Zaštita

Nova pravila za otkup dugova! Prije ovrhe morat će građanima ponuditi djelomičan oprost i neće ih smjeti uznemiravati

Jagoda Marić

Arhiva NL

Arhiva NL

Agencija za naplatu dugova potrošaču će prije ovrhe morati ponuditi restrukturiranje duga



Agencije za otkup dugova morat će prije nego krenu u ovrhu građanina čiji su dug kupili od banke, dužniku ponuditi restrukturiranje duga, koje između ostalog uključuje i djelomičan oprost duga.


Novost je to koju će donijeti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju kojima se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi direktiva o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita. Zasad je Ministarstvo financija na portalu e-savjetovanja objavilo obrazac prethodne procjene zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, ali izmjene će se dogoditi i u zakonu kojim se reguliraju ostali potrošački krediti, a cilj je, kako se navodi u dokumentu objavljenom na e-savjetovanju, veća zaštita potrošača u ugovorima o stambenom potrošačkom kreditiranju.


Zaštita potrošača


Sama direktiva koja se prenosi u hrvatsko zakonodavstvo, cilj ima potaknuti banke da prodaju loše kredite kako bi se agencije bavile njihovom naplatom, a kako bi banke počistile nenaplative kredite iz svojih bilanci, ali ona istovremeno donosi i odredbe kojima se štite prava potrošača.




Tako se među ostalim propisuje da će vjerovnik, a to je u slučaju ove direktive agencija za naplatu dugova, potrošaču prije ovrhe morati ponuditi restrukturiranje duga, što može značiti djelomično ili potpuno refinanciranje duga, odnosno potpuno novi kredit koji će potrošač moći otplaćivati. Uz to, navodi se i mogućnost izmjene postojećih uvjeta ugovora o kreditu, što može uključivati produljenje roka trajanja ugovora o kreditu, promjenu vrste ugovora o kreditu, odgodu plaćanja cijele obročne otplate ili njezina dijela za određeno razdoblje, promjenu kamatne stope, djelomične otplate, konverziju valute, ali i djelomičan oprost i konsolidaciju duga. U obrascu Ministarstvo financija ne navodi puno detalja kako će se svaki od ovih modela restrukturiranja odvijati, oni su iz direktive u hrvatsko zakonodavstvo odlučili preslikati maksimalnu zaštitu potrošača koja je u tom dokumentu propisana.


Kako je riječ o zakonima koji definiraju i odnos banke i klijenta, a ne samo kupca duga i dužnika, vrlo je vjerojatno da će se obveza restrukturiranja duga propisati i za banke. Najavila je to Vlada u mišljenju koje je Saboru dostavila na prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kreditnim institucijama Kluba zastupnika SDP-a i Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, gdje je najavila da će se tijekom ove godine revidirati odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Zakona o potrošačkom kreditiranju »kako bi se na adekvatan način adresirala potreba primjene učinkovitih mjera restrukturiranja prije pokretanja ovršnih postupaka, odnosno prije kupoprodaje potraživanja«.


Zakonska obaveza


To znači da bi i banke trebale građanima ponuditi neki model restrukturiranja duga prije nego što dug prodaju agencijama za naplatu potraživanja, a kad Ministarstvo financija predstavi prijedlog zakonskih izmjena, vidjet će se hoće li se i u tom slučaju primjenjivati model koji je direktivom propisan za agencije. Prema odlukama regulatora, odnosno Hrvatske narodne banke, poslovne banke bi trebale refinanciranje duga ponuditi dužnicima prije ovrhe i prodaje kredita, ali sada bi to trebala postati i zakonska obveza.


Uz to, zakonima će se jasno propisati i da građani moraju biti informirani o tome da je njihov dug prodan agencijama za naplatu potraživanja, ali i to da se nakon prodaje prava trećoj strani potrošač ima pravo pozivati na sva prava koja je imao u ugovoru s bankom.


Zabranjeno uznemiravanje


Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju dijelovi su zakonskog paketa kojim će se regulirati rad agencija za naplatu potraživanja, a već ranije planom zakonodavnih aktivnosti predviđeno je u 3. tromjesečju ove godine donošenje Zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja. Prema tome će se zakonu odrediti uvjeti po kojima agencije mogu dobiti odobrenje za rad, a konačno će se precizno urediti i nadzor nad njima.


Uz to, propisat će se i da se dužnike ne smije uznemiravati, niti im davati obmanjujuće informacije te jasna pravila za djelatnike agencija za otkup dugovanja u komunikaciji s dužnicima. Za taj posao morat će dobiti i licence, a agenti koji budu kršili pravila pa, primjerice, izvan vremena koje je za to propisano kontaktiraju dužnike, riskiraju da izgube licencu za rad.