Ionako teško gospodarsko stanje u Rusiji početkom 20. stoljeća, dodatno se pogoršalo njezinim sudjelovanjem u Prvom svjetskom ratu. Javljali su se brojni seljački ustanci i radnički štrajkovi, a osobito u njezinoj tadašnjoj prijestolnici – Petrogradu, današnjem Sankt Peterburgu. Na jednom od tih prosvjeda, petrogradska vojska je stala na stranu štrajkaša, a uslijed pritiska buržoazije, abdicirao je ruski car Nikola II. iz dinastije Romanov.

U tom trenutku istaknuti članovi ruske skupštine (Duma) formiraju privremenu vladu, a istovremeno nastaje i Petrogradski sovjet radničkih i vojničkih deputata, a po uzoru na njega se osnivaju sovjeti (vijeća) i drugdje diljem Rusije. Tako dolazi do dualizma vlasti. Navedeni su događaji u historiografiji danas poznati kao Februarska, odnosno Veljačka revolucija, unatoč činjenici da se ona, prema gregorijanskom kalendaru, odvijala sredinom ožujka. Međutim, treba imati na umu da se u to vrijeme u Rusiji koristio julijanski kalendar, a prema njemu nemiri su počeli u drugoj polovini veljače, pa se stoga do danas zadržao taj naziv za ovu revoluciju.

Ovom promjenom se, međutim, uvjeti života ruskog stanovništva nisu promijenili na bolje, a Rusija je i dalje bila u ratu koji ju je dodatno gospodarski iscrpljivao. To je bio vjetar u spinaker boljševika, koje je predvodio Vladimir Iljič Lenjin. Vrativši se iz Njemačke zapečaćenim vlakom iz egzila, 17. travnja predstavio je pred boljševičkim vodstvom Travanjske teze, kojima je tražio rušenje buržoaske vlasti revolucionarnim putem i uspostavu »diktature proleterijata«.

Nakon neuspjelog srpanjskog pokušaja, uslijed čega odlaze u ilegalu, boljševici na Lenjinov nagovor dižu ustanak početkom studenoga, odnosno krajem listopada po julijanskom kalendaru. Te noći 24. listopada (6. studenoga) Vladimir Iljič se maskirao, prekrivši glavu perikom i zamotavši je u zavoje. Glumeći da se vraća od zubara, zaputio se s drugom Einom Rahjom po petrogradskim ulicama u Institut Smoljni, gdje je bilo sjedište boljševika. Dva člana vladine ophodnje na konjima zaustavili su ih prije dolaska na zacrtano mjesto, no Rahja se počeo pretvarati da je suviše zavirio u čašicu te je dvojac zadužen za red pomislio kako je riječ o običnim pijancima i propustili su ih dalje. Tako će njihova kriva procjena prerasti u novu revoluciju, koja će u povijesti ostati zabilježena kao Oktobarska. Boljševici zauzimaju najvažnije institucije u Petrogradu, oduzimajući političku moć privremenoj vladi, uspostavljenoj u ožujku.

Nakon toga, boljševička revolucija proširila se na ostatak Rusije. Zauzevši vlast, predstavničko tijelo boljševika donosi zakone s ciljem radikalne promjene društva, poput dekreta o sovjetskoj vlasti, dekreta o miru, dekreta o nacionalnostima i dekreta o zemlji. Separatnim mirom potpisanim u Brest-Litovsku početkom 1918. godine, boljševici su izvukli Rusiju iz Prvog svjetskog rata. Ipak, kako su boljševici imali i puno protivnika, predvođenih carističkim kadrom, buknuo je novi rat u Rusiji – ovaj puta građanski.