Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
24. listopada 2019.
Tarsatički principij

Otvoren natječaj: tko će uređivati riječki Arheološki park?

Foto Arhiv NL
Foto Arhiv NL
Autor:
Objavljeno: 20. prosinac 2012. u 14:28 2012-12-20T14:28:26+01:00

Natječaj je otvoren do 21. siječnja, nakon čega Grad donosi odluku o izboru izvođača koji će biti u obavezi završiti radove u roku od 120 dana. Njihova procijenjena vrijednost iznosi 5,8 milijuna kuna, a ako natječaj uspije, radovi bi mogli početi u ožujku iduće godine

RIJEKA  Grad Rijeka otvorio je natječaj za izbor izvođača radova za uređenje Arheološkog parka na lokalitetu Tarsatičkog principija i okolnih javnih površina u Starom gradu. Poziv za javno nadmetanje bit će otvoren do 21. siječnja 2013., nakon čega Grad u roku od 30 dana treba donijeti odluku o izboru izvođača. Odabrani izvođač bit će u obavezi završiti radove u roku od 120 dana, a procijenjena vrijednost radova iznosi 5,8 milijuna kuna. Ako natječaj uspije, radovi bi mogli početi u ožujku iduće godine. 

   Uređenje Arheološkog parka prema projektu arhitekta Nenada Fabijanića podrazumijeva prezentaciju ostataka izvornih građevnih struktura kasnoantičkog principija, bez ikakvih dodataka, te uređenje prilaznih uličica koje će će dobiti novo popločenje. 
  
  

 Sporna zgrada

Istraženi lokalitet obuhvaća površinu od oko 500 četvornih metara, što je otprilike četvrtina površine nekadašnjeg principija – kompleksa u kojem je od polovice 3. do. 5 stoljeća stolovalo rimsko vojno zapovjedništo, s obzirom da je Tarsatika u to doba bila utvrđeni kastrum i iznimno važna strateška točaka unutar fortifikacijskog sustava Rimskog Carstva, iz koje je tekao obrambeni zid za zaštitu Italije od barbarskih provala s istoka. 

  
   Ostaci principija nalaze se iza poznatog Rimskog luka ili Starih vrata koja su bila monumentalni ulaz u zgradu zapovjedništva rimskog vojnog tabora. Kompleks je u tlocrtu imao oblik kvadrata 45 x 45 metara, s velikim otvorenim dvorištem koje je sa svih strana bilo okruženo zgradama, a na povišenom platou nasuprot ulaza stajala je bazilika kao središnja zgrada kompleksa. 

   Do sredine 20. stoljeća prostor je gotovo u cijelosti bio izgrađen, a nakon rušenja starih zgrada postao je divlje odlagalište otpada i jedan od najzapuštenijih dijelova Starog grada, koji bi konačno trebao biti pretvoren u reprezentativan gradski prostor i dobiti tretman kakav zaslužuje, mada neki elementi budućeg uređenja još nisu definirani. Naime, iz uređenja Arheološkog parka do daljnjega ostaje izuzeta ruševna kuća koja prekriva dio antičkih struktura, a pojavila se kao predmet spora između projektanta i konzervatora. 
  
  

Poput karijesa

Dok konzervatori ističu da je riječ o prvorazrednom spomeniku, koji svjedoči o začetku urbanizacije riječkog starog grada na ruševinama kasnoantičkog zdanja, te inzistiraju na njezinoj cjelovitoj obnovi, arhitekt Nenad Fabijanić smatra je beznačajnom građevinom 20. stoljeća bez ikakve arhitektonske vrijednosti, podignutoj na ostacima prijašnje gradnje, kakvi se mogu naći kod većine ruševina, ali to ih ne čini spomenicima. 

  
   Po njegovu mišljenju, obnavljati takvu zgradu u punoj katnosti i postojećim gabaritima potpuna je besmislica, zbog čega je svojedobno najavio da neće sudjelovati u njezinoj rekonstrukciji. Ipak, sada je u dogovoru s Gradom kao investitorom odlučio još jednom proučiti »građevinski bonitet« građevine, a ovisno o rezultatima eventualno razmisliti i o mogućem rješenju. No, kako ističe Fabijanić, riječ je o procesu vrlo neizvjesnog ishoda, koji iziskuje još dosta vremena i novca, pa bi ruševna zgrada još dugo mogla nagrđivati novouređeni trg poput »karijesa«. 
 

  Umjesto inzistiranja na rekonstrukciji ruševine, po njegovu mišljenju, bilo bi puno bolje kad bi se konzervatori angažirali oko uređenja zapuštenih dvorišta i zgrada oko arheološkog lokaliteta, koje nisu bile predmetom natječaja, a u neke od njih uklopljeni su dobro sačuvani zidovi bazilike principija. 

   Riječ je o nizu zgrada na sjevernoj strani ulice Pod voltun, a žaljenje zbog činjenice da nisu uključene u projekt uređenja Arheološkog parka svojedobno je iskazao i pročelnik Konzervatorskog odjela u Rijeci Željko Bistrović. Za obnovom vape i oronule zgrade istočno od Starih vrata, a dostojniju prezentaciju i otvaranje pogledu javnosti zaslužile bi i žitnice u zgradi »Jadragenta«. Tek uređenjem svih okolnih prostora i uređenje trga s arheološkim ostacima principija dobilo bi puni smisao.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.