Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 1n
Sutra: 3° 3° 1n
11. prosinca 2019.
Intervju

RAZGOVOR S PREDSJEDNICOM 'Trebali bismo kao Orban smanjiti poreze. A ZDS konačno maknuti iz fokusa'

Foto Darko Jelinek
Foto Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 29. ožujak 2019. u 19:41 2019-03-29T19:41:00+01:00

Iznimno se protivim ideološkim podjelama i to stalno naglašavam. Što se rasterećenja plaća tiče, prije nekoliko dana razgovarala sam s mađarskim predsjednikom Orbanom. On je stopu poreza na dohodak smanjio na 15 posto, i to je pokrenulo njihovo gospodarstvo. I hrvatska Vlada vodi politiku u tom smjeru, no valja krenuti u snažniju poreznu reformu, koja će potaknuti potrošnju i investicije

Predsjednički izbori održavaju se krajem ove godine – aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zasad još ne potvrđuje svoju kandidaturu, no za očekivati je, s obzirom na podršku javnosti i stranke koju ima, da krene po drugi mandat. Razgovarali smo o dosad učinjenom, i nizu aktualnih tema.

Nedavno ste obilježili četvrtu godišnjicu inauguracije. Možete li ocijeniti te četiri godine, te reći što ste i propustili napraviti – osim što rezidenciju niste preselili s Pantovčaka.

– Smatram da sam u bitnim, strateškim pitanjima odradila dobar posao. Naravno, neke stvari sam mogla učiniti bolje, međutim sveukupno sam zadovoljna. Ne zaboravimo činjenicu da su se u zadnje četiri godine promijenile tri vlade, da smo imali i razdoblja predizbornih kampanja i prilično duga razdoblja stvaranja postizbornih koalicija kad je bilo iznimno bitno održavati stabilnost institucija i države.

Držim da sam taj dio doista odradila nepristrano, kao predsjednica svih državljana, bez obzira na to što sam bila stranački kandidat. Nadalje, iznimno sam se trudila pomaknuti fokus javne rasprave na životne teme s ideoloških pitanja.

Ta pitanja nisu nevažna, ali sam snažno protiv toga da nam Drugi svjetski rat i slične teme zasjenjuju pitanja sadašnjosti i budućnosti. U središte pozornosti stavila sam demografiju, kao »pitanje svih pitanja«, te sam potaknula Vladu na zajedničko djelovanje. Sad se već mogu vidjeti rezultati i pravac tih djelovanja.

Nadalje, držim da su izmješteni uredi bili iznimno korisni, zbog toga što se tako najbolje stječe uvid u stvarno stanje u Hrvatskoj. Ako ste izloženi samo medijima, brifinzima i filtriranim informacijama, zatvoreni u uredu, nemate stvarnu sliku o životu u Hrvatskoj. Međutim, biti među ljudima – to je nešto sasvim drugo. Uostalom, još sam u kampanji obećala građanima: »bit ću vaš glas, bit ću vaša predsjednica«, a da bih mogla biti glas naroda, moram i slušati taj narod.

z2603j15

Moram reći, kako sam išla po Hrvatskoj, tako se moja percepcija Hrvatske mijenjala. Živjela sam neko vrijeme izvan Hrvatske, i kad sam se vratila pred izbore 2014., ostala sam neugodno iznenađena do koje je mjere Hrvatska u međuvremenu negativno ideologizirana i podijeljena. Uvjerila sam se da medijska slika ne odgovara sasvim stvarnom stanju. Ljude koje susrećem zanimaju neke sasvim druge, životne teme. Na terenu me nikad nitko nije pitao o pozdravu »Za dom spremni« ili o ustašama i partizanima. Naprotiv, ljudi me pitaju: predsjednice, kad ćemo zaustaviti ovo iseljavanje, kad će na red doći Zagora ili Slavonija gdje kuće ostaju prazne, predsjednice pogledajte ovaj naš otok – imamo školu, a nemamo učenika, u crkvi se ne bilježe krštenja, već sprovodi...
Rekla bih da nakon iskustva izmještanja ureda bolje razumijem Hrvatsku.

