Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
15. studenoga 2019.
Kod onkologa

DIJAGNOZA - RAK: Evo kakvi su rezultati liječenja u EU, a kakvi u Hrvatskoj

Foto R. Brmalj
Foto R. Brmalj
Autor:
Objavljeno: 19. lipanj 2019. u 20:30 2019-06-19T20:30:38+02:00

Više od 50 posto oboljelih ne zna kakve će posljedice imati u životu, a oko 50 posto u zdravstvenom sustavu nije dobilo priliku razgovarati o svojim strahovima 

ZAGREB - Samo sedam posto oboljelih od raka u Hrvatskoj dijagnozu je dobilo temeljem nacionalnog programa screeninga, a čak 72 posto jer su na vlastitu sumnju otišli liječniku, 25 posto oboljelih na prvi pregled onkologa čeka dulje od mjesec dana, a svaki drugi onkološki bolesnik nezadovoljan je načinom na koji mu je liječnik priopćio dijagnozu. Pokazalo je to prvo istraživanje o ishodima liječenja onkoloških bolesnika provedeno u 12 zemalja srednje i istočne Europe, predstavljeno jučer na dvodnevnom skupu »Združene akcije onkoloških udruga iz središnje i istočne Europe« u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) i platforme Onkologija.hr.
Istraživanje je pokazalo i pozitivnu praksu, po kojoj pacijenti u Hrvatskoj, nakon što dobiju dijagnozu, brzo počinju s liječenjem u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe. Više od 70 posto naših bolesnika prvu terapiju dobije u roku od mjesec dana od postavljanja dijagnoze. Najgore je stanje u Sloveniji, Češkoj i Mađarskoj, gdje samo 47 posto pacijenata počne s liječenjem u okviru od mjesec dana. Velika većina oboljelih u ovom dijelu Europe prvo se podvrgne kirurškom zahvatu i kemoterapiji, zatim zračenju i u nekim slučajevima hormonskoj terapiji, a tek u manjem postotku prima imunoterapiju.
Za razliku od Hrvatske, u Albaniji na prvi pregled onkologa samo 13 posto bolesnika čeka dulje od mjesec dana, a u Sjevernoj Makedoniji njih 17 posto. U Bosni i Hercegovini 42 posto onkoloških bolesnika na prvi pregled čeka dulje od mjesec dana.

Program probira

U susjednoj Sloveniji, za usporedbu, čak 40 posto svih slučajeva raka debelog crijeva otkrije se screeningom, dok je u Hrvatskoj to tek 20 posto. Hrvatska je među skupinom zemalja u kojoj su i Češka, Mađarska, Poljska i Slovenija, koje imaju razvijen program probira na različite vrste raka, ali unatoč tome imaju visok postotak pacijenata kojima je rak dijagnosticiran u uznapredovaloj fazi, kad već postoje metastaze. Gotovo dvostruko bolje od nas stoji, na primjer, Bugarska, koja uopće nema organiziran program probira na rak.
Samo je 34 posto onkoloških bolesnika u Hrvatskoj dobilo odgovarajući odgovor na pitanje kako će se provesti njihov plan liječenja, a 31 posto njih nije moglo sudjelovati u odlučivanju o liječenju. Oko 40 posto pacijenata od medicinskog osoblja nije dobilo savjet o tome kako se nositi s nuspojavama liječenja, više od 50 posto ne zna kakve će posljedice imati u svakodnevnom životu, a oko 50 posto u zdravstvenom sustavu nije dobilo priliku razgovarati o svojim brigama i strahovima vezanima uz bolest. Na najgorem smo mjestu u pogledu financijske pomoći i olakšica onkološkim bolesnicima, na koje pravo ima 17 posto pacijenata, dok u Sjevernoj Makedoniji takva prava ostvaruje njih 68 posto.

Veća smrtnost

U Češkoj i Slovačkoj najmanje se lijekova plaća iz vlastitog džepa, dok je Hrvatska među državama gdje pacijenti pristaju na taj trošak da ne bi morali čekati. Da je liječenje njihove bolesti financijsko opterećenje za obitelj smatra 57 posto onkoloških bolesnika u Hrvatskoj. Njih 38 posto nakon postavljanja dijagnoze i liječenja nastavi raditi, dok 26 posto odlazi u mirovinu.
U Hrvatskoj godišnje oko 23.000 građana oboli od raka i prema pojavnosti zloćudnih bolesti jednaki smo kao i u ostalim državama Europske unije. Nažalost, smrtnost je znatno veća u ovoj regiji nego u zapadnoj Europi - poručio je predsjednik KUZ-a, Ivica Belina.
- Iako Hrvatska već 13 godina ima Nacionalne programe ranog otkrivanja raka, odziv na pojedine preventivne preglede, kao što je onaj na rak debelog crijeva, je poražavajući. Sve Nacionalne programe treba revidirati i uključiti liječnike primarne zdravstvene zaštite jer se jedino na taj način može povećati odziv građana na preventivne preglede - zaključuje Belina.
Hrvatski pacijenti su zdravstvenom sustavu, temeljem svih ispitivanih pokazatelja, dali prolaznu ocjenu ili prosječnu peticu na ljestvici od 0 do 10.

Podbacili u komunikaciji s pacijentima

Hrvatsko je zdravstvo podbacilo u informiranju pacijenata u odnosu na druge zemlje ovog dijela Europe; 57 posto naših pacijenata u bolnici nije dobilo informaciju o tome kome se javiti za pomoć i podršku kad izađu iz bolnice, a 40 posto doživjelo je da liječnici i sestre u prostoriji razgovaraju o pacijentu kao da on nije prisutan. Sjeverna Makedonija, Slovenija i Albanija ističu se među ostalim državama u podršci i zdravstvenoj skrbi koju pacijenti dobiju izvan bolničkog sustava, a Sjeverna Makedonija pozitivan je primjer u komunikaciji s pacijentom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.