Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 29° 1
Sutra: 29° 29° 1
23. srpnja 2019.
Ispis članka: PEĐA GRBIN 'Milanović bi trebao biti zadnji predsjednik Republike koji nije izabran u Saboru' - Novi List

NoviList.hr

PEĐA GRBIN 'Milanović bi trebao biti zadnji predsjednik Republike koji nije izabran u Saboru'

Suspendirani potpredsjednik SDP-a

7. travanj 2019 14:19

Napisao: Dražen Ciglenečki

Zoran Milanović nikad nije bio čovjek pompe i protokola. Ako se odluči kandidirati, a nadam se da hoće, vjerujem da će to učiniti svjestan da se u radu predsjednika moraju uvesti velike promjene, one se ne smiju svesti samo na obećanje preseljenja Ureda predsjednika s Pantovčaka, kaže Grbin

Peđa Grbin / Foto: D. KOVAČEVIĆ

Suspendirani potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin optužuje Vladu Andreja Plenkovića da je svojim nečinjenjem pridonijela propadanju Uljanik grupe. – Odluka nije na meni i mogu jedno govoriti o tome što bi mi bilo draže da se dogodi. Vlada je ta koja mora donijeti odluku, a čini mi se da oni još ne znaju kakvu. Iako su od dana kad je Uljaniku odobren rescue aid kredit imali gotovo godinu i tri mjeseca. To je nedopustivo.

Ne može Vlada izmisliti nekog kredibilnog strateškog partnera Uljanika ako se taj ne javlja.

– To je apsolutno točno, ali Vlada mora i u tim okolnostima smoći hrabrosti reći radnicima Uljanika i »3. maja« što ih čeka. Ti ljudi ne primaju plaću, a imaju kredite i po onome što čujem neki od njih već su ostali bez domova, jer kreditne obveze svejedno moraju plaćati. Mnogima bi Vlada, da donese odluku, pomogla da odluče hoće li potražiti novi posao ili će ipak čekati bolje dane u svojem poduzeću. Ja bih, naravno, htio da se Vlada opredijeli za restrukturiranje i lobirat ću za to gdje god budem mogao. Bila bi ta odluka korisna i za radnike i za Pulu i Rijeku i za Hrvatsku, zemlju koja bi se gašenjem ovakva dva poduzeća potpuno orijentirala na sektor usluga, primarno na turizam. Došlo bi i do gubitka znanja, koje se u slučaju Uljanika akumuliralo i više od jednog stoljeća. No, ako je odluka stečaj ne mora ni ona biti skroz loša ako se provede na ispravan način, ako cilj ne bude gašenje nego preustroj i stvaranje novog trgovačkog društva. Agrokor je itekako imao uvjete za stečaj, ali se Vlada jako potrudila da se on kroz postupak izvanredne uprave restrukturira i da nastane trgovačko društvo sa šansama da uspije, premda rizici i dalje postoje. Čini mi se da sada Vlada, pod utjecajem neoliberalnih elemenata, ide na gašenje Uljanika i »3. maja«, pa bi se tako mogao ostvariti davni san Ivana Jakovčića o micanju brodogradnje iz Pule, kako bi tamo bili hoteli i apartmani.

(Ne)činjenje države

Iz Vlade bi mogli reći da nisu sjedili skrštenih ruku, da su štošta pokušali, ali da se nije moglo.

– Vlada je šumski požar gasila kantom vode. Potrošili su vodu, a požar je još tu. Niti u jednom trenutku Vlada nije željela preuzeti u ruke konce ove priče i tako i odgovornost. A podsjetit ću da je Republika Hrvatska najveći pojedinačni vlasnik Uljanik grupe, a da nju zastupa Vlada. U siječnju prošle godine, pulski je SDP, pa i ja osobno, u Saboru zastupničkim pitanjem predsjedniku Vlade, tražio da Republika Hrvatska, koristeći mogućnosti koje ima, promijeni upravu Uljanika. Ali, Vlada nije ništa napravila, samo su onim ljudima koji su problem stvorili prepustili da ga pokušaju riješiti. Logično, problem se produbio. U listopadu je ta uprava napokon otišla, održana je skupština trgovačkog društva na kojoj je bio i predstavnik Republike Hrvatske, ali ništa nije napravio. Nije predložio članove nadzornog odbora koji bi štitili interese Republike Hrvatske kao dioničara, ali i kao davatelja jamstava koja se mjere milijardama kuna. Nadalje, taj predstavnik nije dao glas niti jednom predloženom članu nadzornog odbora, odnosno dijelu njih je, ali ne dovoljno da bi se nadzorni odbor formirao. I imali smo sudski postupak u kojem je sud imenovao članove nadzornog odbora, čime je izgubljeno mjesec dana u kritičnom razdoblju procesa restrukturiranja Uljanika. To je bilo djelovanje Vlade u ovom slučaju.

