Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
22. listopada 2019.
Istraživanje

Roditelji o 'Školi za život': 'Sve je super, ali učenici ne znaju rješavati probleme'

Ilustracija / Foto Sergej Drechsler
Ilustracija / Foto Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 18. srpanj 2019. u 12:11 2019-07-18T12:11:00+02:00

Da je Škola za život pozitivan korak u reformi obrazovanja smatra njih 81 posto, a istom postotku roditelja drago je da je njihovo dijete bilo uključeno u eksperimentalni program

ZAGREB - Sve je super i sve je za skoro pet, jedino što učenici ne znaju baš najbolje rješavati probleme. Sukus je to preliminarnih rezultata istraživanja koje je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja o zadovoljstvu roditelja čija djeca su pohađala eksperimentalni program Škola za život i također preliminarnih rezultata istraživanja o tome koliko uspješno učenici prvih razreda srednjih škola, također polaznici Škole za život, rješavaju nestandardne probleme.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja može biti zadovoljno stavovima roditelja o Školi za život i ti će stavovi, odnosno rezultati istraživanja, biti adut za ministricu Blaženku Divjak u daljnjoj provedbi reforme. Istraživanjem je obuhvaćeno više od 7.500 roditelja učenika koji su pohađali Školu za život, dakle obuhvaćeni su roditelji, skrbnici i staratelji oko 90 posto učenika. Planom reforme obrazovanja zadovoljno je njih tri četvrtine, i to njih 16 posto potpuno, a 59 posto je zadovoljno.

Gotovo identičan postotak roditelja je zadovoljan eksperimentalnim programom Škole za život. Nešto više roditelja, njih 81 posto, tvrdi da je Škola za život pozitivan korak u reformi obrazovanja (njih 28 posto se s time potpuno slaže, 53 posto se slaže). A kad već toliko roditelja smatra da je riječ o pozitivnom koraku u reformi obrazovanja logično je da je njih ukupno 82 posto kazalo da im je drago da je njihovo dijete bilo uključeno u eksperimentalni program (i to 48 posto je drago, a 34 posto je baš drago).

Najmanje zadovoljstva, ali i dalje je riječ o zbrojenih visokih 68 posto, zabilježeno je u dva slučaja. Toliki je postotak roditelja zadovoljan time kako je Škola za život uvedena u škole. To je pitanje koje bilježi najveći potpuno negativan odgovor - točno jednu četvrtinu. Identičan postotak roditelja zadovoljan je redovitošću obavještavanja o novostima koje se tiču reforme obrazovanja. Za Ministarstvo to znači da je angažman na informiranju vremenom, kroz školsku godinu, ipak opadao.

Zaključak je da u tom segmentu ima prostora za poboljšanje. Vrlo malo prostora za poboljšanje ima u nečemu što je također povezano s informiranjem roditelja, a to njihov stupanj zadovoljstva time što su ih u školi upoznali s eksperimentalnim programom. Naime, čak 91 posto je zadovoljno ili potpuno zadovoljno time, pa prostora za poboljšanje baš i nema. To je ujedno ispitivana kategorija koja je dobila najvišu ocjenu roditelja.

Čini se da su roditelji nabijeni informacijama o reformi obrazovanja i da je to tema o kojoj mogu suvereno raspravljati. Njih 84 posto je u nekoj mjeri zadovoljno time kako su ih u školama upoznali s važnim kurikularnim dokumentima. Postotak više je zadovoljan time kako im je objašnjena razlika između kurikularnog i dosadašnjeg pristupa nastavi, a njih 88 posto je u nekom stupnju zadovoljno time kako su im u školi objašnjeni ciljevi eksperimentalnog programa Škole za život.

Roditelji znaju i koliko je važno što su njihova djeca pohađala eksperimentalni program jer njih šest sedmina se slaže s tvrdnjom da su im u školi objasnili što će eksperimentalni program značiti za obrazovanje njihovog djeteta.

Predstavljeni su i preliminarni rezultati istraživanja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje o rješavanju problema. Istraživanjem je obuhvaćeno 6.952 učenika, polaznika eksperimentalnog programa, prvog i petog razreda osnovnih škola te prvog razreda srednjih škola.

Radi se o rješavanju nestandardnih problema koji nisu nužno vezani uz kurikule niti su nužno povezani s nekim segmentom reforme, ali su indikativni za kognitivne sposobnosti učenika.

Nabijeni informacijama

Rezultati su ograničeno usporedivi s PISA testom provedenim 2012. Bitna je razlika što PISA test ima sedam razina, od »ispod razine« do razine šest, a ovo istraživanje četiri razine, od »ispod razine« do razine tri. Ono što je donekle usporedivo su najniža i najviša kategorija.

U PISA testiranju »ispod razine« je bilo 12 posto ispitanika, a u istraživanju NCVVO-a njih 6,5 posto. U oba istraživanja na najvišoj razini bilo je 0,8 posto učenika. Ono što brine u istraživanju NCVVO-a jest to što je više od 86 posto ispitanika probleme riješilo na prvoj razini što zapravo znači za ocjenu dovoljan, možda dobar.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.