Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 4n
Sutra: 3° 3° 4n
12. prosinca 2019.
Razgovor s Brankom Vidmarom

Nagrađivani pčelar upozorava: 'Izbjegavajte kupnju meda uz cestu'

Očekujemo potporu i zaštitu države - Branko Vidmar / Foto Roni BRMALJ
Očekujemo potporu i zaštitu države - Branko Vidmar / Foto Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 4. studeni 2019. u 19:58 2019-11-04T19:58:43+01:00

Analizirana je prodaja meda uz cestu i ispostavilo se da je 90 posto meda neispravno. Što je ubitačan podatak. Kada te podatke obradimo, proslijedit ćemo ih Državnom inspekoratu i nadležnim institucijama i zatražiti njihovu zaštitu

O tome koliko uvoz patvorina i neispravnog meda ustvari šteti domaćoj proizvodnji, kako se domaći pčelari nose s nelojalnom konkurencijom i o tome koliko je ustvari bitna edukacija samih potrošača, razgovarali smo s Brankom Vidmarom, predsjednikom Udruge proizvođača meduna i nagrađivanim goranskim pčelarom.

Koliko na tržištu ima patvorina i šećernog sirupa i kako se kao proizvođači nosite s nelojalnom konkurencijom?

- Osnovni je problem što je kod meda, kao i kod maslinovog ulja, temeljna sirovina za patvorine izuzetno jeftina, a konačan proizvod postiže dobru cijenu. I zbog toga potrošači posežu za jeftinijim proizvodom. Zbog toga mi kroz naše udruge već 13 godine radimo na edukaciji potrošača. Tako smo na nedavno održanoj manifestaciji Riječki medenjak organizirali prvi u Hrvatskoj takozvani crni stol na kojem smo izložili upravo te patvorine kako bismo ljudima iz prve ruke pokazali što je to ustvari i kakav ima okus i miris. Drago mi je da smo izazvali jako velik interes jer neka naša istraživanja pokazuju kako je udio patvorina jako velik. Analizirana je, naime, prodaja meda uz cestu i ispostavilo se da je 90 posto proizvoda neispravno. Što je ubitačan podatak. Kada te podatke obradimo, na čelu s doc. dr. Draženom Lušićem na čelu, proslijedit ćemo ih Državnom inspekoratu i nadležnim institucijama i zatražiti njihovu zaštitu. Ovo doista postaje pošast i očito je da je prodaja tih patvorina vrlo dobro organiziran posao. Očekujemo potporu i zaštitu države, svjesni smo da se takvu masovnu pojavu neće moći ukloniti, no ako se bar stavi pod kontrolu, puno se napravilo.

U županiji 750 medara

Što se za našu županiju može reći po pitanju raznolikosti i kvalitete medova?
- Goranski medun ima nacionalnu zaštitu izvornosti. Sada je pred nama da od ovog meda napravimo brend i kvalitetno organiziramo proizvođače. Naime, kvalitetan medun ima puno više minerala od nektarnog meda. Imamo, inače, oko 750 pčelara u županiji što je solidan broj. Zahvaljujući mjerama Udruženja pčelarskih udruga PGŽ-a i njenih članica u zadnjih pet godina je zvanje pčelar, koje se upisuje u radnu knjižicu, dobilo oko 200 novih pčelara. Veseli nas da ima i sve više mladih, kao da se uključuju i žene, budući da je prije 20-ak godina to bio isključivo muški posao.

Autohtoni proizvod

Dobro kako se potrošači mogu zaštiti kad je to toliko masovno da već neki u gorkoj šali kažu kako je najveće područje za pašu pčela kontejnerski terminal u riječkoj luci? Aludirajući na »med« iz Kine, jasno.

- Edukacija je najvažnija. Potrošači do nedavno nisu znali razliku između meduna i nektarnog meda, a sada je sve više onih koji to znaju. U PGŽ-u smo zadovoljni da smo uspjeli prezentirati med kao autohtoni proizvod, a na nama pčelarima je najveći posao na edukaciji potrošača i na tome stalno radimo i trudimo se. Preporuka je, dakle, apsolutno izbjegavati kupnju meda uz cestu gdje se prodaje kao autohtoni proizvod, najčešće turistima koje je lako zavarati. Najsigurniji je put svakako naći svog pčelara i od njega kupovati med. Preporuka su i edukacije. Za blagdan sv. Valentina, primjerice, u suradnji s Centrom za brdskoplaninsku poljoprivredu PGŽ-a organiziramo Medni poljubac gdje se može naučiti više o pravom medu.

Neobična godina

Kakva je bila ovogodišnja sezona? Na kontinentu kažu da je meda upola manje nego lani.

- Ova godina će ostati u sjećanju pčelara kao izuzetno neobična godina. I to s negativnim predznakom. Naime, nakon tople i kvalitetne zime za zimovanje pčela, imali smo najkišovitiji i najhladniji svibanj u posljednjih 70 godina. Stoga je u svibnju dobrano izostala paša bagrema i kadulje. Osim toga, jako je naglašen utjecaj klimatskih promjena na to što priroda daje pčelama. Tako smo na ocjenjivanju medova Zlatno ulište imali čitav niz iznenađenja. Manja je proizvodnja nektarnog meda, a raste proizvodnja meduna. S time da je on u pravilu tamne boje, međutim ove smo godine na Zlatnom ulištu imali seriju medova svijetle boje. Prvi put se uopće pojavio i crni cvjetni med. Što je nevjerojatno. Isto tako panel senzornih analitičara donio je odluku da utvrdi novu vrstu meda kesten-lipa. Je li on karakteristika naše županije, još ne znamo. Dakle, iznenađenja je bilo koliko hoćete Ali sve u svemu, jedna ispodprosječna godina tako da i Županija razmatra treba li pčelarima pružiti određenu pomoć. U svakom slučaju, svima je jasno da se svi moramo uključiti u nastojanje da se priroda spasi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.