Iako se Krk već neko vrijeme promovira pod geslom »Grad povijesti i kulture«, za ovaj se otočni grad jednako tako može reći i da je grad usmjeren sadašnjosti, ali i budućnosti.

Žitelji grada, ali i otoka Krka, naime, oduvijek su predani nastojanju da mjesto svog življenja učine mjestom dobrog, kvalitetnog i prosperitetnoga života vlastite i budućih generacija, u čemu su i kroz povijest bili iznenađujuće uspješni.

Vizionarski standard

Ne prevelika, ali čvrsto povezana otočna zajednica, tako i u samom gradu, uspijevala je i u znatno težim i zahtjevnijim okolnostima od današnjih svoj otok činiti poželjnim »boravištem« te čak i u okolnostima za otočne sredine tipične ograničenosti dostupnih resursa, taj kvarnerski škoj činiti pogodnim njegova prozivanja »Zlatnim otokom«, a sam grad »Presjajnim gradom Krčana« (Splendidissima civitas Curictarum), kako je još u 4. stoljeću ondje uklesano u jednu kamenu ploču.

Koja je tajna Krka i Krčana da već stoljećima uspijevaju iskakati iz prosječnosti, upitali smo onoga kojemu njegovi sugrađani već puna tri desetljeća ustrajno povjeravaju zadaću obnašanja čelne funkcije izvršne vlasti – Darija Vasilića, gradonačelnika grada koji godinama sakuplja titule najrazvijenijeg i za život njegovih stanovnika najugodnijega malog grada u Hrvatskoj, ujedno i grada koji desetljećima bilježi i više no osjetan, sad već posvud vidljiv rast broja stanovnika.

– Stoljeća koja su iza nas i nasljeđe koje baštinimo najbolje pokazuju da je i u gradu, ali i na cijelom otoku Krku, građanska svijest uvijek bila ispred svog vremena.

Koliko se danas ulaže u suvremenu infrastrukturu, toliko se, ako ne i više, u povijesti u nas ulagalo u crkve, tiskare, knjige i misale, u škole i sve ostalo što je u davnim vremenima ovo društvo »tjeralo naprijed«, kaže Vasilić, podsjećajući da je pred samo koji tjedan u Krku proslavljena 200. obljetnica njegova organiziranog osnovnoga školstva.

Činjenica je i da je, po pitanju školstva, prije više od pet stotina godina ono ovdje provođeno po krčkim samostanima. Obrazovanje je otočanima, očito, uvijek bilo važno, a u promatranju povijesnog slijeda teško je ne primijetiti da je upravo ovaj otok, a posebice grad Krk, bio mjestom u kojem su se osnivala građanska udruženja i pokretale različite društvene aktivnosti u ravni s onima koje su u to vrijeme, ili čak kasnije no u Krku, pokretane u mnogim velikim europskim metropolama.

– Koliko su Krčani bili ispred svog vremena i okružja najbolje govori bogatstvo njegova civilnog društva, uz ostalo i kroz podatak da je taj mali grad, jednako kao i okolna otočna mjesta stiješnjena u svoje zidine, pokazivao kulturne, društvene, prosvjetiteljske pa i civilizacijske aspiracije dostojne onih najvećih urbanih sredina Starog kontinenta.

Grad Krk od 1832. godine tako ima svoju Gradsku glazbu, jedno vrijeme čak i filharmoniju, građani svjedoče djelovanju tiskara i gradskih čitaonica, a 1876. u Krku je osnovan i najstariji jedriličarski klub na Jadranu, naš Plav.

U vrijeme dok su jedra korištena isključivo za potrebu, odnosno za pogonjenje teretnih, transportnih ili ribarskih plovila, žitelji ovoga grada kreću jedriti iz onih sportsko-rekreacijskih pobuda, natječući se u regatama koje priređuju pred svojim gradom.

Rekao bih da i danas, svim onim što radimo i gradimo, što stvaramo za nas i buduće generacije, to činimo i u nastojanju da održimo taj visoko postavljeni, pomalo čak i vizioniarski standard naših predaka, ističe Vasilić.

Svi mi koji obnašamo dužnosti lokalnih čelnika moramo biti budni i obazrivi kako bismo otok održali onakvim kakvim ga poznajemo i kakvim ga volimo – Darijo Vasilić, Foto: M. Trinajstić

Uvod u budućnost

– Današnje vrijeme, u onom razvojnom smislu koji nam je priskrbio status jedne od najrazvijenijih te za život najugodnijih i najpoželjnijih sredina, zasigurno obilježavaju tri velika infrastrukturna, »sveotočna« projekta, ona koje volim nazivati generacijskima, a što oni uistinu jesu.

