Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 6
Sutra: 10° 10° 6
18. veljače 2020.
Prvi u Hrvatskoj

Sveučilište u Rijeci uvodi značajne promjene, prvo je koje maksimalno demokratizira izbor rektora

Foto Arhiva/NL
Foto Arhiva/NL
Autor:
Objavljeno: 23. siječanj 2020. u 16:39 2020-01-23T16:39:38+01:00

Institut predizbora omogućuje da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora. Svaki će kandidat svoj program trebati predstavljati članovima svih sastavnica koje će za konačne izbore predlagati dvoje koji su dobili najveći broj glasova. Senat će, u konačnici, odlučiti između dvoje koji su dobili najviša rangiranja

RIJEKA - Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko sveučilište koje je promijenilo način izbora rektora što znači da će se za godinu dana prilikom izbora novog rektora taj postupak provesti na daleko demokratičniji način nego na drugim visokoškolskim ustanovama.

Odlukom Senata Sveučilišta u Rijeci o izmjenama i dopunama Statuta stvorene su pretpostavke za taj povijesni iskorak ne samo u okvirima riječkog, već hrvatskog visokoškolskog sustava, jer trenutačno se na svim hrvatskim sveučilištima izbori za rektora provode na identičan način, odnosno pravo glasa prilikom izbora imaju isključivo članovi Senata.

Uvriježena je praksa da se četverogodišnji rektorski mandat povjerava kandidatu koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Senata, a senatore u većini čine dekani i pročelnici sveučilišnih sastavnica ili njihovi zamjenici, dok pet glasova dolazi iz redova studentskih predstavnika, a takav se izborni sustav već godinama spominje u kontekstu nedemokratičnosti, ali i podložnosti korumptivnosti.

Kvaliteta upravljanja

Promjenu koja se uvodi na riječko sveučilište inicirala je sama rektorica, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija i to nakon posljednje predizborne kampanje kad je dio akademske zajednice artikulirao potrebu za uvođenjem transparentnijeg sustava izbora.

- Unutar danih zakonskih ograničenja osmislili smo maksimalno demokratski sustav izbora. Naime, ograničavajuće je što Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju određuje da rektora bira Senat, a sveučilišta u svojim statutima reguliraju način izbora.

Marta Žuvić umjesto Sanje Barić

Uz odluku o promjeni izbora rektora članovi Senata potvrdili su i odluku Vijeća Odjela za fiziku o izboru izv. prof. dr. Marina Karuze za pročelnika Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Također, na osobni zahtjev, dužnosti prorektorice za studije i studente Sveučilišta u Rijeci razriješena je prof. dr. Sanja Barić te će odlukom rektorice biti imenovana pomoćnicom za studijske programe i institucijske politike, dok je prof. dr. Marta Žuvić, dosadašnja prorektorica za osiguravanje i unapređivanje kvalitete imenovana prorektoricom za studije, studente i osiguranje kvalitete. Pokrenut je i postupak za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Tiboru Poganju, redovitom profesoru u trajnom zvanju u mirovini Pomorskog fakulteta.

Stoga smo uveli institut predizbora koji omogućuje da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora. Svaki će kandidat, tako, svoj program trebati predstavljati članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju. Svi će moći sudjelovati u izborima i iskazati svoj individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta.

Između svih kandidata za rektora, svaka će sastavnica za konačne izbore predlagati dvoje koji su dobili najveći broj glasova. Senat će, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svim sastavnicama, izabrati rektora.

Naš smjer razmišljanja je da će demokratiziranje postupka pridonijeti kvaliteti upravljanja na Sveučilištu, pojašnjava rektorica.

Javna rasprava

Samom usvajanju statutarnih promjena prethodila je javna rasprava o predloženom modelu izbora rektora, a prije toga je Odbor za statutarna pitanja Sveučilišta u Rijeci kojem predsjedava prof. dr. Vesna Crnić Grotić, dekanica Pravnog fakulteta, dobio zadatak istražiti modele i prakse izbora rektora poglavito u europskim zemljama te da izradi prijedlog modela izbora koji će demokratizirati postupak i uključiti širu akademsku zajednicu.

Na ovu temu organizirana je i tribina na Sveučilištu u Rijeci na kojoj su sudjelovali vodeći stručnjaci s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za društvena istraživanja i Nezavisnog sindikata, a prof. dr. Crnić Grotić predstavila je prijedlog Odbora.

Na tribini je zaključeno da je smjer demokratizacije u izborima za rektora svakako optimalan, ali je upozoreno i na potrebu prepoznavanja odgovarajućih, u novije vrijeme daleko zahtjevnijih, kompetencija budućih rektora.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.