DVOJE KASTAVACA IZGUBILI SPOR Nemaju pravo na naknadu iako im je autocesta na parceli

HAC je naplaćivao cestarinu na dionici Posedarje – Zadar dok rješenje o izvlaštenju parcela na kojima je izgrađena autocesta A1 još nije pravomoćno. No, sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim

RIJEKA Nema pravo na isplatu naknade od 60 tisuća kuna dvoje bivših vlasnika nekretnine, na ime toga što je na tim parcelama izgrađena autocesta i Hrvatske autoceste godinama naplaćivale cestarinu, dok rješenje o izvlaštenju još nije pravomoćno. Bit je to presude riječkog Općinskog suda, odnosno Stalne službe u Opatiji, koja je odbila tužbeni zahtjev dvoje Kastavaca koji su tražili da im Hrvatske autoceste (HAC) isplate po tisuću kuna mjesečno na ime toga što su od rujna 2010. godine naplaćivali cestarinu poslujući, po njima, na njihovoj nekretnini, pa su predlagali da sud donese presudu u njihovu korist, temeljem »pravila stjecanja bez osnove«. No, sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

Islam Latinski

U tužbi dvoje Kastavaca objašnjavalo se da su bili vlasnici dijela nekretnice u Islamu Latinskom te da je 20. srpnja 2015. godine doneseno djelomično rješenje o izvlaštenju u korist HAC-a. Tužitelji su tvrdili da im je dio nekretnina, u površini od gotovo tisuću kvadrata, »samovlasno i bez pravnog osnova« oduzeto radi izgradnje autoceste A1, dionica Posedarje – Zadar, čvor Zadar. Na toj dionici HAC godinama naplaćuje cestarinu, ostvaruje prihod i zaradu na teret imovine tužitelja, a za to nije platio nikakvu naknadu. Dvoje Kastavaca trpi štetu zbog nemogućnosti korištenja dijela nekretnine, a HAC ubire korist, navodilo se u tužbi, u kojoj se tražilo da se Kastavcima dosudi naknada za korištenje tuđe stvari u iznosu od najmanje tisuću kuna mjesečno.

Tuženi HAC u odgovoru na tužbu je ponajprije ukazivao na nenadležnost riječkog, odnosno opatijskog suda, smatrajući da bi to trebao biti zagrebački sud, s obzirom na sjedište tvrtke. Prigovarao je i da tužitelji nisu dostavili dokaz o vlasništvu nad nekretninom. Podvlačilo se da je za dionicu autoceste Maslenica – Zadar, na kojoj su sporne nekretnine, uporabna dozvola izdana još u lipnju 2003. godine, kada je i puštena u promet, čime je zemljište postalo opće dobro, a danas i javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske, pa da se »radi o stvari koja nije u pravom prometu«. Stupanjem na snagu Zakona o javnim cestama, pravomoćnošću uporabne dozvole, autocesta je postala javna cesta, a zemljište pod autocestom javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Za tužitelje je pravo vlasništva na nekretninama prestalo izdavanjem uporabne dozvole, podvlačilo se u odgovoru na tužbu. Ukazivalo se i da Kastavci traže dio cestarine koju je ostvario HAC, za što nisu registrirani, da jedino Hrvatski sabor donosi odluku za davanje koncesije za autocestu. To znači da tužitelji nisu legitimirani za davanje autoceste u zakup pa im ne pripada dio cestarine, a nastupila je i zastara potraživanja, isticalo se iz HAC-a.

Prijedlog HAC-a

»Tužbeni zahtjev neosnovan je u cijelosti«, zaključuje se u presudi opatijske ispostave riječkog Općinskog suda, koja je zaključila da su tužitelji ispravno odabrali ovaj sud za pokretanje parnice. Ispostavilo se da je za dvoje Kastavaca, koji su bili upisani kao vlasnici 1/288 dijela nekretnine na Dalmatini, u tijeku postupak izvlaštenja. Rješenjem iz srpnja 2015. godine prihvaćen je prijedlog HAC-a i tužitelji su djelomično izvlašteni, kao i ostali suvlasnici. HAC-u je naloženo da dvoje Kastavaca za izvlaštenje isplati ukupno oko 23 tisuća kuna. No, rješenje još nije pravomoćno jer su Kastavci podnijeli žalbu, koja još nije riješena.Sud u svojoj presudi ističe da utužene nekretnine sada predstavljaju dio autoceste, dakle javno dobro u općoj uporabi, kojim upravlja HAC. »U ovoj pravnoj situaciji ne radi se o privremenom korištenju utuženih nekretnina u vlasništvu tužitelja, već o izvlaštenju dijelova nekretnina tužitelja koje su im oduzete radi izgradnje dionice autoceste. Tužiteljima je određena isplata novčane naknade koju će ostvariti pravomoćnim okončanjem postupka. Sud smatra da tužitelji nisu ovlašteni zahtijevati naknadu štete po pravilima stjecanja bez osnove zbog korištenja njihove stvari. Eventualno će imati pravo zahtijevati od tuženika naknadu štete koju im je nanio stupanjem u posjed njihovih nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, ukoliko je dokažu i ukoliko prijedlog za izvlaštenje bude pravomoćno odbijen«, zaključuje se u presudi opatijskog suda.