Tu su najprije ulaganja u vodoopskrbu kojima je u posljednjih dvadesetak godina na cijelom otoku izgrađena potpuno nova mreža instalacija te je voda, uz minimalne gubitke u njenom transportu, dovedena do baš svih naših stanovnika.

Drugi, ništa manje važan i razvojno bitan takav megaprojekt onaj je koji se tiče zbrinjavanja otpadnih voda i njihova pročišćavanja, a koji se upravo ovih dana zgotovljava nakon što je u taj segment otočne infrastrukture, najvećim dijelom iz bespovratnih EU izvora, uloženo više od pola milijarde kuna.

I treći veliki i važan projekt kojim držim pečatom našeg vremena, onaj je povezan s prijenosom podataka, odnosno izgradnjom svjetlovodne telekomunikacijske mreže sljedeće generacije.

Taj će, desetak milijuna eura težak projekt, iznova zahvaljujući uspješnom korištenju europskih potpora, Grad, ali i otok Krk »uvesti u budućnost«.

To naše zajedničko ulaganje svih sedam otočnih jedinica lokalne samouprave, optičke će priključke dovesti do 12 tisuća priključnih točaka u domovima naših stanovnika i u uredima naših poduzetnika, čak i u onim najmanjim i najrjeđe naseljenim mjestima.

Uz to se u režiji samih teleoperatera provode slična ulaganja i u onim većim i gušće naseljenim otočnim lokalnim središtima.

Slijedom toga imamo pravo računati da će već u najskorijoj budućnosti otok Krk, i u njegovim najruralnijim dijelovima, takvom komunikacijskom infrastrukturom biti stopostotno pokriven, a što je postignuće na kojem nam zavist i divljenje iskazuju čelnici lokalnih samouprava, čak i iz onih najrazvijenijih zemalja EU-a, s kojima smo nerijetko u kontaktu.

Skori trenutak u kojem će svaki stanovnik i svaki gospodarstvenik otoka Krka imati mogućnost korištenja najbrže i najsuvremenije komunikacijske infrastrukture biti će onaj koji će, uvjeren sam, otoku donijeti novi razvojni zamah i komparativnu prednost pred brojnim drugim dijelovima naše kao i zemalja našeg okružja.

Krk i Krčani tako će, baš kao i u prošlosti, u mnogim segmentima naše današnjice biti ispred svoga vremena čime, vjerujem, držimo korak s ostvarenjima naših predaka, zaključuje Vasilić.

»Grad povijesti i kulture«, ali i grad usmjeren sadašnjosti i budućnosti, Foto: TZ KRK

​Blagoslov i izazov

S druge strane, na otoku, ali i u gradu Krku, nastavlja se ulagati u školstvo.

– Naša osnovna škola, ona u gradu Krku, već danas puca po šavovima i činimo sve da stalno rastući broj osnovaca ovdje zadržimo u jedno smjenskom radu.

Gotovo da više i nema generacije koja nije podijeljena u tri razredna odjela, zbog čega se u školskoj zgradi, pregrađivanjem prostorija, priprema uspostava 24 razredne prostorije, po tri za svaku generaciju njenih polaznika.

Već sad nam je jasno da moramo ozbiljno početi pripremati projekt izgradnje nove škole, druge u samom gradu koja je, sasvim je jasno – neminovnost, unatoč činjenici da smo još nedavno držali da smo izgradnjom postojeće škole to pitanje dugoročno riješili. Sličnu situaciju imamo i u vrtićima pa se i ondje, zbog naraslog broja polaznika, priprema izgradnja novog dječjeg vrtića u naselju Vrh, koji planiramo otvoriti 2025. godine.

Dotad ćemo deficit prostora premostiti stavljanjem u odgojnu funkciju raspoloživih, dosad nekorištenih društvenih prostorija poput onih u Milohnićima koje se uređuju i opremaju kako bi već ove jeseni mogle privremeno prihvatiti predškolce.

Promišljanja o novim školama i vrtićima naša su realnost, a ne više daleka budućnost, kaže nadalje Vasilić, konstatirajući da to potvrđuju i brojkama potkrepljuju podaci o sad već kontinuiranom povećavanju broja stanovnika grada Krka.

– I ne samo zbog mehaničkog priljeva, već i zbog statistički dokumentiranih pozitivnih natalitetnih trendova, Krk raste i buja, što nas veseli, ali i što pred sve nas koji vodimo lokalnu upravu stavlja nove, nemale izazove.

