Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
11. studenoga 2019.
Vladina mjera

Opet se povećava dohodovni cenzus za dječji doplatak. Koliko? Još se ne zna

Foto: Sergej Drechsler
Foto: Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 10. rujan 2019. u 19:15 2019-09-10T19:15:06+02:00

Lani je država odlučila da će pravo na dječji doplatak imati oni koji po članu kućanstva nemaju prihode veće od 70 posto proračunske osnovice. Međutim, učinci su bili daleko ispod očekivanja, pa se kreće u nove izmjene

ZAGREB - Vladina mjera kojom je lani u srpnju povećan dohodovni cenzus za ostvarivanje doplatka za djecu, čime je olakšano dobivanje te financijske pomoći, nije postigla očekivane rezultate pa su u Vladi odlučili dodatno ublažiti kriterije za ostvarivanje tog prava. U srpnju prošle godine država je odlučila da će pravo na dječji doplatak imati oni koji po članu kućanstva nemaju prihode veće od 70 posto proračunske osnovice.

Dotad je granica bila 50 posto proračunske osnovice. Kako je osnovica za ostvarivanje prava iz proračuna 3.326 kuna, pravo na dodatak za djecu imali su svi čiji dohodak ne prelazi 2.328,20 kuna po članu kućanstva i projekcije Vlade su kad je cenzus podignut, govorile da će se broj obitelji koje imaju pravo na doplatak povećati i do sto tisuća, a broj djece i do 150 tisuća.

Međutim, učinci su bili daleko ispod očekivanja, broj obitelji koje ostvaruju to pravo povećao se za oko 20 tisuća a broj djece za oko 40 tisuća. Vlada je zato očito krenula olakšati kriterije za dobivanje dodatka za djecu, no koliko bi ubuduće bio cenzus ne žele reći, odnosno tvrde da su tek otvorili raspravu o toj svojoj namjeri.

Prijedlog u raspravi

Od petka je u javnoj raspravi Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o doplatku za djecu kojim se najavljuje podizanje dohodovnog cenzusa za ostvarivanje dječjeg doplatka.

U prijedlogu se tek navodi da bi se daljnjom izmjenom dohodovnog cenzusa dodatno proširio krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu te potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete. Ne spominje se da bi taj dodatak bio proširen na peto ili šest dijete.

Mjera koju je Vlada prošle godine najavljivala na sva zvona kao demografsku, možda i nije dala rezultate jer se proračunska osnovica na temelju koje se ostvaruje dodatak za djecu nije mijenjala od 2001. godine, dok su plaće u Hrvatskoj u međuvremenu ipak rasle.

Prosječna neto plaća u 2001. godini bila je 3.541 kunu dok je sada oko šest i pol tisuća kuna, pa je logično i to da se ne može tako jako povećati broj korisnika samim podizanjem cenzusa s 50 na 70 posto proračunske osnovice. Tako je nejasno kakvo bi se povećanje trebalo dogoditi da se značajno poveća i broj korisnika ako se njihovo pravo i dalje bude određivalo prema proračunskoj osnovici.

Među komentarima građana i udruga na prijedlog objavljen na javnom savjetovanju ima sugestija da se cenzus podigne na 90 posto proračunske osnovice ili da se on računa na osnovu dohotka koji kućanstvu ostane nakon troškova stanovanja, prvenstveno otplate kredita. Ta bi opcija sigurno povećala broj korisnika.

Demografske mjere

Ovo pokazuje i da je Vlada u ovom mandatu odustala od inicijative koju je u dva navrata imalo resorno Ministarstvo, a to je da se iz sustava poreza na dohodak isključi porezna olakšica na djecu, jer od nje uvijek koristi imaju samo oni s većim plaćama.

Takvu je inicijativu resorno ministarstvo imalo pred kraj mandata Vlade Zorana Milanovića kad ga je vodila Milanka Opačić i na početku mandata Tihomira Oreškovića kad je ministrica bila Bernardica Juretić. Prijedlog je bio da svako dijete, neovisno o plaći roditelja koji koristi olakšicu, dobiva fiksni iznos dodatka, veći od sadašnjeg doplatka za djecu.

Izračuni su pokazivali da bi od toga koristi imali ljudi s plaćama do deset tisuća kuna i s više djece, dok bi za one s većim plaćama situacija ostala gotovo ista, a oni s najvećim plaćama bili bi u gubitku.

Takva inicijativa postojala je i u radnoj skupini kad se značajno mijenjalo porezno zakonodavstvo krajem 2016. godine, a za nju se kroz radnu skupinu za izradu demografskih mjera zalagala i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ali se Vlada odlučila povećati neoporeziv dio plaće i povećati iznos za koji se neoporezivi odbitak povećava sa svakim djetetom.

Ljudi koji dobivaju minimalnu plaću zapravo od tih olakšica za djecu nemaju koristi, a one za drugo ili treće dijete ne donose ništa ni radnicima koji imaju primjerice pet ili šest tisuća kuna bruto plaću.

Oni tek mogu računati na dječji doplatak od 200 do 300 kuna ovisno o tome kolika su im primanja po članu kućanstva, a mogućnost povećanja tog iznosa u obrascu objavljenom na javnom savjetovanju nije istaknuta.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.