Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 1
Sutra: 8° 8° 1
9. prosinca 2019.
Rodno mjesto osnivača Novog lista

DEVEDESETIH SU GA MORALI SKLONITI: Supilo se za 150. rođendan vraća na predratnu cavtatsku poziciju

Cavtat
Cavtat
Autor:
Objavljeno: 7. kolovoz 2019. u 7:16 2019-08-07T07:16:41+02:00

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do povišenih tenzija prema djelu Frana Supila, pa i napada na njegovu bistu koja se nalazila na Rivi. Naravno da on nije imao nikakve veze s Jugoslavijom kakvu je poznavala naša generacija i naravno da je njegova politička misao bila važna i za mnogo kasnije stvaranje neovisne Hrvatske, no bilo je kako je bilo tako da smo njegovu bistu te godine morali skloniti desetak metara dalje, pojašnjava nam Lasić

Osim što 2020. godina Rijeci donosi jednu od najvažnijih odrednica u sveukupnoj povijesti grada na Rječini, njezin je značaj velik i po najvažniji i najstariji medij koji u njoj postoji, Novi list. S obzirom na to da mu je prvi broj izašao 2. siječnja 1900. godine, te EPK godine obilježit će 120. rođendan.

Ono što je dodatno zanimljivo, iste će se godine pažnja posvetiti i činjenici da će biti 150 godina, istina na kraju te godine, 30. studenoga, od rođenja osnivača Novog lista Frana Supila.

Upravo tim povodom, godinom velikih jubileja, posjetili smo Cavtat, Supilov rodni grad, privlačno malo mjesto na krajnjem jugu Hrvatske.

Božo Lasić, načelnik općine Konavle, kojoj pripada i Cavtat, primio nas je u svom uredu, u novom zdanju nedaleko rive. Pravnik po obrazovanju, ali zaljubljenik u povijest i numizmatiku, autor nekoliko knjiga o baštini kraja na čijem se čelnom mjestu nalazi, u hodniku prije ulaza u središnje urede Općine dao je izraditi mural na kojem se nalaze znameniti ljudi tog kraja. Među njima je i Frano Supilo.

Bista Frana Supila čeka povratak na nekadašnij prostor

U hladu bora

- Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do povišenih tenzija prema djelu Frana Supila, pa i napada na njegovu bistu koja se nalazila na Rivi. Naravno da on nije imao nikakve veze s Jugoslavijom kakvu je poznavala naša generacija i naravno da je njegova politička misao bila važna i za mnogo kasnije stvaranje neovisne Hrvatske, no bilo je kako je bilo tako da smo njegovu bistu te godine morali skloniti, pojašnjava nam Lasić.

No, da se ne bi krivo mislilo, bista nije maknuta u neki mračni depo, ostala je na sličnom prostoru, premještena u hlad bora desetak metara od svojeg izvornog postava.

Skulpture od otpadnog materijala

Cavtatska riva ukrašena je s nizom skulptura koje su nastale od - otpadnog materijala. Sjajne kreacije, od posvete Isusu ispred crkve sv. Nikole do pojedinih morskih ili ekspresionističkih formi koje su primjerice nastale od - automobilskog otpada.

- Sve su to radovi našeg sumještana Milija Klečka. Kad smo vidjeli kolika je njihova umjetnička vrijednost, ali i ekološka poruka. nismo dvojili treba li ih postaviti u javni prostor, konkretno na našu rivu, ističe Herendija.

A priča i tih skulptura je uistinu univerzalna. Potrošačko društvo, prolaznost, sklonost odbacivanju nečeg što realno nije dotrajalo, kao i trošenju bez kriterija pritom zaboravljajući na potrebe onih koji nemaju, ne za novi automobil, nego ni za - hranu. S druge strane, one estetske, vrlo privlačno, zapravo nevjerojatno prožimanje i usaglašavanje pojedinih materijala i otpada, posebno onog s dotrajalih automobila je urodila savršenim novim djelima. Mili Klečak, koji je po zanimanju inženjer brodske elektroenergetike i elektronike, član je konavoske klape Oštro od 2000... Naučio je svirati harmoniku te gitaru, a i mandolina mu je postala bliska.

Zanimljivo je i kako je 2003. postao inženjer elektronike na putničko-istraživačkom brodu »Endeavour« kompanije »National Geographic« te je preplovio gotovo čitav svijet. Nakon povratka u svoja Gabrila, zaposlio se u Konavoskom komunalnom društvu Čilipi gdje vodi stručnu brigu o održavanju sustava za pitku i otpadnu vodu. Ovaj slobodni umjetnik kazao je više o svojoj prvoj službenoj izložbi.

