Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
11. prosinca 2019.
Svemirska konferencija

I Hrvatska može naći svoje mjesto u svemiru: Jadranska aero-svemirska asocijacija priprema razvoj svemirske tehnologije

snimio Goran Stanzl / PIXSELL
snimio Goran Stanzl / PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 7. listopad 2019. u 18:57 2019-10-07T18:57:00+02:00

Hrvatska danas dosta zaostaje za razvojem svemirske tehnologije, ali ima tehnološki i znanstveni potencijal da krene u tom smjeru. Dr. sc. Slobodan Danko Bosanac ističe da je potrebno shvatiti i da je razvoj svemirske tehnologije značajan za razvoj društvene razine svijesti, ali i da se Hrvatska pozicionira u svijetu kao jedan od sudionika u tom pothvatu.

Hrvatska je mala zemlja, ali itekako može naći svoje mjesto u razvoju svemirske tehnologije i istraživanju svemira. Nije to naša puka želja, nego realnost, a hoćemo li je iskoristiti, ovisi samo o nama. Hrvatski znanstvenici uključeni su u Jadransku aero-svemirsku asocijaciju koja Hrvatsku može »pogurati« u tom smjeru, a da za nas ima prostora u svemiru, već govori primjer više desetaka tvrtki u Hrvatskoj koje surađuju sa svemirskim programom i jako dobro posluju u tom području.

– Hrvatska je mala zemlja, ali i kao takva može sudjelovati u svemirskim istraživanjima. Štoviše, može imati veći benefit od svemirskih istraživanja od velikih zemalja koje su prisiljene ulagati velika sredstva u velike rakete i u velike misije, ocjenjuje dr. sc. Mile Ivanda, koordinator aktivnosti Instituta »Ruđer Bošković« u programu Jadranske aero-svemirske asocijacije.

On je bio sudionikom Jadranske svemirske konferencije »Regionalna suradnja u svemirskoj tehnologiji«, prvog regionalnog skupa posvećenog suradnji u svemirskim znanostima i tehnologijama koji je prošlog petka u Zagreb doveo vrhunske svjetske stručnjake u istraživanju svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija. Ovu jedinstvenu konferenciju organizirala je Jadranska aero-svemirska asocijacija (Adriatic Aerospace Association – A3) u suradnji s IRB-om i Sveučilištem u Zadru, a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO).

Hrvatski potencijali

– Male zemlje se mogu pridružiti velikima svojim doprinosima i sudjelovati u razmjeni znanja, ističe Ivanda. – Svjedoci smo da Hrvatska ima nekoliko tvrtki koje surađuju sa svemirskim programima i one jako dobro posluju. Vjerujemo da na IRB-u postoje solidni potencijali za to, u istraživanju novih materijala, u nanotehnologijama, gdje Hrvatska može pridonijeti među ostalim i razvojem baterija ili solarnih ćelija za svemirska istraživanja, nabraja Ivanda.

Ovotjedna konferencija imala je značajnu ulogu u pozicioniranju Hrvatske i regije u području svemirskih istraživanja i tehnologija. Okupila je direktore svemirskih agencija, udruženja aero-svemirskih tvrtki kao i znanstvenike razvojnih i istraživačkih institucija, pa su se na jednom mjestu, i to u Zagrebu, našli prof. dr. sc.Heinz Stoewer, jedan od osnivača Europske svemirske agencije, dr. sc. Carsten Scharlemann (Aerospace Engineering, University of Applied Sciences), dr. sc. Andreasa Geisler (The FFG Aeronautics and Space Agency), a održana je i panel-diskusija na temu »Male zemlje u svemirskoj eri«.

Komercijalizacija svemira je na globalnoj razini u ranoj fazi razvoja, a Hrvatska ima priliku pridružiti se tom projektu. Prije svega, to zahtijeva definiranje strateškog usmjerenja razvoja na području aero-svemira, što uključuje partnerstvo znanosti i tehnologije, kao i aktivnosti na području svemirske medicine, prava i turizma.

– Cilj konferencije bio je poticanje i jačanje regionalne suradnje u istraživanju i razvoju svemirskih znanosti i tehnologija. Trebamo poticati uspostavljanje kontakata za razvoj planova o suradnji na području satelitskih tehnologija, raketnog pogona i raketnog inženjeringa. Ovo bi trebao postati godišnji skup sudionika u istraživanju i razvoju svemira radi pojačane regionalne suradnje, naglašava dr. sc. Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije.

