Godine 1912. svijet je svjedočio jednoj od najpoznatijih pomorskih tragedija u povijesti – potonuću »Titanica«, tada najvećeg i najluksuznijeg broda ikad izgrađenog. Ovaj »nepotopivi« brod isplovio je iz Southamptona 10. travnja na svoje prvo putovanje prema New Yorku, no sudbina je imala drugačije planove. Kobne noći, 14. travnja 1912., brod je udario u ledenjak u sjevernom Atlantiku. Sudar je prouzročio niz proboja u trupu, što je dovelo do neminovnog potonuća.

Samo nekoliko sati kasnije, u ranim satima 15. travnja, Titanic je nestao ispod hladne površine oceana, povukavši sa sobom više od 1.500 života. Tragediju je dodatno pogoršala činjenica da je brod imao nedovoljan broj čamaca za spašavanje – samo 20, što je bilo dovoljno za polovinu putnika. Spašeni su oni koji su uspjeli dospjeti u čamce, dok su mnogi ostali zarobljeni na tonućem brodu ili preminuli od hipotermije u ledenom moru.

»Titanic« je bio simbol tehnološkog napretka i raskoši, s vrhunskim kabinama, raskošnim restoranima i plesnim dvoranama, ali i jasnim društvenim razlikama među putnicima. Na brodu se nalazilo više od 2.200 ljudi, među kojima su bili bogati industrijalci, emigranti u potrazi za boljim životom i posada koja je s ponosom radila na ponosu White Star Linea.

O ovoj jednoj od najvećih tragedija 20. stoljeća pisao je i Novi list i upravo je praćenje toga događaja pokazalo da je tadašnji riječki dnevnik zaista bio moderna informativna novina koja nastaje po uzoru na novine iz tada najrazvijenijh država. Koristeći te 1912. godine najsuvremenije komunikacijske tehnologije poput telegrafa i telefona, Frano Supilo je u Riečkom Novom listu prvu vijest objavio već u utorak 16. travnja 1912. i u njoj se navodi telegramska poruka iz New Yorka da su »svi putnici spašeni«, a već idućeg dana, 17. travnja, u Novom listu objavljena je vijest da je potvrđeno da je »Titanic« potonuo, nakon čega je uslijedilo svakodnevno objavljivanje tekstova o tragediji.

Zaredali su i brojni tekstovi o kratkim izvacima svjedočenja preživjelih, od kojih je jedno od najzanimljivijih ono jednog od preživjelih Hrvata na brodu s kojim su razgovarali njujorški novinari. Posebna pozornost u Novom listu bila je posvećena povratku »Carpathije«, parobroda Cunard linea na liniji Rijeka – New York koji je pokupio sve preživjele s »Titanica«. Samo dan nakon što je »Carpathija« uplovila u riječku luku, objavljen je i razgovor s brodskim liječnikom dr. Victorom Risciatom koji je skrbio za spašene s »Titanica«. Za razgovor s dr. Risciatom borili su se i američki novinari, pa je riječ o razgovoru koji je bio i svojevrsna »ekskluziva«. Na pitanje o tome, liječnik s »Carpathije« je Novom listu kazao:

– Možete si misliti! Mene su upravo htjeli raznesti. Najviše su se brinuli za svoje milijardere i milijunaše. Za jedan intervju nudili su mi po 1.000 dolara, ali ja sam odbijao novac i, što sam im rekao, učinio sam to jedino za to da se ne pretjerava i izmišlja u novinama.