Čovjek mora biti u središtu politike. Vladi šaljemo izvješća sa svakog od tih odlazaka na teren. Uostalom, često su ministri i državni tajnici bili sa mnom, a teme su sve od komunalija, gospodarstva i obrazovanja do socijale. Iskustva s terena bila su jedan od temelja mojega programa za demografiju.

Nadalje, kao što znate, snažno se zalažem za decentralizaciju i policentričan razvoj Hrvatske. Hrvatska je danas država koja se razvija kroz više brzina, a svima treba omogućiti jednake prilike.
Konačno, kad govorimo o pozitivnim inicijativama, istaknula bih još osnivanje i rad svojega Vijeća mladih. Tim putem mlade ohrabrujem na političko djelovanje te im dajem priliku izraziti svoje mišljenje, iskustva, prijedloge o svemu što je relevantno za njihov život u Hrvatskoj.

Hrvatska ojačala odnose

Na međunarodnom planu?

– U tom smislu doista sam zadovoljna: Hrvatska je postala prepoznatljiva diljem svijeta. Kao što sam obećala, Hrvatska se napokon odmaknula od onog »regiona« u političkom smislu. Naravno, ne odričemo se svojih susjeda i jugoistočna Europa ostaje jedan od fokusa hrvatske vanjske politike. Želimo da i preostale države s tog područja postanu dio EU-a, posebno Bosna i Hercegovina.
Ojačali smo mediteransku i srednjoeuropsku dimenziju hrvatskih odnosa. Kao što znate, pokrenula sam Inicijativu triju mora koja je, bez lažne skromnosti, najvažnija hrvatska vanjskopolitička inicijativa. Inicijativa je u početku dočekana s ponešto skepse, a sada je široko prihvaćena.

Hrvatska nema luksuz odreći se tako važnog projekta kao što je LNG

Jedno od pitanja na kojemu se u riječkom kraju lome koplja je plutajući LNG terminal – vi ste otpočetka zagovornica tog projekta, no on ide protiv stava lokalne zajednice, i to baš u kraju iz kojeg dolazite.

– To je strateški državni i europski projekt, i to je za Hrvatsku neupitno s obzirom na potrebu diversifikacije energetskih pravaca. Sjetite se kad je Rusija »zavrnula pipu« Ukrajini. Država mora imati svoje sigurne izvore, a plutajući terminal ima niz prednosti: prvo, on može biti tek privremeno rješenje, do gradnje trajnog, kopnenog terminala. Uz to, njega se može i premještati, može ga se također iznajmiti i nekome drugome, a da ne govorim općenito o sekundardnim prednostima takvog projekta za radna mjesta i druge povezane djelatnosti. Hrvatska nema luksuz odreći se tako važnog projekta. Od njega svi možemo samo profitirati.

Uostalom, prije nekoliko godina kada sam razgovarala s predstavnicima regionalne vlasti prilikom izmještanja ureda u PGŽ, projekt LNG-a imao je njihovu decidiranu potporu.
Budite uvjereni da ću, uvažavajući bojazan lokalne zajednice, inzistirati da se ovaj projekt realizira prema najvišim ekološkim standardima.

Cilj je kohezija cijelog europskog prostora i prevladavanje razlika između tzv. »stare« i »nove« Europe, konvergencija naših gospodarstava i kompetitivnost naših ekonomija, kroz tri glavna stupa – izgradnju energetskog sustava, potom prometne infrastrukture, što je iznimno važno za hrvatski turizam jer nam sve više gostiju dolazi iz Poljske, Slovačke i drugih država na tom pravcu te digitalna infrastruktura. A u središtu je svega viši životni standard i bolji život naših građana.

Jeste li zadovoljni podrškom Vlade za taj projekt, nije je u početku bilo?

– Da, zadovoljna sam. Ujedno bih dodala kako su uz 12 država članica Inicijative države partneri i SAD i Njemačka, a Inicijativa ima snažnu potporu Europske komisije. O inicijativi sam razgovarala s njemačkim predsjednikom prije nekoliko dana, kao i s američkim predsjednikom Trumpom u Varšavi i u drugim prigodama.