To je nevladina, neprofitna i neovisna udruga koja potiče istraživanje i razvoj tehnologija, proizvoda i usluga u sektoru aero-svemira, osiguravajući ekonomsku i znanstvenu korist. Članovi-osnivači su fizičke i pravne osobe iz znanstvenog i tehnološkog sektora, a žele uključiti djelatnike, institucije i tvrtke u području znanosti i razvoja u Hrvatskoj koje su voljne pokrenuti aero-svemirski program i uvrstiti Hrvatsku među države koje sudjeluju u jednom od najvećih pothvata čovječanstva, osigurati naše mjesto u svemiru, ističu organizatori.

Na početku

Kome je uopće palo na pamet uključivati Hrvatsku u svemirski program? Inicijativa je, kaže Ivanda, krenula od IRB-a, a osnivanje Jadranske aero-svemirske agencije početak je u tom smjeru.

– Važno je da postoji udruga koja okuplja sve zainteresirane u tom području. To može biti inicijalna jezgra za neku drugu instituciju koja će se baviti samo tim područjem, objašnjava.

I istraživanja u nanotehnologijama mogu, dakle, pridonijeti svemirskim istraživanjima, nije nužno da država lansira raketu u svemir.

– Kao mala zemlja, ne trebamo se bojati da uzalud trošimo vrijeme i novac, jer sudjelovanje u tim projektima obogaćuje naše znanje, kontakte, i na taj način lakše dolazimo do europskih projekata i sudjelujemo u njima. Vjerujem da će ova inicijativa uroditi plodom u vremenima kad vidimo da postoji eksponencijalni rast i povratak svemirskim istraživanjima. Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati ponovno sonde i ljude na Mjesecu, a vidite da postoji i plan da se osnivaju ljudske zajednice na Marsu, zaključuje koordinator IRB-a za svemirski program.

Dr. sc. Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije kaže da Hrvatska danas dosta zaostaje za razvojem svemirske tehnologije, ali ima tehnološki i znanstveni potencijal da krene u tom smjeru.

– Treba se samo razviti stanovita svijest da je razvoj svemirske tehnologije značajan za razvoj društvene razine svijesti, ali i da se Hrvatska pozicionira u svijetu kao jedan od sudionika u tom pothvatu, veli Bosanac.

Hrvatska je tu relativno na početku, no inicijativa postoji i okuplja više od 60 članova, firmi, institucija, pojedinaca, vrhunskih stručnjaka u tehnologiji koja ide prema svemirskoj tehnologiji. Bosanca raduje što su Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo znanosti potvrdili da će razvoj svemirske tehnologije biti jedan od pravaca razvoja u Hrvatskoj.

– Ne moramo biti preveliki optimisti. Treba se baviti tehnološkim i znanstvenim razvojem, a napustiti zastranjivanja koja ne idu u tom smjeru, kaže.

Kontinuitet

Hrvatska je još 2015. godine namjeravala graditi svemirski centar i svemirsku luku kod Udbine, no taj projekt nikada nije realiziran. Prof.dr. Bosanac, koji je trebao biti na čelu tog projekta, kaže kako je sve propalo zbog propasti švicarske tvrtke koja je namjeravala uložiti u to značajan novac.

– Zbog raznih razloga švicarska je tvrtka bankrotirala, a naša ideja je propala. Međutim, na temelju toga je izrasla i naša asocijacija, s namjerom da se nastavi kontinuitet, što je u međuvremenu naraslo na daleko ozbiljniju aktivnost. Nažalost, ne možemo krenuti ambicioznije jer nemamo toliko novca koliko su Švicarci obećavali. Ići ćemo polakše,ali ideja nije napuštena: bila je jako dobra, kaže Bosanac koji pritom računa i na regionalnu suradnju i na EU fondove.

Jugoistok Europe je, kaže, siva zona koja se ne bavi svemirskim projektima, no ima takvih inicijativa. Šef Jadranske aero-svemirske asocijacije priželjkuje veliki regionalni centar za svemirsku tehnologiju koji bi bio smješten upravo u ovom dijelu Europe.

– Bila je to jedna od glavnih ideja okupljanja, da se vidi koji su naši interesi, koje projekte možemo raditi zajednički, te na temelju toga donijeti plan gdje bi se razvio značajan svemirski centar koji bi okupljao zemlje jugoistoka Europe. Austrija, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, trebale bi se međusobno dogovoriti što bi im bilo u zajedničkom interesu.

