Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1n
Sutra: 11° 11° 1n
21. rujna 2019.
HDD galerija

'Ženski svijet je vaš svijet': Dizajn progresivnih ženskih časopisa na izložbi

'Ženski svijet je vaš svijet': Dizajn progresivnih ženskih časopisa na izložbi
'Ženski svijet je vaš svijet': Dizajn progresivnih ženskih časopisa na izložbi
Autor:
Objavljeno: 30. lipanj 2019. u 18:48 2019-06-30T18:48:00+02:00

U HDD galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu otvorena je izložba »Širite ženski svijet! - dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.« Izložba tematizira publikacije feminističkih udruženja tiskane od sredine 1930-ih do prvih poratnih godina, polazeći od domaćih primjera kao što su Žena danas, Ženski svijet i Žena u borbi, ali i komparirajući ih s istovremenim, međunarodno utjecajnim, srodnim svjetskim primjerima poput francuskog časopisa Les Femmes i američkog The Woman Today. Autorica izložbe je Barbara Blasin.
»Ženski svijet je vaš svijet! Širite Ženski svijet!«, »Žene čitajte Ženu danas! Pretplatite se još danas na Ženu danas!« -
navedeni reklamni slogani za časopise Ženski svijet (1939. – 1941.) i Žena danas (1936. –1940.) neposredno uvode u povijesni kontekst u kojem su između dvaju svjetskih ratova objavljivani listovi namijenjeni ženama i uređivani od žena. Radi se o progresivnim feminističkim publikacijama koje u vrlo složenom i opresivnom međuratnom razdoblju dobivaju svoju formu u nastojanju da urede glasila namijenjena ženama iz svih društvenih slojeva. Ova izložba bavi se grafičkim oblikovanjem tih časopisa, te zagovaračkom dimenzijom njihove likovne opreme.

Položaj žena u društvu

Jedan od ciljeva uređivačke koncepcije tih časopisa »za svaku ženu«, bio je objediniti teme koje su do tada izlazile u »žurnalima« za žene, poput mode i domaćinstva, kao i one teme o kojima se tada gotovo isključivo raspravljalo u feminističkim glasilima, a to su razne teme vezane za položaj žena u tadašnjem društvu. Do tada glasila feminističkih udruga izlaze bez likovne opreme i grafički skromno uređene. Od sredine 1930-ih nakon unapređenja tiskarskih tehnika, prvenstveno ofseta koji početkom 1930-ih postaje dominantna tehnologija za tiskanje ilustriranih časopisa i uslijed nove političke aktivacije ženskih udruženja nakon pada diktature 1934. godine, ženske organizacije počinju tiskati časopise u većim nakladama i promišljeno uređene, kako bi bili zanimljiviji i pristupačniji širem broju žena. Uredništva će početi voditi brigu o dizajnu, te će časopisi i svojom likovnom opremom zagovarati ideje udruženja. Časopisi će biti bogato opremljeni fotografijama i ilustracijama, a dizajn nekih naslovnica zaista jest progresivan.
U Kraljevini Jugoslaviji krajem 1930-ih izlazila su dva takva ilustrirana časopisa, Žena danas (1936. – 1940.) i Ženski svijet (1939. – 1941.). Oba časopisa koristila su kao uređivački predložak francuski list Les Femmes (1934. – 1939.), pod čijim će se utjecajem i u drugim zemljama pokrenuti sestrinski časopisi; tako primjerice u SAD-u izlazi list The Woman Today (1936. – 1937.). Neke od urednica Žene danas (1936. – 1940.) i Ženskog svijeta (1939. – 1941.) nakon početka Drugog svjetskog rata uređuju i glasila AFŽ-a, pa će u prvim poslijeratnim godinama ti časopisi imati sličnu uređivačku koncepciju i grafičko oblikovanje. Kako bi se ukazalo na određeni kontinuitet u grafičkom oblikovanju i uređivanju, te omogućila komparacija s međunarodnim srodnim časopisima, ova izložba prikazuje 5 časopisa. To su: Le Femmes (1934. – 1939.), The Woman Today (1936. – 1937.), Žena danas (1936. – 1940; 1943. – 1946.), Ženski svijet (1939. – 1941.) i Žena u borbi (1943. – 1946.). Izložba koristiti preslike časopisa, jer je vrlo mali broj originalnih časopisa sačuvan te su dostupni uglavnom kao historijska građa.
Časopisi su pokrenuti pod utjecajem određenih međunarodnih organizacija, a realizirani su u vrlo nepovoljnim političkim i financijskim okolnostima. Ova izložba usmjerena je na historijsku građu koja već svojom likovnom opremom govori o uređivačkom konceptu, zagovaračkoj dimenziji i strategijama s kojima su urednice u uvjetima državne cenzure i neimaštine uspjele kreirati jedne od vizualno najzanimljivijih ženskih časopisa do danas. Realizaciju izložbe podržali su Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za kulturu Grada Zagreba. Program HDD galerije sufinanciran je sredstvima Zaklade Kultura nova.
Izložba je otvorena do 12. srpnja.