U kontekstu međunarodne politike želim naglasiti da sam napravila iskorak od usmjerenosti na EU i NATO te se okrenula i drugim djelovima svijeta, gdje Hrvatska nalazi svoje gospodarske i druge interese. Bila sam tako u državnom posjetu Rusiji, Kini, Australiji i nekoliko država Južne Amerike, a ove će godine možda biti vremena i za posjet i nekoj drugoj bitnoj destinaciji, primjerice Japanu.

Inicijativa brendiranja

Ili u idućem mandatu?

– Zgodan način da me izvedete na čistinu oko kandidature... No, do izbora ima još devet mjeseci, više nego dovoljno vremena. Od objava kandidatura, puno je važnije raditi posao za koji smo dobili mandat jer, u suprotnom, to bi značilo da smo važniji mi i naša pozicija od interesa onih koji su nas izabrali.

Dakle, da se vratimo vanjskoj politici. Iznimno važan bio je posjet indijskog predsjednika – koji je upravo Hrvatsku izabrao za jedinu europsku državu koju on posjećuje na ovom svom putovanju, što samo za sebe govori da je Hrvatska itekako relevantan čimbenik. Hrvatska nije mala država – jest prostorno i po broju stanovnika, ali veličina države ne mjeri se time, već veličinom ideja i ljudskog potencijala.

I zato sam pokrenula inicijativu brendiranja, jer ako sami ne budemo kreirali svoj imidž u svijetu, kreirat će ga netko drugi. Pokušaje već vidimo kroz oblike hibridnog djelovanja. I ono moje predizborno obećanje da ću biti prvi gospodarski diplomat Hrvatske, također ispunjavam, jer gdje god putujem u službeni posjet, sa sobom vodim i gospodarsko izaslanstvo. Mnogi su već uspostavili poslove kroz takva putovanja – a u konačnici, bit je otvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj.

Neki ljudi koji bi se mogli naći u ovoj kampanji, da sad ne imenujemo vašeg potencijalnog protukandidata Milanovića, inzistirat će na tome da se ukine neposredan izbor predsjednika, i da se ta ovlast vrati Saboru.

– Ovlasti naravno proizlaze iz Ustava, te svoju dužnost obnašam u skladu s time. Najvažnije je da se predsjednik države brine za stabilnost državnih institucija. To se vidjelo tijekom parlamentarnih izbora, posebice 2016. kad se funkcija predsjednice pokazala jamstvom stabilnosti političkog ustava. I zato mislim da samo izravni izbor predsjedniku daje potrebnu političku težinu i neovisnost, pogotovo ako ne gledamo svoj vlastiti reizbor, već ako želimo pošteno odraditi svoj mandat prema svakom građaninu.

Vlast je samo sredstvo za odgovorno služenje narodu, stoga držim da su ovlasti dovoljne: otvaram pitanja za koja vidim da su građanima važna u životu. Ponekad poželim da dan duže traje, da odradim što više posla i da sam u stanju pročitati sve što mi građani pišu.

z2603j19

Važan konsenzus

Vaš odnos s Vladom imao je uspona i padova, a sada se jasno vidi zaokret, vaše vraćanje u okrilje HDZ-a te da su odnosi s premijerom sve bolji.

– Ja sam predsjednica svih hrvatskih državljana. Moja je dužnost raditi s Vladom zajedno na realizaciji državnih interesa. Ne moramo se uvijek i slagati u svemu i to je prirodno. Međutim, u strateškim pitanjima moramo imati konsenzus, pa i sa Saborom, uključujući oporbu, jer je riječ o smjeru kojim država ide.

Već sam vam rekla da sam u kampanji obećala građanima da ću biti njihov glas. Isto tako vodim se prvim člankom Ustava da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Dakle, dužna sam govoriti o problemima koji postoje u Hrvatskoj, a većina je njih rezultat višegodišnje nebrige, korupcije, naslijeđenog stanja, a i vanjskih utjecaja i svjetske krize. U početku, kad bih progovarala o pitanjima i problemima u državi, koji su uglavnom gomilani godinama, medijski su napisi bili: predsjednica napala vladu. Sve se u medijima počelo svoditi na sukob, koji realno nije postojao te se sasvim gubio sadržaj moje poruke.

