Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 1
Sutra: 10° 10° 1
23. veljače 2020.
Odjel za socijalnu politiku i mlade

'Pritužbe su česte': Nakon tragedije u Andraševcu provjerili smo stanje s domovima za starije u PGŽ-u

U zakonu bi vrlo detaljno moralo biti određeno što treba zadovoljiti dom koji skrbi za starije osobe te redovito raditi evaluaciju na način kako se to radi u županijskim domovima / Arhiva NL
U zakonu bi vrlo detaljno moralo biti određeno što treba zadovoljiti dom koji skrbi za starije osobe te redovito raditi evaluaciju na način kako se to radi u županijskim domovima / Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 21. siječanj 2020. u 18:31 2020-01-21T18:31:51+01:00

Privatni i obiteljski domovi često na smještaju imaju više korisnika od broja koji im je odobren dobivenom licencom, kao što je slučaj u Andraševcu. Vrlo često dobivali smo informaciju da se te domove upozori da će im doći inspekcija, kaže Dragica Marač, pročelnica Odjela za socijalnu politiku PGŽ-a

RIJEKA  U Andraševcu kod Oroslavja, gdje je u obiteljskom domu za starije osobe u požaru smrtno stradalo šestero starijih i nepokretnih ljudi, u najstrašnijem obliku pokazalo se kako je nedovoljno i loše uređen dio našeg sustava skrbi za starije i nemoćne osobe.

Na tragu toga slučaja razgovarali smo s Dragicom Marač, pročelnicom Odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije koji skrbi za četiri županijska doma te izdaje licence za obiteljske i druge privatne domove za starije osobe.

– Situacija je takva da je bilo samo pitanje trenutka kada će se dogoditi neka tragedija poput one u Andraševcu. Najvažnije je imati dobre kriterije i sustav kontrole, jer ako toga nema kako ćemo znati je li nešto u redu i napreduje li. U zakonu bi vrlo detaljno moralo biti određeno što treba zadovoljiti dom koji skrbi za starije osobe i tko će to kontrolirati. Isto tako, treba redovito raditi evaluaciju, tj. ispitati zadovoljstvo korisnika i privatnih i obiteljskih domova, te zadovoljstvo članova njihovih obitelji, na način kako se to radi u županijskim domovima. Tako se provjerava i unapređuje svoj rad, kaže pročelnica Marač.

Dragica Marač / Foto  Sergej DRECHSLER

Četiri primorsko-goranska županijska doma za starije osobe ukupnog su kapaciteta 750 korisnika; neprekidno su u potpunosti popunjeni i neprekidno imaju liste čekanja. Te liste odavno nisu više zato što su ti domovi za korisnike i njihove obitelji jeftiniji već zato što imaju sustav kontrola – od onih unutar sebe samih do županijskih i državnih – pa zato uživaju i veće povjerenje građana. U PGŽ-u djeluje i devet tzv. privatnih domova za starije osobe, kapaciteta od 9 do 140 osoba.

Među tim domovima je i jedna ustanova za zdravstvenu njegu u kući, a svi zajedno mogu primiti 515 osoba. Najviše je na području PGŽ-a obiteljskih domova za starije osobe – čak 26, i ukupnog su kapaciteta 426 korisnika. Njihovi pojedinačni kapaciteti kreću se od 10 korisnika do maksimalno dozvoljenih 20.

Upravo potonjih, s najvećim kapacitetom od 20 korisnika je najviše – čak 14, a slijedi ih pet obiteljskih domova kapaciteta 19 ili 18 osoba. Sve su to podaci koje doznajemo u Odjelu za socijalnu politiku i mlade PGŽ-a, a iz kojih proizlazi da je ukupan kapacitet svih domova za starije osobe u PGŽ – 1721 korisnik.

Štednja na pelenama

Prema riječima pročelnice Marač, za sve županijske domove, Odjel koji ih vodi, ima mjesečna izvješća o cjelokupnom njihovom radu, štoviše redovito je uključen u praćenje života tih domova. S druge strane, za domove za koje izdaje licencu Odjel nema čak ni evidenciju njihove popunjenosti, a nema je zato jer ti domovi nakon izdavanja licence više nisu ni u kakvoj obvezi prema instanci koja im ju je izdala. Uz to, Marač kaže da evidenciju popunjenosti tih domova, dakle čak ni broj primljenih i umrlih korisnika, nema nitko.

