Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 4n
Sutra: 8° 8° 4n
6. prosinca 2019.
Istraživanje

Hrvatski učitelji imaju završen viši stupanj obrazovanja od EU prosjeka

Hrvatski učitelji imaju završen viši stupanj obrazovanja od EU prosjeka
Hrvatski učitelji imaju završen viši stupanj obrazovanja od EU prosjeka
Autor:
Objavljeno: 23. lipanj 2019. u 10:06 2019-06-23T10:06:02+02:00

Međunarodno istraživanje učenja i poučavanja (TALIS) za 2018. pokazalo je da se hrvatski učitelji, nastavnici i ravnatelji ne razlikuju od prosjeka ostalih zemalja u radnim uvjetima i prosječnoj dobi, ali i da su obrazovaniji od EU prosjeka.

U analizi istraživanja zamijećena je rodna neravnoteža učiteljske i nastavničke profesije te tako žene čine 78 posto osnovnoškolskih učitelja i 67 posto srednjoškolskih nastavnika, dok je TALIS-ov prosjek 69 posto.

Hrvatski učitelji i ravnatelji u prosjeku po dobi, ali iznad prosjeka po broju učiteljica

U Hrvatskoj se udio žena na mjestu učitelja u osnovnoj školi u zadnjih pet godina povećao za oko četiri posto, i Hrvatska je tako u prvih 10 zemalja po broju učiteljica, među kojima su i Slovenija, Mađarska, Gruzija, Rusija i Latvija koja ima gotovo 90 posto učiteljica. S oko 58 posto, Japan je na vrhu po broju učitelja, a približno podjednak broj učitelja i učiteljica imaju Saudijska Arabija, Nizozemska, Kolumbija i Turska.

Rodna ravnoteža unutar ravnateljske profesije u Hrvatskoj je izraženija nego kod učitelja i nastavnika te su tako žene ravnateljice u 53 posto osnovnih škola i u 49 posto srednjih škola, što je i TALIS-ov prosjek. Najviše ravnateljica je u Latviji, više od 80 posto, dok Japan ima najviše ravnatelja, više od 90 posto.

Prosječna dob hrvatskih učitelja u osnovnoj školi je 42 godine, a srednjoškolskih nastavnika 45, što odgovara prosjeku zemalja sudionica istraživanja od 43 godine i EU prosjeku od 45 godina.

Ravnatelji su u prosjeku stariji od učitelja te je prosječna dob hrvatskih osnovnoškolskih ravnatelja 52 godine, srednjoškolskih 53, dok je prosjek istraživanja 51.

Najstariji ravnatelji imaju više od 58 godina u Južnoj Koreji i Japanu. Izrazito mladi ravnatelji, između 42 i 44 godine su u Saudijskoj Arabiji i Turskoj.
Hrvatski učitelji obrazovaniji od prosjeka

Istraživanje je pokazalo da hrvatski učitelji, nastavnici i ravnatelji imaju završen viši stupanj obrazovanja u odnosu na prosjek zemalja sudionica u istraživanju i prosjek EU-a. Tako više od 90 posto hrvatskih učitelja, nastavnika i ravnatelja ima završen fakultet, dok je isti stupanj u prosjeku završilo 41 posto učitelja i 57 posto ravnatelja iz istraživanja te 55 posto učitelja i 65 posto ravnatelja u zemljama EU.

Hrvatska je tako peta zemlja s najobrazovanijim učiteljima i ravnateljima, a nešto više imaju samo Finska, Češka, Portugal i Slovačka. Na dnu po obrazovanju učitelja nalaze se Vijetnam, Južna Afrika, Saudijska Arabija, Turska i Danska.

Što se tiče radnog iskustva, hrvatski učitelji prosječno imaju 15 godina iskustva, od toga 11 godina u osnovnoj školi u kojoj su trenutno zaposleni, dok nastavnici u prosjeku imaju 16 godina staža, a od toga su 14 proveli na trenutnom zaposlenju. To ukazuje na relativno nisku razinu mobilnosti unutar sustava za razliku od učitelja u Japanu, Južnoj Koreji i Turskoj, gdje prosječno radno iskustvo u istoj školi iznosi pet ili manje godina.

