Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 4
Sutra: 16° 16° 4
19. listopada 2019.
Interreg Italy-Croatia

U Rijeci predstavljen projekt koji se bavi istraživanjem buke u moru

Foto Sergej Drechsler
Foto Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 17. srpanj 2019. u 21:54 2019-07-17T21:54:42+02:00

Čovjek stvarajući buku utječe negativno na život morskih organizama, pogotovo na osjetljive vrste kao što su dupini i kornjače, rečeno je na konferenciji partnera iz Hrvatske i Italije

RIJEKA - Koliko zvučno onečišćenje danas u Jadranu utječe na podmorski živi svijet i kolika je ustvari razina buke u podmorju, pitanja su na koja će sveobuhvatan odgovor prvi put dati projekt Interreg Italy – Croatia »Soundscapes in the North Adriatic sea and their impact on marine biological resources« koji je predstavljen u Rijeci.

Riječ je o projektu koji je započeo početkom ove godine i traje godinu i pol dana te okuplja osam partnera, četiri iz Hrvatske i četiri iz Italije. 

Monitoring

Hrvatsku stranu predstavljaju Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet te Ministarstvo zaštite okoliša. Projekt je vrijedan oko 2,1 milijun eura.

Vlado Dadić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, ujedno voditelj projekta Soundscapes, pojasnio je kako se projekt bavi monitoringom podvodne buke u moru i njenim utjecajem na živi svijet.

- Čovjek stvarajući tu buku utječe negativno na život morskih organizama, pogotovo na osjetljive vrste kao što su dupini i kornjače. U Jadranu dosad postoji vrlo mali broj mjerenja onečišćenja bukom. Mi smo konkretno posljednje dvije godine obavljali mjerenja kroz jedan tjedan ljeti i dva tjedna zimi kako bismo proučili koja područja su najzagađenija bukom i kako se to zagađenje kreće tijekom godine i tijekom dana, kazao je Dadić, napominjući kako projekt Soundscapes u konačnici ima puno širu ulogu.

S jedne strane je cilj povećati suradnju hrvatskih i talijanskih partnera u projektu, a s druge postaviti cijelu mrežu mjernih postaja. U planu je, naime, nabava devet mjernih instrumenata koje će se postaviti na različite lokacije u Jadranu te će se kroz čitavih godinu dana pratiti razinu podvodne buke. Ta jednogodišnja mjerenja dat će podatke temeljem kojih će se u konačnici prvi put moći napraviti karta buke u Jadranu.

Plavi svijet

Predsjednica Instituta Plavi svijet u Velom Lošinju Nikolina Rako Gospić kazala je kako ustvari Plavi svijet već niz godina radi na monitoringu podvodnog onečišćenja bukom s čime se započelo 2003. Logičan nastavak rada je i ovaj projekt kroz koji će Plavi svijet biti uključen u monitoring na dvije lokacije u Sjevernom Jadranu. Istovremeno će pratiti prostornu distribuciju dupina i pojavljivanje morskih kornjača, i to prvenstveno na području cresko-lošinjskog akvatorija.

U konačnici će se usporediti koliko onečišćenje bukom utječe na kretanje ovih životinja, utjecaj na njihovo pojavljivanje na ovom području te identificirati ključne čimbenike, odnosno ljudske aktivnosti koje najviše doprinose zvučnom onečišćenju podmorja. A da podvodno onečišćenje bukom doista utječe na ponašanje dupina, pokazali su i rezultati dosadašnjeg monitoringa.

- Mi smo 2003. započeli monitoring na deset postaja u cresko-lošinjskom akvatoriju, upravo u području koje je dio mreže Natura 2000 zbog važnosti za vrstu dobri dupin. Tada smo pokušali vidjeti koliko buka, koju proizvode najviše rekreativna plovila što dominiraju tim područjem u ljetnim mjesecima, utječe na prostornu distribuciju, ali i na glasanje dupina. Dupini su naravno osjetljive vrste koje se glasaju pod morem, na taj način komuniciraju, love ribu te im je zvuk jako važan.

I utvrdili smo da se ljeti pomiču od obale, od nekih važnih pomorskih pravaca koji, primjerice, povezuju Lošinj s Rabom i turističkim centrima jer je na tim pravcima promet plovila najfrekventniji. Isto tako smo uočili promjene u glasanju, a što utječe i na utrošak energije koju oni moraju nadoknaditi. Znamo da kada ljudi glasnije pričaju, troše više energije. Tako je i s dupinima. Naravno da to moraju kompenzirati većim unosom energije i hranjenjem, a ima li toliko ribe da to mogu kompenzirati dugoročno, ne znamo, ukazala je ravnateljica Instituta Plavi svijet.

Transgranični problem

Fantima Madricardo s talijanskog Instituta maritimnih znanosti (ISMAR) ukazala je, pak, kako je istraživanje podmorskog onečišćenja bukom novost, međutim, kako je vrlo važno za Jadransko more.

- Važna je suradnja jer, jasno, buka s naše strane se sigurno čuje i na hrvatskoj strani Jadrana i riječ je o transgraničnom problemu na kojem trebamo raditi zajednički. Zasad je bilo pojedinačnih mjerenja, no ovo je prvi ovakav sveobuhvatan projekt koji će nam pokazati koji su ustvari efekti podmorske buke na morski svijet, a o čemu do danas nemamo pravih i sveobuhvatnih saznanja, rekla je talijanska znanstvenica.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.