Dusko Marusic /PIXSELL

Rekli ste neki dan u Saboru da prioritet sada nije utvrđivanje odgovornosti.

– Naravno da se treba istražiti sva potencijalna kaznena djela, ali to ne smije biti prioritet niti u našem političkom diskursu niti u djelovanju Vlade. Ne smije se Vlada baviti time protiv koga je otvorena istraga i tko je pritvoren nego rješavanjem problema. Nažalost, HDZ i IDS jedino što čine je bacanje blata jednih na druge, kako bi se u javnosti pokazalo tko je više kriv za sadašnju situaciju. Radite to, ali nakon što se o Uljaniku i »3. maju« donesu konačne odluke i one se počnu provoditi. Do tada malo povucite ručnu kočnicu, bit će vremena za svađu.

Je li uopće itko kriv što jedna industrijska grana, unatoč velikoj financijskoj pomoći tijekom niz godina, propada?

– Postoji hijerarhija krivnje. Kažem da nije trenutak da se o tome govori, ali nešto se ipak mora reći. Najodgovorniji su oni koji su vodili posao, a krivi su i oni koji su ih trebali nadzirati, dakle, odgovorne su lokalne i državne vlasti.

Odgovoran i SDP

Uljanik je mogao uspješno poslovati?

– Mislim da jest. Kao saborski zastupnici više smo puta u posljednjih godinu dana pozvani na sastanak s upravom Uljanika i oni su nam pokazali neke dijagrame iz kojih je bilo jasno da su prilikom ugovaranja brodova znali da ih neće moći isporučiti u dogovorenom roku. Zašto je to bilo tako, odgovor mora dati kazneni postupak. U izvještajima Državnog odvjetništva piše da se tako pregovaralo kako bi se išlo na ruku kupcima brodova. Kad smo mi članovima uprave postavili pitanje zašto su ugovarali brodove kad su znali da ih neće moći isporučiti u roku i da će zbog plaćanja penala biti na gubitku, oni su samo slijegali ramenima. Pokazuje to da ti ljudi nisu bili dorasli situaciji, a Vlada ih nije pravodobno smijenila.

Jesu li ti ljudi, koji su danas u pritvoru, bili namjerne štetočine?

– Nadam se da nisu. No, neki potezi koje su vukli izgledaju kao da ih je radio netko zlonamjeran ili, pak, potpuno nesposoban.

Koja je odgovornost SDP-a?

– Odgovornost SDP-a postoji i neću od nje bježati. Mislim da je davanje državnih jamstava, u svrhu poticanja proizvodnje, bila dobra odluka. Nije 2014. ili 2015., kad su ta jamstva davana, trebalo drukčije postupiti, jer bi u tom slučaju Uljanik i 3. maj već bili ugašeni. Ali, naša Vlada nije uvela strože mehanizme nadzora, što u još većoj mjeri vrijedi za Vladu Andreja Plenkovića. Mi smo jamstva davali za konkretne projekte, za brodove koji su se gradili, jamstva HDZ-ove vlade nisu bila vezana ni uz što, davana su samo da bi Uljanik i »3. maj« preživjeli.

Zašto vaša Vlada nije strože nadzirala trošenje kredita za koje su dana državna jamstva?

– Kažem da je to bila ozbiljna greška, a pitanje zašto je to bilo tako mora se postaviti najodgovornijem u toj Vladi, resornom ministru Ivanu Vrdoljaku.

Koja je odgovornost IDS-a?

– Sjećam se da se 2009. u Županijskoj skupštini Istarske županije tražilo tematska rasprava o Uljaniku, a župan Ivan Jakovčić je želio održati status quo. IDS je bio politički pokrovitelj Uljanika barem posljednjih deset godina.