- Vidite, Supilova rodna kuća je u uličici koja dolazi na rivu, vrlo blizu mjesta gdje je nekad bila njegova bista. Zbog svojedobnog negodovanja, maknuli smo je desetak metara dalje, na jednu manje uočljivu poziciju, ali nikad je nismo - uklonili, objašnjava nam Frano Herendija, direktor TZ-a Cavtat, po struci, obrazovanju, ali i dobi skoro istovjetan načelniku Lasiću.

K tome, Herendija je i čelni čovjek konavoskog ogranka Matice hrvatske tako da je i njemu problematika »lika i djela« Frane Supila itekako poznata.- Malo smo mjesto, no zadužili smo hrvatsku povijest s nizom iznimnih ličnosti.

Osim Supila tu su i sveučilišni profesor i književnik Rafo Bogišić kao i Baltazar Bogišić, jedan od utemeljitelja pravne znanosti na hrvatskim prostorima, pojašnjava nam Herendija.U niski velikana, privlači nas rodna kuća jednog od najvećih hrvatskih slikara Vlahe Bukovca. Također smještena u ulicu koja se nalazi vrlo blizu rive, krije iznimno slojevit rad i priču o životu velikana hrvatskog slikarstva.

Zavičajni muzej Konavala krije brojne odgovore na povijesna pitanja - direktorica Antonija Rusković Radonić

Od prvih radova, brilijantno crtački i slikarski izvedenih portreta, preko pariške faze »junačkih« slika koje su prikazivale život i boj s Osmanlijama u 18. stoljeću, pa sve do oslobođenog Bukovca koji je u toj fazi stvarao svoja najpoznatija djela. Snažan, vrijedan muzej koji se svakako mora posjetiti. Posebno ako se nalazite na jugu Hrvatske, ali i inače jer mnogo govori o širem prostoru i vremenu Hrvatske tog doba.Baš kao što to slično govori Zavičajni muzej Konavala u Čilipima.

U njemu je pak posebno značajna priča o svili, o dudovom svilcu koji se i danas na potpuno arhaičan način uzgaja u najvećem broju konavoskih domova, kao i svili koju daje i odjevnim predmetima što su se ukrašavali fantastičnim brojčanim kodovima sistematiziranim za određivanje prolaza igle sa svilenim koncem u svojoj ušici. Kroz povijest tog kraja koji je u socijalnom smislu sve do Domovinskog rata kad su Konavljani raseljeni i protjerani u progonstvo, bio i socijalni endem, s velikom strašću u priči s juga Hrvatske provela nas je Antonija Rusković Radonić.

Grobnica obitelji Račić

Jedan od najvrednijih i najzanimljivijih monumenata Cavtata je obiteljska grobnica obitelji Račić. Sve bi, izuzmemo li interesantnu monumentalnost, bilo u redu s grobom ove obitelji, čiji su muški članovi bili ugledni pomorski kapetani, da je nije napravio nitko drugi do ugledni - Ivan Meštrović. Ovako mauzolej sagrađen 1921. godine na groblju sv. Roka, tamo gdje se prostire fantastičan pogled na Cavtat, ali i na njegovu unikatnu okolicu, građen je od bijeloga bračkog kamena u obliku kupole. Taj je kamen i glavni materijal jer u čitavoj građevini nema ni jednoga komada drva ili nekoga drugog materijala osim bronce.

Cavtatska djeca

Povratak na cavtatsku rivu donio je i odgovor zbog čega hrvatsku reprezentaciju na svjetskom vrhu drže u velikoj mjeri - cavtatska djeca. Iako je bilo nemalo želja da se taj prostor na rivi komercijalizira - cavtatska je riva prepuna privezanih super skupih jahti - stav gradonačelnika Lasića i čelnika turističke zajednice Herendije je jasan i nedvosmislen - nikada!

Naša će djeca dok je nas zauvijek ovdje igrati vaterpolo, sportski se nadmetati. Baš kao da su čuli i poslušali Domagoja Jakopovića koji upravo ovih dana pliva RokOtok ne bi li skupio novce za osnivanje posebne zaklade koja bi poticanjem brojnih aktivnosti, a jedna od njih su svakako plivanje i vaterpolo, kako bi se djecu u formativnim godinama maknulo od u nekim manifestacijama pogubnog utjecaja interneta.

- Drago mi je da ste došli, drago mi je da se zanimate za Supila i za ostale cavtatske velikane. A ja vam na neki način dajem ekskluzivu, znam da vi novinari u takvim stvarima uživate: da, uoči 150. godišnjice Supilova rođenja, a bit će to vjerojatno u listopadu, Supilo se vraća na svoju staru poziciju, zadovoljno nam je istaknuo Lasić.

I neka je. Drago nam je. Jer povratak Supila na 150. rođendan u žižu cavtatske rive znak je da smo kao društvo odrasli, da ipak Hrvatsku i svijet oko sebe demokratiziramo i mijenjamo - na bolje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.