Moj je posao upozoravati, no ne želim sukobe, držim da su oni neplodonosni, a nisam ni takva osoba. Pružila sam ruku svakoj vladi na suradnju, neki su to prihvatili, neki ne.

Neki doslovno nisu pružili ruku.

– Da, nažalost nisu pružili ruku ni na pozdrav. No, ja moram iznositi probleme građana, i to ću nastaviti raditi. Ako vidim problem, i mogu sudjelovati u rješenju, tada ću se i uključiti, kao što je pitanje demografije. Uostalom, bila sam rekla da smo u izvanrednom demografskom stanju, a ne izvanrednom stanju, i to se krivo interpretiralo i ispustilo navesti. Na žalost, nije to jedini slučaj.

Daleko od toga...

I kad ste spomenuli prosječnu plaću od 7.500 kuna, to se također interpretiralo kao novi sukob, mada sumnjam da se s time građani ne bi složili.

– Pokušat ću objasniti ovako: kada sam napisala program demografije s nizom mjera postavljalo se samo pitanje – koliko to košta, a moje je protupitanje bilo: koliko košta naša budućnost?

Držim da je plaća i sigurnost radnog mjesta jedan od temeljnih razloga odlaska iz Hrvatske. Više sam puta rekla da moramo raditi na tome da omogućimo veću prosječnu plaću, po mogućnosti u vrijednosti oko tisuću eura, prvenstveno poreznim rasterećenjima.

Prije nekoliko dana, u Mađarskoj, razgovarala sam s predsjednikom njihove vlade, Orbanom. On je porezno opterećenje plaće, tj. stopu poreza na dohodak smanjio na 15 posto, i to je pokrenulo njihovo gospodarstvo. Sam Orban kaže da je prve dvije godine bilo teško popuniti manjak u proračunu, i da je to bilo naporno razdoblje, ali da se treće godine proračun počeo snažno puniti, i njegovi ekonomski rezultati su sve bolji.

I hrvatska Vlada vodi politiku u tom smjeru, rasterećenja plaća te se već vide prvi dobri učinci, no valja krenuti u snažniju poreznu reformu, koja će ne samo potaknuti potrošnju, već prije svega investicije i otvaranje novih radnih mjesta.

To što je moj izgled uvijek glavna tema je gotovo nepodnošljivi seksizam

Bojite li se prljave kampanje te kako odgovarate na optužbe da ste ulogu predsjednice estradizirali?

– Ne bojim se nikakve kampanje, a na vaše pitanje o estradizaciji, podsjetit ću da je moja ustavna dužnost predstavljati i zastupati Hrvatsku u zemlji i inozemstvu kada god je to moguće, pa i u sportu. U svijetu je to dobro odjeknulo. Da spomenem samo renomirani World Economic Forum koji je tada pisao »Hrvatska predsjednica svima je održala snažnu lekciju iz liderstva na finalu Svjetskog kupa«. Kad govorite o estradizaciji, i ja bih voljela da dio medija prestane trivijalizirati konkretan državnički rad kroz prizmu odijevanja, frizure, dijeta i sličnih nevažnih tema koje ne namećem ja.

Štoviše, ne samo da o tome ne govorim javno, već uopće odbijam odgovarati na novinarska pitanja o odjeći, izgledu i slično. Ovo što se događa gotovo je nepodnošljivi seksizam, jer, bez obzira na to kako izgledala i koliko kila imala, moj je izgled uvijek glavna tema, te se u potpunosti minorizira ili ignorira sadržaj i rezultati onoga što sam odradila, a ne sjećam se da je ijedan moj prethodnik dobio tolik medijski prostor zbog novog odijela, cipela i slično.

Ako pak mislite na vrijeme koje provodim s ljudima diljem Hrvatske, licemjerno je obilaziti državu i obraćati se ljudima uživo samo u vrijeme predizborne kampanje, a nekoga tko cijelo vrijeme izvršava tu svoju dužnost da u svakom trenutku odgovara narodu na kojem počiva vlast, pak prozivati da je stalno u kampanji. Pa zar nam je glas naroda bitan samo tih nekoliko tjedana da bismo dobili njegovu potporu? To je zastarjeli koncept politike. A rast populizma, velikim dijelom, može se pripisati upravo tome što su se političke elite odijelile od ljudi.