'Najzelenije' učitelje imaju Turska, Singapur i Čile gdje oko 30 posto učitelja ima manje od pet godina iskustva, a najiskusnije Portugal, Litva i Vijetnam.
Rezultati također pokazuju da hrvatski ravnatelji imaju nešto manje iskustva kao učitelji ili nastavnici prije nego što postanu ravnatelji, odnosno oko 15 godina iskustva, u odnosu na prosjek od 20 godina staža koje imaju ravnatelji drugih zemalja.

U većini zemalja, uključujući i Hrvatsku, bilježi se trend smanjenja broja sati utrošenih na planiranje i pripremu nastave uz povećanje broja sati provedenih u nastavi. Tako hrvatski učitelji i nastavnici rade 39 sati tjedno, što odgovara ukupnom prosjeku, od čega im gotovo 50 posto otiđe na nastavu. U nastavi najmanje vremena provode učitelji u azijskim zemljama te u Norveškoj, dok najviše vremena u nastavi provedu u Brazilu, Čileu, Gruziji i Saudijskoj Arabiji.
Hrvatski ravnatelji pak utroše polovinu vremena na administrativne poslove, trećinu u interakciji s učenicima, roditeljima i zajednicom, a manje od petine vremena posvećuju poslovima vezanima uz kurikulum i nastavu, što je gotovo identično distribuciji radnog vremena ravnatelja u drugim TALIS zemljama.

Više od 90 posto hrvatskih škola daje mentorsku podršku novim nastavnicima

Učiteljima početnicima podrška se može pružati putem mentora, a istraživanje je pokazalo da je u više od 90 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola osigurana mentorska podrška učiteljima i nastavnicima. Tako se Hrvatska opet našla pri vrhu i to na sedmom mjestu, a boljI su samo Singapur, Australija, SAD, Engleska, Kazahstan i Šangaj.

Hrvatski osnovnoškolski učitelji najveću potrebu iskazuju za stručnim usavršavanjem u području poučavanja učenika s posebnim potrebama, pristupa individualiziranom učenju i za primjenom vještina informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT), a srednjoškolski nastavnici u području poučavanja učenika s posebnim potrebama, poučavanja kroskurikularnih vještina i primjene ICT vještina.

Hrvatska je prema potrebi za stručnim usavršavanjem u području poučavanja učenika s posebnim potrebama pri vrhu uz Čile, Južnu Afriku, Japan i Meksiko. Južnokorejski, singapurski, hrvatski i gruzijski ravnatelji najčešće pohađaju tečajeve ili seminare o upravljanju, a hrvatski ravnatelji rjeđe, ali ipak unutar prosjeka, pohađaju tečajeve vezane uz predmete i nastavu, gdje su pak pri vrhu Italija, Kazahstan i Norveška.

Istraživanje je također pokazalo da je više od 90 posto hrvatskih učitelja i nastavnika zadovoljno svojim poslom, što je i TALIS-ov i EU prosjek, ali ipak ih samo devet posto smatra da se učiteljsko zanimanje cijeni u društvu, za razliku od TALIS-ova prosjeka od 32 posto i EU prosjeka od 18 posto.

Uz hrvatske učitelje, najmanje cijenjeno osjećaju se učitelji iz Slovačke, Slovenije, Francuske, Argentine i Portugala, a najviše u Vijetnamu, čak njih 92 posto, Singapuru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Južnoj Koreji. Također, srednjoškolski nastavnici u prosjeku su zadovoljniji uvjetima svog nastavničkog zanimanja u usporedbi s učiteljima u osnovnim školama.

Što se tiče prioritetnih ulaganja u obrazovanje, 77 posto hrvatskih učitelja i nastavnika smatra da je povećanje njihovih plaća područje od najveće važnosti, a slično smatraju učitelji i u svim zemljama sudionicama.

