Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
19. listopada 2019.
Porast cijene hrane

Žetve su sve ugroženije globalnim zatopljenjem. Posljedice osjećaju siromašni

Foto: Reuters
Foto: Reuters
Autor:
Objavljeno: 6. svibanj 2019. u 10:54 2019-05-06T10:54:34+02:00

„Već sada osjećamo učinke povećanja prosječne svjetske temperature za samo 1 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje“, kaže Senevirante. Zamislite kako će izgledati svijet kada postane u prosjeku 1,5 °C ili 2°C topliji.

Sve više prosječne svjetske temperature donose i intenzivnije ekstremne toplinske valove diljem svijeta. Kada svijet postane u prosjeku 1,5 °C topliji, jedna će četvrtina sjeverne hemisfere iskusiti vrstu toplinskih valova kakvi su zabilježeni u 2018. godini.

Ako bi se prosječne temperature planeta povisile za 2 °C, što je sve izgledniji ishod globalnog zatopljenja, vjerojatnost toplinskih valova povećava se na 100 posto. To znači da bi se pojava ekstremnih toplinskih valova dogoditi svakog ljeta velikom dijelu hemisfere, piše EKO Vjesnik.

Toplinski ekstremi često su popraćeni razarajućim olujama ili dužim sušama te velikim požarima s potencijalno katastrofalnim posljedicama za žetve u oštećenom području. U 2018. godini ljudi su umirali od toplinskih udara, ceste, pa čak i tračnice, počele su se topiti, gorjele su šume, a sustavi za proizvodnju energije ponekad nisu radili, ne samo u jednom području nego u brojnim umjerenim područjima i na Arktiku istovremeno.

Između svibnja i srpnja prošle godine, 22 posto poljoprivrednog područja i napučenih gradova sjeverne polovice svijeta bilo je pogođeno istovremeno duljim razdobljima ekstremne topline. Toplinskim udarima bilo je pogođeno 17 država, od Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, preko Atlantskog i Tihog oceana do Rusije, Japana i Južne Koreje. U Europi su temperature u rijekama Rajni i Elbi bile toliko visoke da su se ribe gušile; požari su nastajali u Švedskoj, Latviji i Grčkoj te su dostignute rekordne temperature u Njemačkoj.

 „Bez klimatskih promjena koje se mogu objasniti ljudskim djelovanjem, ne bismo imali tako veliko područje koje je istovremeno pogođeno toplinom kao što je to bilo u 2018. godini“, rekla je Martha Vogel sa švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju, poznatog kao ETH Zürich, koja je svoja otkrića predstavila na konferenciji za geoznanost u Beču u organizaciji Europske unije.

Ozbiljne posljedice

Objašnjenje i metodologija još nisu objavljeni, no autori navode kako je ovaj rad u razmatranju za objavu u časopisu Earth's Future. „Ako će u budućnosti sve više i više ključnih poljoprivrednih područja i gusto naseljenih mjesta biti pod utjecajem istovremenih toplinskih valova, ovo će imati jako ozbiljne posljedice.“

Drugi timovi istraživača već su upozoravali da bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do ponavljanja istovremene suše i toplinskih valova diljem svijeta, poput onih koji su između 1875. i 1878. godine uzrokovali veliku glad u Aziji i Africi. Neprestano su upozoravali na potencijalno katastrofalnu razinu topline koja bi se mogla sve učestalije pojavljivati i odnositi velik broj života, posebice ako je popraćena s ekstremnim razinama vlažnosti.

Švicarski su se znanstvenici usredotočili na podatke iz poljoprivrednih i napučenih urbanih područja za razdoblje od 1958. do 2018. godine te su otkrili pojave toplinskih ekstrema u više od jednog područja. Zatim su koristili računalno modeliranje za simulaciju vjerojatnosti tih događaja s neprestanim porastom prosječnih temperatura planeta.

Siromašni su najteže pogođeni

Odabir poljoprivrednih područja ima svoju svrhu – u takvim scenarijima, gdje se više od jednog područja suočava s propalim žetvama, cijene hrane se povećavaju. U toplinskom valu 2010. godine Rusija je zaustavila sav izvoz žita, a cijene u Pakistanu narasle za su 16 posto, s velikim posljedicama za najsiromašnije, piše EKO Vjesnik.

 „Takve incidente više ne mogu riješiti vlade pojedinačnih država. Ekstremni događaji koji utječu na veliki dio planeta mogu zaprijetiti zalihama hrane na drugim mjestima, čak i u Švicarskoj,'' rekla je Sonia Seneviratne, klimatologinja s ETH Zürich koja je također sudjelovala u istraživanju.

„Već sada osjećamo učinke povećanja prosječne svjetske temperature za samo 1 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje“, kaže Senevirante. Zamislite kako će izgledati svijet kada postane u prosjeku 1,5 °C ili 2°C topliji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.