Od sredine siječnja 1920. godine, milijuni Amerikanaca koji su češće ili rjeđe voljeli zaviriti u čašicu, u njoj više nisu nalazili ono čemu su se nadali. Naime, u SAD-u se od 17. siječnja počeo provoditi zakon koji je zabranio proizvodnju, trgovinu, distribuciju i konzumaciju alkoholnih pića, bacivši tako brojne Amerikance u delirium tremens.

Tzv. Volsteadovim zakonom, koji je ime dobio po glavnom apologetu za uvođenje prohibicije u Kongresu Andrewu Volsteadu, stvoren je pravni okvir za provođenje 18 amandmana. Njega je podržavao velik dio protestantskog stanovništva, ali i brojne organizacije poput Anti-Saloon League, Catholic Total Abstinence Union of America, Woman’s Christian Temperance Union, smatrajući kako će ta mjera smanjiti nasilje, kriminalitet, siromaštvo te povećati radnu sposobnost stanovništva. Iako se ovakav argument čini logički utemeljenim, zanemario je posljedicu s kojom je također valjalo računati – pojavu organiziranog kriminala i ilegalnu distribuciju alkoholnih pića. Alkohol se u principu uvozio iz susjednih Meksika, Kanade i karipskih država te se onda tajno »dilao« konzumentima. Tako je procvjetao mafijaški biznis te lokali s alkoholom koje su ih držali.

U intru Carstva poroka (eng. Boardwalk Empire), izvrsne serije na temu prohibicije, vidimo lik Enocha »Nuckyja« Thompsona (Steve Buscemi) kako sa šeširom i u odijelu dolazi do pješčanih obala Atlantic Cityja, pali cigaru i zamišljeno gleda u daljinu, s beznadnom ekspresijom lica. Polako vrteći cigaretu među prstima, u daljini ugleda boce kanadskog viskija. I odjednom je čitavo more prekriveno njima, a on u nevjerici gleda more koje mu do nogu izbacuje stotine litara alkoholnog pića, u tom trenutku gotovo spreman da napiše stihove »i gledam more i gledam more zlato i gledam more gdje se k meni penje«, samo kad ne bi bilo oluje koja prekriva nebo. Međutim, nevera na koncu prolazi, more se povlači, a on ostaje gordo stajati okružen bocama, dok sunce sja. Zatim se okreće i odlazi prema gradu, ostavljajući trag u pijesku.

Može se reći da je taj intro tako epitoma mafijaškog uspjeha, koji su kroz dvadesete godine 20. stoljeća trljali ruke, okretavši na milijune dolara godišnje, a među njima svakako je najzloglasnije lice postalo ono s ožiljkom – Alphonse »Al« Capone. Dakako, to je dovodilo i do krvavih gangsterskih obračuna. Također, brojni žitelji SAD-a odlučili su spremati alkoholne napitke u svojim domovima, što je znalo dovesti do fatalnog ishoda. Uslijed mješavina spravljenih korištenjem denaturiranog alkohola, namijenjenog industriji, više od 10.000 ljudi smrtno je stradalo, a velik broj njih je oslijepio.

Kako se velik dio američkog građanstva nije slagao s donesenim amandmanom te uzevši u obzir sve nuspojave koje su se javile s njegovim stupanjem na snagu, a ponajviše zbog toga da bi se porezom na alkoholna pića nakon Velike depresije pokrenulo gospodarstvo SAD-a, on je ušao u ropotarnicu povijesti kao jedini opozvani amandman. Dogodilo se to 1933., nakon što je na izborima pobijedio demokratski kandidat Franklin Delano Roosevelt. Istaknimo još kako, iako je najpoznatiji primjer SAD-a, u različitim povijesnim trenucima i druge su države znale uvoditi zabranu na proizvodnju i konzumaciju alkohola, poput primjerice Rusije, Mađarske i Finske, a u nekim, uglavnom arapskim državama, iz vjerskih motiva prohibicija je i danas na snazi.