Biste li bili spremni Vladi predložiti i postotke takve nove porezne stope?

– Bilo bi vrlo neozbiljno iznositi konkretne postotke bez ozbiljne ekonomske analize, ali sam uvjerena kako bi poreze trebalo nastaviti smanjivati. Svakome je jasno da se sa sadašnjim plaćama teško živi i da bi građani bili mnogo zadovoljniji da ti nameti nastave padati, kako bi prodisali. Istodobno, to treba raditi na prihvatljiv način i u ispravnom ritmu kako se ne bi ugrozila stabilnost države.

Pozicije uvijek iste

Kad smo vas pitali za odnos s Vladom, to se pitanje nije odnosilo samo na odnos predsjednica-premijer, već i na unutarstranačke odnose u HDZ-u. Iako vi naravno više niste članica stranke, bit ćete vjerojatno kandidat te stranke na izborima. Stavljalo vas se u kontekst desnice, a sada je vidljiv vaš zaokret k umjerenijoj Plenkovićevoj politici.

– To jednostavno nije točno, moje pozicije su uvijek iste, dosljedne. A koja je to »umjerenija Plenkovićeva politika«, zapravo, u koju me sada smještate?

Pa primjerice, poziv premijera da u Jasenovcu bude ove godine samo jedna kolona, da svi zajedno obilježe tu obljetnicu proboja logora. I sami ste rekli da nećete ići službenim putem, nego sami i u tišini, ako opet bude podjela. No, evo zbog nekih elemenata povijesnog revizionizma, kako navode u udrugama židovske i srpske manjinske zajednice, te udrugama antifašista, oni ni ove godine ne idu u Jasenovac zajedno s državnim vrhom.

– Iznimno se protivim ideološkim podjelama i to stalno naglašavam. A nije mi uopće jasno kako je moguće dijeliti se po pitanju nevino stradalih. Priželjkujem zajedničku kolonu i mislim da još ima vremena da se o tome postigne dogovor. Na mjesta kao što je Jasenovac odlazim u tišini, pokloniti se žrtvama. Mislim da govori ondje uopće nisu potrebni, žrtve govore same za sebe. Iznimka je bila posjet izraelskog predsjednika, gdje je to bio trenutak zajedničkog pijeteta s izraelskim prijateljem.

Nemam problem s tim da se poklonim žrtvama. To je civilizacijsko, a ne političko pitanje. Oštro osuđujem sve totalitarne režime – nacizam, fašizam, komunizam – i sve zločine počinjene u njihovo ime. Zločine ne uspoređujem, niti izjednačavam, no potpuno je nedopustivo jedan zločin pravdati drugim. Za mene su svi nevini stradali, svi čija prava nisu poštovana, žrtve.

Narod vidi tko je tko

Jedno od ključnih pitanja u ovoj kampanji bit će vaš odnos prema pozdravu ZDS – najprije ste ga osudili, onda ipak rekli da u nekim situacijama može biti prihvatljiv. Koliko ta tema može utjecati na vaš rezultat?

– Ja sam o toj temi puno govorila, i već sve rekla. Ako ZDS doista bude ključno pitanje predsjedničke ili bilo koje druge kampanje, moramo biti svjesni da ćemo na ovom pitanju i dalje dijeliti društvo i gubiti mlade.

z2603j13

Dio krajnje desnice želi vas opstruirati...

– Ne bih ovakvim postavljanjem pitanja vrijeđala građane koji se smatraju pripadnicima desnice zbog nekolicine onih kojima su namjere nespojive s dobrobiti ovog društva. Naš narod ne treba potcjenjivati. Narod jasno vidi tko je tko, pa i unatoč pokušajima zbunjivanja.