Sljedeće po važnosti im je ponuda visokokvalitetnog stručnog usavršavanja za učitelje te unapređivanje školskih objekata i sadržaja, dok 60 posto učitelja iz EU zemalja smatra da je povećanje plaća tek drugo po važnosti, dok najveću važnost pridaju smanjivanju veličine razreda.
Svojom plaćom najzadovoljniji su u Danskoj, Austriji, kanadskoj Alberti i Finskoj.

Prosječan broj učenika i učitelja u osnovnim školama manji nego u srednjim školama

Podaci pokazuju da je prosječan broj učenika i učitelja u osnovnim školama manji nego u srednjim školama, a u proteklih pet godina u Hrvatskoj je došlo do smanjenja prosječnog broja učenika u razredu s 20 na 18,6 učenika. Smanjio se i omjer učitelja i učenika gdje na jednog nastavnika dolazi osam učenika, dok je TALIS prosjek 13 učenika na jednog učitelja.

Što se tiče discipliniranosti učenika, hrvatski učitelji i nastavnici rjeđe trebaju održavati i uspostavljati disciplinu tijekom nastave u usporedbi s učiteljima u drugim zemljama, gdje disciplinu u razredu treba održavati prosječno više od 70 posto učitelja, a uspostavljati je njih više od 60 posto. Hrvatske škole bilježe nisku učestalost incidenata, oko četiri posto u osnovnim školama i oko jedan posto u srednjim, a više od 90 posto učitelja i nastavnika smatraju da se učitelji i učenici dobro slažu.
Hrvatski učitelji i nastavnici rade u homogenijim razredima i školama s obzirom na kulturno porijeklo, socioekonomski status i posebne obrazovne potrebe učenika u odnosu na učitelje u drugim zemljama sudionicama. Također, 10 posto hrvatskih učitelja poučava u razredima s više od 10 posto učenika s posebnim obrazovnim potrebama, što je manje od TALIS-ova prosjeka od 22 posto i EU prosjeka od 31 posto. Najveći postotak učitelja, odnosno više od 50 posto, koji rade u takvim razredima bilježe Čile, Belgija i SAD.

Istraživanje pokazuje da je poučavanje za prihvaćanje osoba različitog socioekonomskog porijekla najčešće korištena praksa protiv socioekonomske diskriminacije u školama, dok se za kulturnu raznolikost najčešće koristi poučavanje kako se nositi s etničkom i kulturnom diskriminacijom.

Što se tiče sastava škola s obzirom na imigrantski status učenika, najveći postotak, odnosno više od 40 posto učitelja koji rade u školama s više od 10 posto učenika imigrantskog porijekla nalazi u Švedskoj, Austriji i kanadskoj Alberti, dok su zemlje s najmanjim postotkom takvih učitelja Bugarska, Mađarska, Japan, Južna Koreja, Litva, Slovačka i Vijetnam. U njihovom društvu je i Hrvatska, gdje tek jedan posto učitelja poučava u takvim razredima, što je mnogo manje od TALIS-ovog prosjeka od 16 posto i EU prosjeka od 21 posto.

U istraživanju je sudjelovalo više od 240.000 učitelja iz cijeloga svijeta

TALIS je prvo i najveće svjetsko obrazovno istraživanje koje pita učitelje i ravnatelje škola što misle o svom poslu i radnim uvjetima, a provodi se u zemljama članicama i partnericama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u petogodišnjim ciklusima. Istraživanje je pokrenuto početkom 2000-ih godina, a do sada su provedena tri ciklusa istraživanja (2008., 2013. i 2018. godine).

U ovom ciklusu TALIS-a ukupno je sudjelovalo više od 240.000 učitelja i nastavnika te 13.000 ravnatelja iz 30 zemalja članica OECD-a i 18 zemalja partnerica, među kojima je i Hrvatska. Iz svake zemlje sudionice sudjelovalo je 200 škola te 20 učitelja i ravnatelj svake uzorkovane škole. Hrvatska je dio istraživanja od 2013.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.