HDD galerija

HDD galerija predstavlja dizajnersku produkciju visoke razine i kulturne vrijednosti, naručene, samoinicirane i »osobne« autorske radove, ali i brojne projekte koji upravo metodama dizajna reagiraju na društvene pojave i probleme. Osobito važan dio galerijskog programa bavi se poviješću dizajna u Hrvatskoj te reaktualizacijom djela domaćih dizajnera iz prošlih desetljeća, te nastoji prikazati dizajn ne samo u njegovom oblikovnom i estetskom kontinuitetu, nego i kroz društveni i kulturni kontekst u kojem se razvija. Program HDD galerije podržan je od strane zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba.
Kroz izložbene i diskurzivne programe HDD sustavno nastoji promovirati inovativni i istraživački pristup. HDD galerija je u tom smislu zamišljena kao laboratorij za dizajn koji ne prezentira »lijepe« plakate i predmete, nego je mjesto na kojem se dekonstruira sam sadržaj pojma dizajn te govori o načinima kako dizajn stvara nove odnose i hijerarhije. U okviru tog programa realiziran je niz projekata istraživačkog karaktera, ne usmjerenih na kreiranje predmeta i poruka, već na procese, promatranje odnosa između dizajna i svakodnevice, te na primjenu novih metodologija. Galerija također potiče projekte u kojima sami dizajneri istražuju vlastito nasljeđe, stavljajući se u ulogu kustosa i istraživača povijesnih društvenih, ekonomskih i kulturnih fenomena izravno ili rubno vezanih uz dizajn.
Ciljevi ovog programa uključuju sustavno dokumentiranje i promociju suvremene dizajnerske produkcije, reevaluaciju i predstavljanje povijesnih dosega dizajna, poticanje i produkciju novih autorskih eksperimentalnih projekata na sjecištima disciplina, te projekata angažiranog karaktera koji propituju dizajn kao etički odgovornu disciplinu. Bitan cilj programa je i kontinuirano njegovanje stručnog i javnog diskursa o dizajnu, te su svi izložbeni i produkcijski programi popraćeni javnim razgovorima, okruglim stolovima i predavanjima u sklopu posebnog programa [d]razgovora, te stručnim radionicama i radionicama za djecu. U programima Galerije često sudjeluju autori najmlađe generacije otvoreni inovativnim i eksperimentalnim promišljanjima dizajna, profesionalni dizajneri koji svoje kompetencije koriste u različitim izložbenim projektima formirajući nove hibridne oblike kustoske-dizajnerske prakse, suradnici povjesničari umjetnosti, predstavnici edukacijskih ustanova, kao i organizacije civilnog društva. Voditelj galerije je Marko Golub.

Pet programskih cjelina

Program galerije podijeljen je u pet programskih i tematskih linija. Prva »Dizajn iz drugog rakursa« donosi seriju izložaba posvećenih širim kulturnim i društvenim fenomenima s izraženim dizajnerskim aspektom. Ova programska linija ukazuje kako dizajn nije izolirana djelatnost, usmjerena na stvaranje novih objekata, već aktivnost koja je duboko prožeta s vlastitim kulturnim, društvenim i ekonomskim kontekstom te neodvojiva od njega. »Diskurzivni objekti« su serija izložbi čije su polazište procesi istraživanja i eksperimenta u kontekstu dizajna. Umjesto usredotočenosti na gotove tržišne proizvode, ove izložbe pokušavaju izokrenuti taj rakurs i pokazati što nam svakodnevni (ili nesvakidašnji) predmeti govore o društvu i vremenu u kojem živimo. »Dizajniranje povijesti – historizacija dizajna« je serija izložbi koja adresira ozbiljan problem nedostatka znanja, podataka i pripovijesti o povijesti domaćeg dizajna. Do sad je u HDD galeriji realiziran niz takvih projekata koji su obuhvatili sve od masovne industrijske proizvodnje u bivšoj Jugoslaviji (izložba »Sport, zdravlje, kultura, obrazovanje i rad«, 2013.), preko dizajna ovitaka knjiga i dizajn znakova i logotipa u drugoj polovici 20. stoljeća (»Iskopavanja 1 i 2«, 2011. – 2013.), pregleda dizajna u digitalnim medijima (izložba »Dizajn i novi mediji«, 2011.), do pokušaja uspostavljanja kronologije hrvatskog dizajna u širem društvenom kontekstu (izložbe »Designed in Croatia«, 2010.; »Dizajnerice« 1930. – 1980., 2015.). »Studije slučajeva« fokusiraju se na pojedinačne dizajnerske projekte određenih autora koji se mogu promatrati kao složeni fenomeni. Izložbe ne ističu toliko same predmete, koliko procese, procedure i odnose koji ih bitno određuju. »U prvom licu« je nova programska linija koja omogućava autorima da iz osobnog rakursa, u suradnji s kustosom, sagledaju i artikuliraju prezentaciju vlastitog dosadašnjeg rada, bilo u obliku mini-retrospektive, problemske izložbe ili predstavljanja određenog tematski ili konceptualno jasno zaokruženog projekta/serije radova.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.