Moja je politika jasna: samo kroz nacionalno zajedništvo i traženje suglasja o bitnim razvojnim pitanjima možemo stvarati snažniju i bolju Hrvatsku. Onaj tko to prepoznaje i prihvaća, daje mi potporu bez obzira na to dolazi li slijeva ili zdesna. Još u kampanji promicala sam »zdravo domoljublje«, ponos i vjeru u Hrvatsku. Na tome ostajem. Vjerujem u europski projekt i transatlantsko zajedništvo, no meni je Hrvatska iznad svega.

Ipak, činjenica je da ste neke stvari u zadnje vrijeme mijenjali: kadrovski ste pročistili ured, i neki vaši savjetnici poput Mate Radeljića su morali otići. Stoje li takvi ljudi iza prljave kampanje koja se protiv vas već vodi?

– Ni kad sam ja svojedobno morala otići iz Vlade i MVP-a, nisam govorila javno o razlozima tome, niti sam ikada komentirala postupke meni tada nadređenih osoba, pa neću ni sada govoriti o tome zašto sam donijela neke kadrovske odluke. A promjene su normalne, to je sasvim uobičajeno tijekom mandata.

I u ovom razgovoru spomenuli ste problem korupcije: smatrate li da bi premijer trebao zamoliti ministricu Žalac da ode s tog mjesta nakon niza afera, te bi li trebao šire rekonstruirati Vladu? Bilo je problema i s drugim ministrima, od Kujundžića, Tolušića, Krstičevića do ministrice Murganić. I njegov odnos prema tim aferama utječe na raspoloženje javnosti i opće stanje u društvu, te nepovjerenje u institucije. Mislite li da će Vlada imati dovoljnu većinu u Saboru do kraja mandata, i kako gledate na prelaske zastupnika?

– Predsjednik Vlade vodi svoj tim i odlučuje o svojim suradnicima. Ja sam se o svim spomenutim slučajevima očitovala i voljela bih da nije bilo potrebe za tako nečim. Što se tiče preskakanja i iskakanja u Saboru, tu će svoj sud na kraju dati birači.

EU izbori veoma važni

Kako gledate na sudjelovanje Milorada Pupovca na obljetnici NATO bombardiranja u Nišu te retoriku samog Aleksandra Vučića?

– Srbija se treba iskreno suočiti s vlastitom prošlošću i ulogom koju je tadašnji srbijanski režim igrao 1990-ih na području JIE. Podsjećam kako je intervencija NATO-a pokrenuta 1999., nakon što je Srbija pokrenula i četvrti rat na ovim prostorima. Iskrivljeno i mitomansko tumačenje povijesti može služiti unutarnjopolitičkim potrebama u Srbiji, no nije zdravo za proces pomirenja. Stječe se dojam da je gospodin Pupovac sudjelovao u ovom obilježavanju u skladu s vlastitim opredjeljenjima i interesima.

Raspisali ste upravo izbore za Europski parlament. Zašto su oni važni za Hrvatsku, i kako vidite ishod oko Brexita?

– Izbori za Europski parlament važni su za Hrvatsku jer smo dio europske obitelji i zato što hrvatske interese treba odlučno i stručno braniti i u Bruxellesu i u Strasbourgu. Hrvatska je zaživjela u Europi i Europa je zaživjela u Hrvatskoj. Izazovi s kojima se Europa suočava zajednički su svim državama članicama i rješivi su samo suradnjom. Europska unija jest najplemenitiji europski mirnodopski projekt. Ona sama po sebi nije cilj, već je sredstvo za ostvarivanje hrvatskih nacionalnih interesa, ali i zajednica u kojoj dijelimo zajedničke vrijednosti.

U tom smislu, pridružit ću se pozivu na glasovanje na sljedećim europskim izborima koji će, na inicijativu njemačkog predsjednika Steinmeiera, zajednički uputiti predsjednice i predsjednici država članica EU-a. U ovom pozivu, mi, državni poglavari iz EU-a, podsjetit ćemo zašto je važno izaći na izbore i jačati europski duh i EU u cjelini.

Što se tiče Brexita, tek ćemo vidjeti što nam donose dani koji dolaze. Ova situacija jest presedan u modernoj političkoj povijesti. No, unatoč izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, ona treba ostati važan partner EU-a, pa tako i Hrvatskoj.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.