Hrvatska može lansirati male rakete

Prof. dr. sc. Heinz Stoewer, prvi programski direktor Europske svemirske agencije, kaže kako je svemirska industrija doživjela izuzetan rast posljednjih godina i to uz poticaj malih tvrtki i startupova. Ocjenjuje da broj tvrtki koje žele poslovati u svemirskoj industriji raste iz godine u godinu, a najpoznatije među njima tvrtke su tri milijardera, SpaceX Elona Muska, Blue Origin Jeffa Bezosa i Virgin Galactic Richarda Bransona koji ulažu u velik broj svemirskih startupova jer razmišljaju dugoročno.

Broj malih satelita koji su lansirani u Zemljinu orbitu stalno raste te možemo očekivati da će se kroz sljedećih deset godina lansirati još više od osam tisuća novih satelita. Time se, zaključuje, otvaraju nove mogućnosti pa i nova ulaganja u razvoj svemirske industrije, gdje Europa još uvijek ne drži korak s SAD-om, a mogla bi.

I Hrvatska, smatra on, ima šanse za razvoj malih satelita i raketa, jer to nije komplicirana znanost. To je, ističe, pitanje političke volje, želi li država napredovati u visokoj tehnologiji. S manje financija, zaključuje, danas možemo mnogo više nego smo mogli nekad.

– Hrvati, kao i naši susjedi, mogu raditi na relativno manjim projektima. Recimo, imamo planove izrađivati male satelite i komercijalizirati njihove usluge, što Hrvatska može. Ali ako bi se radilo o većim projektima, kao što je razvoj ionske propulzivne ili raketne tehnologije, to već zahtijeva regionalnu suradnju i EU sredstva, veli Bosanac.

Crna Gora država je koja je krenula u projekt regionalne suradnje u osnivanju centra za liječenje pomoću protona i težih iona. Projekt, osmišljen u suradnji s CERN-om, koji bi se negdje na području regije trebao izgraditi do 2023. godine, predstavila je ministrica znanosti Crne Gore, dr. sc. Sanja Damjanović.

Liječenje protonima

– Jugoistočna Europa ima velik problem odljeva talenata, a u prošlosti imali smo značajnu tradiciju razvoja tehnologije. Najefikasniji način da se ponovno pokrene tehnološki razvoj i zaustavi odljev mladih kadrova jest veliki infrastrukturni znanstveni projekt u našoj regiji, smatra Damjanović.
Istraživanje liječenja pomoću protona i težih iona danas predstavlja najsuvremeniji način liječenja raka. Takvih je centara danas u svijetu ukupno 12, od toga četiri u Europi, a pokazali su nevjerojatne rezultate u odnosu na konvencionalno liječenje.

– Riječ je o najsuvremenijoj metodi zračenja koja se fokusira samo na stanice raka, ne uništava zdrave stanice. To je jedina metoda zračenja trudnica, jako poželjna i kod djece. Prvi uređaj napravljen je u Heidelbergu, 2009. godine, a statistika kaže da je vjerojatnost da pacijent koji je prošao ovu terapiju preživi pet godina 90 posto, a konvencionalnom medicinom samo 10 posto, objašnjava crnogorska ministrica.
Takav međunarodni institut imao bi izvanrednu misiju za znanost i za društvo. Radi se o potpuno novoj tehnologiji, a ovaj bi centar bio jedinstven zbog bavljenja znanošću – 50 posto vremena posvetilo bi se istraživanju. Projekt stoji 200 milijuna eura, ima potporu Horizona2020 i CERN-a, a dio novca morale bi izdvojiti i države koje se u njega uključe.

Sličan je projekt, navodi Damjanović, pokrenut u Jordanu, tzv. Sesame Project, koji je ujedinio devet zemalja različitih religija i političkih uređenja, pa Palestina i Izrael na njemu rade zajedno, Iran i Izrael također. Razlike i političke nesuglasice, dakle, ne bi smjele biti problem.

– Naš je projekt prošao prvu fazu, imamo podršku Europske komisije, a sad ulazimo u dizajn study-case. Ako želimo iznijeti projekt važna je politička podrška regije. Druga faza trajat će tri godine, u njoj će se birati i lokacija, a prve pacijente počet ćemo liječiti 2028. godine, navodi ministrica Damjanović.

Hrvatska zasad nije potpisnica memoranduma o suradnji koji je potpisalo šest država regije. Grčka ima status promatrača, Slovenija je najavila potpisivanje. U naredne tri godine tražit će se najpogodnija lokacija za centar čije sjedište još nije definirano, a sve države koje uđu u projekt moći će se natjecati za to mjesto.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.