Jedna lokalna stranka bila je politički pokrovitelj poduzeća u kojem je država vlasnik?

– Još jedna greška svih političkih opcija, uključujući i moje.

Kako je došlo do toga da se IDS-u prepusti političko pokroviteljstvo nad Uljanikom?

– To je, nažalost, što se naše Vlade tiče, proizašlo iz rasporeda poslova u njoj, kao i koalicijske dinamike jer je IDS bio najjači na području Istre. Kad je riječ o HDZ-u, znamo da se IDS dok su oni na vlasti u Hrvatskoj prikazuje kao glasna opozicija, ali zapravo ozbiljno surađuju s njima. Podsjetit ću samo na projekt Brijuni rivijera i sve one ugovore koji su sklapani pod pokroviteljstvom HDZ-ove vlade i Ivana Jakovčića.

IDS sada tvrdi da bi propast Uljanika predstavljala udar na Istru.

– Bio bi to svakako udar na Pulu i Istru. Ali, na jednak način na koji bi propast Petrokemije bila udar na Kutinu ili je zatvaranje rafinerije na Sisak. Nije tu u pitanju udar na Istru zato što smo mi Istrijani nego udaru koji HDZ, kad god je na vlasti, radi prema građanima u svim dijelovima Hrvatske.

Može li situacija s Uljanikom utjecati na rezultate izbora za Europski parlament?

– Svaka ekonomska situacija na određeni način utječe na izborne rezultate.

Može li ova štetiti Amsterdamskoj koaliciji, koje je IDS član?

– Mislim da može i da im to već politički šteti.

HDZ-ove birače, pretpostavljam, Uljanik ne zanima, njih općenito malo što zanima i glasovat će za listu te stranke i ona će pobijediti.

– Bojim se da ste u pravu, koliko god mi to bilo teško priznati i prihvatiti.

Prema anketama, SDP će osvojiti tri mandata, što je cilj koji ste si sami zadali, a čak je moguć i četvrti mandat. SDP je, dakle, na pragu velikog izbornog uspjeha.

– Cilj stranke koje sam član na svakim bi izborima trebao biti pobjeda. Sve ispod pobjede za mene je negativan rezultat, u većoj ili manjoj mjeri. Ali, na osnovu rejtinga koji SDP već dulje ima, osvajanje četiri mandata bilo bi čudo, a tri bi se smatralo pobjedom.

Kad stranka realizira cilj koji si je postavila za izbore, to se ne može drukčije interpretirati nego kao uspjeh.

– Onda bismo za svake izbore trebali istaknuti cilj jedan mandat. Cilj SDP-a za europske izbore je neambiciozan, pa ga je onda i lako ostvariti.

Zoran Milanović / Foto: D. LOVROVIĆ

Anakrona funkcija

Davor Bernardić, čiju ste ostavku tražili, čvrsto drži svoju predsjedničku poziciju, a ako će SDP nakon ovih izbora imati tri, možda čak četiri europska zastupnika, on će biti još snažniji.

– Točno.

Taj je čovjek pokazao značajnu vještinu političkog preživljavanja.

– Također točno.

Mogao bi još postati i premijer, s obzirom da će HDZ, iako će pobijediti na idućim izborima za Sabor, teško pronaći koalicijske partnere.

– Koliko bih god htio da čelnik SDP-a vodi Vladu, bojim se da je to daleko manje realno nego naš dobar rezultat na europskim izborima.

Biste li radije da Zoran Milanović bude izabran za predsjednika Republike ili da se promijeni Ustav, pa da se ukinu neposredni izbori?

– Volio bih da on bude izabran za predsjednika Republike, a da onda inicira ustavne promjene kako bi se predsjednika ubuduće biralo u Saboru.

I Milanović se dugo zalagao za biranje predsjednika u parlamentu.

– Za Hrvatsku bi to bilo dobro. Može se populistički govoriti i o smanjenju troškova ukidanjem neposrednih izbora, ali to je daleko manje važno. Ključan je cirkus koji se stvara od svake predsjedničke kampanje, jer niz je kandidata, a Kolinda Grabar-Kitarović u tome je prednjačila, obećavao brda i doline, znajući da to, zbog ustavnog položaja, ne može ostvariti.

Čini mi se da su očekivanja građana od predsjednika Republike ipak bitno smanjena.

