Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 26
Sutra: 4° 4° 26
12. prosinca 2019.
Tribina

DZNAP i HND: Slijedi borba za »dio kolača« koje internetske platforme zarađuje preko novinara i izdavača

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 27. svibanj 2019. u 15:00 2019-05-27T15:00:32+02:00

ZAGREB Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u ponedjeljak su organizirali tribinu s koje je poručeno kako izglasanu Direktivu o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU tek treba implementirati u hrvatsko zakonodavstvo te da »slijedi borba za dio kolača od prihoda monopolističkih internetskih platformi koje zarađuju na autorskim sadržajima novinara i kreativnih industrija«.

Savjetnica ministrice kulture Romana Matanovac Vučković ocijenila je da se novinski izdavači, a naročito novinari kao pojedinačni autori, sada jako teško mogu samostalno izboriti za svoja prava na online tržištu na kojem je sve uglavnom besplatno. Ocijenila je i kako je u borbi za pravednu »raspodjelu kolača« od prihoda moćnih internetskih platformi iznimno važan planirani sustav kolektivne zaštite koji je predviđen usvajanjem Direktive o autorskom pravu na digitalnom tržištu EU, a koji treba biti implementiran u hrvatskom zakonodavstvu u iduće dvije godine.

Naglasila je i presudnu ulogu novinskih izdavača u raspodjeli prihoda od internetskih platformi – prvenstveno Googlea i dokazivanju da su nositelji sadržaja jer novinari kao pojedinačni autori ne mogu učiniti gotovo ništa jer se, između ostaloga, tužbama nikako ne mogu nositi s multinacionalnim internetskim platformama.

»Autori djela koja su uvrštena u novinsku publikaciju, novinari i fotografi, moraju dobiti odgovarajući dio naknade koju novinski izdavači prime za korištenje novinskih izdanja od pružatelja usluga informacijskog sustava«, zaključila je.

Predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner naglasila je kako će Direktiva ojačati naše nakladnike te je ocijenila da bi time novinarska struka mogla i trebala biti ekonomski neovisnija i otpornija na pritiske oglašivača i politike.

»Imamo dvije godine da i kroz implementaciju Direktive u nacionalno zakonodavstvo uspijemo doći do novog Zakona o autorskim i srodnim pravima i uspijemo izboriti bolji položaj medijske industrije i novinara«, rekla je Wiesner.

Stručnjak za zaštitu informacijskih sustava Lucijan Carić kritizirao je Direktivu ističući kako je »europska regulativa tehnološkog sustava put do (samo)uništenja«. Ocijenio je i kako donošenje novih birokratskih i nerazumljivih i nerazumnih regulativa Europsku uniju osuđuje na tehnološko nazadovanje uz gušenje osobnih i ekonomskih sloboda.

Kazao je i kako pokušaji EU, kako je istaknuo, zakonodavne zaštite gospodarskih modela 19. stoljeća i uz prateće restriktivno reguliranje modernih tehnologija mogu rezultirati gospodarskom stagnacijom, ali i političkom propašću takvog koncepta.

»Ne može se regulativom narediti prosperitet, konkurencija i tehnologija. Regulativa ne određuje svijet već svijet određuje regulativu«, rekao je Carić.

Voditelj komunikacija HDS-ZAMP-a Milan Majerović-Stilinović govorio je o iskustvima naplate autorskih prava u glazbenoj industriji pritom ističući kako je usvajanje i implementacija Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU i prilika da se hrvatski novinari i novinski izdavači izbore za nova pravila i veći dio kolača digitalnog tržišta sadržaja koji kreiraju, a distribuira se preko moćnih internetskih platformi.

Ocijenio je i da je usvajanjem Direktive započeo proces koji bi svim sudionicima u plasmanu novinskog sadržaja trebao osigurati uravnoteženu utakmicu i urediti nova »pravila igre« kojima se njihov rad ne bi obezvređivao, a da istovremeno velike tehnološke kompanije zadovoljno »trljaju ruke« gomilajući ogromni profit.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.