Rekao bih da je sreća i blagoslov što je Hrvatska upravo u ovom razdoblju našeg društvenog i gospodarskog zamaha ušla u Europsku uniju i što u rješavanja tih i takvih izazova, kroz realizaciju kapitalnih projekata, imamo mogućnost korištenja europskog »kohezijskog« novca.

Mi smo se u tom smislu dobro ekipirali i nismo preskočili niti jedan jedini natječaj koji je bio usmjeren lokalnim upravama. Ne znam ni sam na koliko smo takvih natječaja aplicirali svoje projekte, a još manje koliko je europskog novca u proteklim godinama, još od onih »predpristupnih« vremena do danas doteklo u naš grad, ali i na otok.

Bez tih sredstava teško da bi se išta od spomenutog moglo ostvariti i bez njih ne bi bilo ni tih »generacijskih« projekata, bar ne u obimu u kojima su ostvareni ili se realiziraju.

Ulaganja u budućnost vidljiva su u ostvarenim, ali i onim tek pripremljenim projektima sportske i društvene infrastrukture, u gradnji sportskih sadržaja poput onih na SC-u »Josip Uravić Pepi«, novog sjedišta našeg jedriličarskog kluba koja je u tijeku ili pak u dvoranama za borilačke sportove gradnja kojih će uskoro početi.

Čekaju nas i ulaganja u lučku infrastrukturu, gradnju novog lukobrana i uređenje obale dijelova gradske luke, čekaju nas ulaganja u širenje i oplemenjivanje kupališne infrastrukture, one na području Lunte, odnosno Črnika, gdje razrađujemo velik i ambiciozan plan uređenja niza novih plaža, zajedno s sportsko-rekreacijskim i parkirališnim sadržajima u njihovoj pozadini.

Čeka nas mnogo toga što će Krk održati gradom ugodnim za život, a što je u fokusu našeg rada, zaključuje Vasilić, napominjući i da su svi u strukturama Gradske uprave, svjesni da razvoj i napredak kojemu svjedočimo i kojemu svi teže – ima svoju cijenu.

Fino balansiranje

– Ako je išta jasno, onda je to da Krk ne želimo pretvoriti u Maltu, otok približno jednake površine krčkoj koji zbog svoje napučenosti više nema gotovo pa niti jednog četvornog metra neizgrađenih površina.

Potreba stalnog, finog balansiranja nastojanja omogućavanja rasta i razvoja s htijenjem da se očuva prostor, dobar dio kojeg na našem otoku još uvijek nije načet gradnjom, prioritet je na kojem smo do sad svi inzistirali, ali i na koji ćemo se morati koncentrirati u budućnosti.

Grad Krk u posljednjim desetljećima tako nije povećavao svoje građevinske zone, naprotiv, smanjivao ih je u odnosu na prostornoplanske gabarite kreirane 80-ih godina prošlog stoljeća.

Unatoč tome, i na području Grada, ali i cijelog otoka, svjedočimo zamahu izgradnje novih stambenih jedinica kojih, po podacima kojima raspolažem, godišnje nastane petstotinjak. U tom ćemo smislu svi mi koji obnašamo dužnosti lokalnih čelnika moramo biti budni i obazrivi kako bismo otok održali onakvim kakvim ga poznajemo i kakvim ga volimo, što neće biti lako.

Nisam spomenuo, ali mislim da je svima jasno da je temelj svega što danas imamo, što radimo i gradimo – ovdašnji turizam. Osim što je glavni motor gospodarskih aktivnosti, turizam je ujedno i glavni generator zapošljavanja pa tako već neko vrijeme na otoku gotovo da i ne bilježimo nezaposlenost.

Naprotiv, zamjetni trendovi doseljavanja pokazuju da nam čak i nedostaje radne snage, a indikativan je i podatak da je Grad Krk aktualni rekorder u niskoj stopi iseljevanja njegovih stanovnika, koja je danas na razini jednog odseljenog na tisuću njegovih stanovnika.

Gradovi iz našeg susjedstva, umnogome slični turistički centri, istovremeno bilježe višestruko veće takve stope iz čega zaključujem da je Krk, uz sva ograničenja koja maleni gradovi poput njega imaju na planu profesionalnog, odnosno karijernog ostvarivanja njegovih stanovnika, i nadalje prvi, a rekao bih i »konačan« izbor najvećemu dijelu njegovih visokoobrazovanih mladih žitelja, zaključuje čelni čovjek Krka.