Na listovima krastavaca javljaju se kao neke sitne žute pjege koje će se s vremenom proširiti i povećati. Zanima me kako bi se to moglo spriječiti? Također, molim za savjet vezan za mrkvu.

Njezini listovi su bujni i veliki. Bi li bilo dobro da je se pošiša kako bi se korijen podebljao, pita Elizabeta Mihalić Kesić.

Tijekom razvoja krastavaca napada ih veći broj patogenih gljivica tla, od kojih je na nadzemnim dijelovima najopasnija gljivična bolest plamenjača, čiji je uzročnik gljivica Pseudoperonospora cubensis. Ugroženiji su krastavci uzgajani na tlu od onih na mreži ili uz konopac.

Ova se gljivica prenosi zrakom i širi se kišom ili zalijevanjem s oboljelih biljaka na zdrave. Visoka relativna vlaga zraka pogoduje pojavi i širenju ove bolesti.

Prvi znakovi javljaju se na listovima neposredno nakon početka cvatnje, a prije formiranja prvih plodova, kakve ste i vi opisali.

U početku su pjege na listovima okrugle, svijetlo zelenkaste, da bi kasnije rasle. Na naličju listova na mjestu pjega razvija se jedva vidljiv tamnosivi mašak.

Porastom zaraze raste broj pjega, a stare postanu žuto-smeđe. Zaraženi dijelovi lista osuše se i lako se lome. Plodovi krastavca ostaju sitni i deformirani.

Neke sorte su otpornije na plamenjaču, primjerice: Armada, Dasher II, Dynasty, Early Triumph, Poinsett 76, Supersett i Volley. Vrlo dobru preventivnu, ali i kurativnu zaštitu daju sistemici kao Quadris (karenca 3 dana), čija je prednost da suzbija dvije bolesti na krastavcu, plamenjaču i pepelnicu, Aliette Flash ili Topic (4 dana), Ridomil Gold MT 68 WP (7 dana), Previcur 607 SL ili Previcur Energy (14 dana), Galben M ili Baldo M (14 dana) i Acrobat MZ ili AcroAcrobat MZ WG (14 dana samo za salatni krastavac). Preventivnim prskanjima započinje se u doba prve cvatnje, a ako se bolest pojavila ranije, vrši se kurativno suzbijanje.

Zaštita se sastoji od najmanje dvogodišnjeg plodoreda, sjetve otpornijih sorti, uzgoja krastavaca na mreži ili uz konopac. No i pored toga treba primjenjivati fungicide, od kojih se preventivno rabe oni s površinskim djelovanjem na bazi bakra, primjerice Nordox Super 75, Champion tekući ili Cuproline, ali samo do cvatnje.

I pepelnica je česta bolest na krastavcima, ali kod vas to nije slučaj.

Što se tiče »šišanja« mrkve, zabluda je tvrdnja da će ošišano lišće mrkve potaknuti debljanje njezinog korijena. Zadebljavanje korijena započinje kad se razvije oko 70 posto lisne mase, a zrelost za vađenje nastupa kad počnu žutjeti vrhovi lišća, naročito donjeg.

Tada završava proces nakupljanja asimilata u korijenu i on je najboljeg okusa. Dakle, da bi se korijen uopće počeo debljati, biljka mora imati dovoljno lišća. Njegovim »šišanjem« prije početka zadebljavanja korijena zakasnit će i zadebljavanje korijena. »Šišanjem« se uklanja lišće u kojem se procesom fotosinteze stvaraju spojevi koji se iz lišća šalju u korijen, odnosno ako nema lišća, nema ni kvalitetnog zadebljalog korijena.