– I meni se to čini. Tome je pridonijela i Kolinda Grabar-Kitarović, svojom kampanjom, a još i više ponašanjem za vrijeme obnašanja dužnosti. Pokazala je koliki je anakronizam ta funkcija predsjednika. Kao kandidatkinja je obećala svašta, a kao predsjednica nije od toga realizirala ništa, pa čak niti ono što je bilo u njezinoj nadležnosti.

Znači, Zoran Milanović posljednji predsjednik koji nije izabran u Saboru.

– Idealan scenarij.

A koliko realan scenarij?

– Vrlo realan što se tiče njegove pobjede, u slučaju da se kandidira. Iz anketa je jasno da su građani jako nezadovoljni predsjednicom Republike.

Milanovićeva bi kandidatura doista imala smisla samo pod uvjetom da odmah najavi da bi kao predsjednik pokrenuo proceduru ustavnog redizajna te dužnosti. Ne doživljavam ga, inače, spojivim s tom ceremonijalnom i protokolarnom dužnošću.

– Zoran Milanović nikad nije bio čovjek pompe i protokola. Ako se odluči kandidirati, a nadam se da hoće, vjerujem da će to učiniti svjestan da se u radu predsjednika moraju uvesti velike promjene, one se ne smiju svesti samo na obećanje preseljenja Ureda predsjednika s Pantovčaka.

Naravno, predsjednik ne može izmijeniti Ustav, može to isključivo predložiti.

– Tako je. SDP je u posljednjih desetak godina prilično konzistentan u vezi s potrebom takve promjene. Znamo da se mora bolje regulirati i određivanje mandatara za sastavljanje Vlade, jer je 2015. prijetilo da Kolinda Grabar-Kitarović formira neku svoju, protuustavnu vladu. Nužno je kvalitetnije urediti i ovlasti predsjednika Republike, imali smo situaciju kad je Kolinda Grabar-Kitarović inzistirala na smjeni ravnatelja SOA-e, a danas je, s obzirom na sve što se događa u Hrvatskoj, jasno zašto je najdesnije krilo HDZ-a htjelo preuzeti tu agenciju.

Treba li komemorirati žrtve terora neposredno po završetku Drugog svjetskog rata?

– Da, mora se odavati počast svakoj žrtvi smaknutoj bez suda, ali ne na Bleiburgu. Tamo se svake godine u svibnju pokušava uskrsnuti jednu poraženu i zločinačku državu.

Ove će godine na Bleiburgu biti samo misa. Sabor će biti pokrovitelj jednog vjerskog obreda, to još nismo imali.

– Misa će biti ako je Austrijanci dopuste, a pogrešno je da Sabor bude pokrovitelj toga. Pogotovo zato što je Hrvatska sekularna država.

HDZ gura jednu jako čudnu tezu da oni nemaju nikakve veze sa slučajem Planinska, zbog kojeg je Ivo Sanader u petak završio u zatvoru.

– Riječ je tu bila o dealu između HDZ-ovog premijera Sanadera, potpredsjednika HDZ-ove vlade i potpredsjednika HDZ-a Petra Čobankovića te HDZ-ovog zastupnika Stjepana Fiolića, koji je amenovala HDZ-ova vlada. A novac je išao u HDZ-ove crne fondove i isplaćivao se na ruke članovima HDZ-ovog vodstva. E, sad mi vi recite ima li to veze s HDZ-om.

Naravno da ima.

Milorad Pupovac smatra Plenkovićevu vladu nedostojnom da bi on s njezinim članovima komemorirao u Jasenovcu, ali ipak je i dalje dio te Vlade. Možete li si vi to objasniti?

– Oni se moraju zbrojiti i odlučiti je li ta Vlada za SDSS u redu ili nije. Ako jest, onda neka ostanu dio Vlade i idu s njom u Jasenovac.

Pupovac tvrdi da Vlada nije u redu kad je riječ o njemu jako važnim stvarima, govori da ona ne reagira na nacionalizam i povijesni revizionizam.

– Ako je Vlada toliko loša u tom segmentu, kao što to Pupovac govori i u pravu je, onda ne znam kako to SDSS zastupa birače koji su ih izabrali u Sabor.

Ja sam si pokušavao objasniti poziciju SDSS-a, ali to jednostavno ne mogu.

– Ne mogu ni ja, a volio bih to čuti od kolege Pupovca.