Godina 1900. označila je početak novog stoljeća koje je obećavalo napredak u znanosti, tehnologiji i kulturi. Među brojnim događajima te godine, otvaranje Pariške svjetske izložbe (Exposition Universelle) ističe se kao ključni trenutak koji je simbolizirao optimizam i globalni napredak. Pariška svjetska izložba 1900. bila je mnogo više od obične manifestacije – bila je presjek svijeta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Tri godine trajale su pripreme prije nego je sunčanoga 15. travnja predsjednik Republike Émile Loubet u dvorani Palais des Machines pred više od 13 tisuća probranih gostiju, nakon »Marseljeze« održao govor o »vjeri u napredak« te izgovorio riječi: »Proglašavam Svjetsku izložbu otvorenom!«

O veličanstvenosti ove izložbe zahvaljujući kojoj je francuska prijestolnica dobila mnoštvo građevina i objekata koji su i danas njezin ponos, poput Gare de Lyon (kolodvor Lyon), Gare d’Orsay (danas je pretvoren u Muzej d’Orsay), Mosta Alexandra III., Grand Palaisa, La Ruche i Petit Palaisa te prve linije Pariškog metroa poznate kao Ligne 1, puno govore i brojke.

U Pariz koji je tada imao oko 41 milijun stanovnika iz svih krajeva svijeta slilo se oko 51 milijun posjetitelja kako bi razgledalo izloške oko 83.000 izlagača, od čega 45.000 iz inozemstva, raspoređene na čak 216 hektara. Novim metroom koji je krenuo tek sredinom srpnja, četiri mjeseca nakon što su za posjetitelje otvorena čak 316 ulaza na izložbu, do kraja izložbe, 12. studenoga, vozilo se deset milijuna putnika! Gužve su vladale i u omnibusima, autobusima, na prometnicama gdje su se gurali automobili i zaprežna vozila… ali i bicikli za koje je izgrađeno čak tisuću četvornih metara »parkirališta«. O tome kakva je gužva vladala u gradu nekoliko dana nakon beskonačne inauguracije, zabilježio je L’Illustration u izdanju od 28. travnja: »Kamioni, vagoni, kutije nagomilane u praznim galerijama, strojevi i vitrine koje se sklapaju i sa svih strana, znakovi koji nose natpis ‘zabranjen ulaz’ ispred zabarikadiranih vrata s kojih agenti tjeraju javnost umornu od gaženja u prašini i žbuci. To je sve što se do sada moglo vidjeti na Izložbi.«

Za razliku od »čangrizavih« novinarskih zapisa o gužvama, oni povijesni bilježe inovacije poput promocije dizelskog motora, projekcije filmova, prezentacije art nouveaua, novog stila u umjetnosti… Kao prateća manifestacija, u Parizu su se održale i II. Olimpijske igre koje su trajale gotovo 5 i pol mjeseci, od 14. svibnja do 28. listopada. Natjecanja su održana u 87 disciplina u 20 sportova, a prvi put na njima su nastupile i natjecateljice. Vrijedno je zabilježiti i to da je na ovim igrama medalju prvi put osvojio i jedan Hrvat – Milan Neralić iz Slunja koji je, braneći boje reprezentacije Austro-Ugarske Monarhije, došao do bronce u mačevanju, u disciplini sablja!

Pariška izložba uvelike je utjecala na oblikovanje svijeta u nadolazećim desetljećima, postavši simbol napretka, te je učvrstila status francuske prijestolnice kao Grada Svjetlosti – La Ville-Lumiere.