Iako vlak ne prolazi područjem Crikveničko-vinodolske rivijere, jedan je kolodvor odigrao vrlo važnu ulogu u razvoju njezinog turizma. Riječ je o kolodvoru Plase. Nekada važna postaja za opskrbu parnih lokomotiva vodom i gorivom, bio je i točka do koje su vlakom stizali turisti iz Austrije i Mađarske, a čije je odredište bila rivijera. Koliko je ta postaja bila značajna, govori i činjenica da je jedno vrijeme nosila naziv Plase-Crikvenica, iako je od Crikvenice udaljena gotovo 20 kilometara.

Kolodvor je, kažu povijesni podaci, nekada imao dvije čekaonice, slijepi kolosijek za vagone »na čekanju«, a postojao je i ugostiteljski objekt s terasom. Putnici iz Austrije i Mađarske izlazili su na toj postaji, a zatim nizbrdo preko Hreljina ili preko Melnica išli prema Križišću i moru.

Prevozile su ih u početku kočije, a 30-ih godina 20. stoljeća pojavila su se i prva motorna vozila. Najčešće su putnike s Plasa vozili mali autobusi prijevozničkog poduzeća Tapred koje je imalo sjedišta u Crikvenici i na Sušaku. Koliko je turista dolazilo i koliki je značaj Plasa bio pokazuje i podatak da je redovita linija preko Križišća išla čak četiri puta dnevno, što je utjecalo na razvoj ne samo mjesta uz more, već i onih uz prometnice, prije svega Križišća.

Tko hoće taksijem na more…, Foto: Arhiva NL

Željeznički kolodvor Plase jedan je od većih na pruzi Zagreb – Karlovac – Rijeka, danas ima četiri kolodvora, a ono po čemu je također poseban je da je smješten 618 metara nad morem i s njega se pruža predivan pogled na Kvarnerski zaljev i otoke.

Toliko je predivan da je velikan hrvatske umjetnosti, izvrstan pejzažist i pionir u hrvatskom slikarstvu pejzaža, Menci Clement Crnčić odlučio ovjekovječiti ga na svome poznatom triptihu »Pogled s Plasa« koji je naslikao 1909. godine, sa suradnicima Ljubom Babićem i Mihovilom Krušlinom.

Sa svojih dva puta 14 metara to je bila jedna od najvećih slika tog vremena, a na njoj je na kartografski način prikazan pogled na Kvarnerski zaljev i otoke. Osim ovoga, naslikao je Clement Crnčić s ovog vidikovca na Plasama još mnoge pejsaže, a na mjestu s kojega je slikao triptih, uz prugu, njegovi kolege su mu 1933. godine podigli i spomen-ploču.