U zakonu bi vrlo detaljno moralo biti određeno što treba zadovoljiti dom koji skrbi za starije osobe te redovito raditi evaluaciju na način kako se to radi u županijskim domovima / Foto Roni BRMALJ

– Mi nemamo pravo ulaska u te domove. To ima samo inspekcijski nadzor Ministarstva. Često dobivamo pritužbe na rad tih domova, i anonimne i one koje nisu anonimne. Svaku smo pritužbu slali Ministarstvu i tražili žurno provođenje inspekcijskog nadzora. Uvijek je bio odgovor da će doći u okviru svojih mogućnosti. Pritužbe korisnika ili članova njihovih obitelji najčešće su na kvalitetu pružene usluge, na njegu, hranu, održavanje prostora, na štednju na pelenama, bilo je slučajeva i da su korisnici dehidrirani. Poznato je da privatni i obiteljski domovi često na smještaju imaju više korisnika od broja koji im je odobren dobivenom licencom, kao što je slučaj u Andraševcu. Vrlo često dobivali smo informaciju da se te domove upozori da će im doći inspekcija, dakle, vlasnici domova saznaju kada inspekcija dolazi. Pa zapitajmo se kako saznaju.

Jednom sam, zbog neke teške pritužbe na jedan dom inzistirala da se osobno osvjedočim o tome što su nam dojavili. Predstavila sam se tko sam i na kojem radnom mjestu radim i zamolila da me prime kao posjetitelja, da odem kod te osobe koja se žalila. Vlasnica je pristala.

Kao struka mi cijelo vrijeme govorimo da bi za sve domove trebali biti ujednačeni uvjeti. Za županijske domove traži se kuhinja po Hasapu, higijensko-tehnički uvjeti, pravilna zaštita od požara, stručni kadar sukladno Pravilniku, normativ prehrane... i to je sve dobro i neophodno. Vjerujem Ministarstvu kada kažu da nemaju dovoljno ljudi za poslati ih u inspekciju u privatne i obiteljske domove, no s druge strane imaju dovoljno inspektora za slati u županijske domove kada je to politički uvjetovano, npr. kao pritisak kod imenovanja ravnatelja – nedavni je slučaj s gospođom Bernardicom Juretić koja se kandidirala na natječaj u Malom Kartecu, poručuje Marač.

Kontrola rada i sustav licenci

Pročelnicu Marač pitamo i koja je uloga županija kod svih privatnih i obiteljskih domova.
– Nažalost samo davanje licence, nakon utvrđivanja da dom ima sve što je po zakonu propisano. S obiteljskim i privatnim domovima problem je golem, ali je rješiv dobrim sustavom kontrole rada i dobrim sustavom izdavanja licenci. Sada, naime, gotovo svatko tko ima završenu bilo koju srednju školu može imati privatni ili obiteljski dom. Zalažem se da to tako ne bude, da za takve domove vlasnici trebaju imati i osobnu licencu, položen stručni ispit. Zalažem se za više udomiteljskih obitelji i stambenih zajednica za osobe starije životne dobi koje bi na taj način ostale u svome matičnom socijalnom okruženju i ne bi ih se izdvajalo iz njihove životne sredine. Zato za udomiteljstvo ne bih postavljala obrazovne uvjete.

Kozmetičke izmjene

Isto tako, kaže da je struka davno predlagala da se u Hrvatskoj formira pet regionalnih centara, zavoda, koji bi bili zaduženi za struku u socijalnom sustavu, a time i za kontrolu svih domova. Pri tom apostrofira da takav sustav dobro funkcionira u Sloveniji, i da bi osigurao da korisnik doma bude na prvom mjestu.

Marač izražava ogorčenje što se u pitanjima o udomiteljstvu premalo pita i sluša stručnjake.

– Bila sam u mnogim radnim skupinama za izradu zakona o socijalnoj skrbi i mogu reći da se uglavnom svaki put kada se zakon mijenjao više radilo o kozmetičkim nego o suštinskim izmjenama. Tako mogu konstatirati da se socijalnoj skrbi ne pristupa ni planski ni sustavno, već se uglavnom uplivom politike i pojedinih interesnih skupina dolazi do prigodnih promjena u zakonskim odredbama. Nažalost, još uvijek nisu korisnici stavljeni u središte interesa – ma koliko se to verbalizira, u praksi se ne provodi; ne omogućava se kontinuirana edukacija stručnom kadru zaposlenom u sustavu čime je sustav socijalne skrbi neučinkovit, neracionalan i neodrživ. Neozbiljno zvuče izjave sadašnje ministrice koja najavljuje donošenje izmijenjenog Zakona o socijalnoj skrbi. Kako sada tek na kraju mandata? Što se radilo protekle tri godine? Zašto je uvijek socijalna politika na marginama, osim kada se nešto tragično dogodi? Tada dolaze na red brojna obećanja političara, ali na koja se vrlo brzo zaboravlja. Tko treba odgovarati za tragično stradale stručne radnike na radnom mjestu i za korisnike koji su smještavani u neadekvatnim i nehumanim uvjetima? Zapitajmo se, kakvo smo mi to društvo, ako je moguće da dođe do tragedija koje su se mogle izbjeći dobro i stručno razrađenim sustavom i kontrolom, analizira pročelnica Marač.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.