Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 4n
Sutra: 4° 4° 4n
13. prosinca 2019.
Potrebna politička odluka svih članica EU-a

DALEKO JE SCHENGEN Do otvorene granice dug put i prijeteća slovenska blokada

Slovenija je glavni oponent hrvatskom primanju u šengensku zonu / Snimio Vedran KARUZA
Slovenija je glavni oponent hrvatskom primanju u šengensku zonu / Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 24. listopad 2019. u 21:50 2019-10-24T21:50:05+02:00

Slovenski premijer Marjan Šarec vješto izbjegava kazati da Slovenija planira »blokirati« Hrvatsku, ali se to u daljnjem procesu i u konačnici može očekivati

ZAGREB  Iako je ovo, kako je u utorak rekao premijer Andrej Plenković, »još jedan europski uspjeh Hrvatske«, do stvarnog ulaska u šengensko područje za Hrvatsku može biti još vremenski dug put.

Sam premijer Plenković je na pitanje može li procijeniti koje će godine Hrvatska stvarno ući u Schengen odgovorio da ne može o tome špekulirati. I zaista, on sigurno ne zna odgovor na to pitanje, a ne zna ga, valjda, iole preciznije ni nitko drugi među čelnicima EU-a.

Europska komisija je potvrdila da je Hrvatska ispunila potrebne uvjete za ulazak u zonu Schengena, ali bit će potrebna politička odluka svih zemalja članica EU-a da bi Hrvatska stvarno bila primljena u Schengen.

Glavni je oponent hrvatskom primanju Slovenija. Slovenski premijer Marjan Šarec vješto izbjegava kazati da Slovenija planira »blokirati« Hrvatsku, ali se to u daljnjem procesu i u konačnici može očekivati.

Sporna »vladavina prava«

Prošlog petka je pismom šest slovenskih euro-zastupnica i zastupnika zatražilo od sadašnjih i novih čelnika EU-a da o hrvatskom zadovoljavanju uvjeta ulaska u Schengen odlučuje nova Europska komisija Ursule von der Leyen. Pismo su potpisali po dvoje iz skupine europskih pučana, iz skupine socijaldemokrata te nove grupacije Renew Europe.

Dvoje zastupnika stranke SDS Janeza Janše, također pučani, odbili su potpisati pismo. Ne, naravno, zato što bi Janez Janša i njegova stranka »dali« Hrvatskoj da gospodari s pola Piranskog zaljeva ili Savudrijske vale (svejedno), nego zato što su žestoki politički protivnici i opozicionari liberalima u slovenskoj vladi. Janez Janša, dok je bio slovenski premijer je prvi 2008. godine uskratio Hrvatskoj suglasnost za daljnje otvaranje pregovaračkih poglavlja za ulazak u Uniju, »blokirao« je dakle Hrvatsku u ulasku u EU.

Sada se blokadi ulaska Hrvatske u Schengen protivi stranka Ljevica koja je i u široj slovenskoj vladajućoj koaliciji, a niti ekstremno desničarska stranka Zmage Jelinčiča nema ništa protiv da Hrvatska uđe u Schengen zato jer bi onda Hrvatska imala odgovornost, umjesto Slovenije, da se bakće s nelegalnim ulaskom migranata.

Službena Ljubljana smatra da Hrvatska ne zadovoljava ni tehničkim mjerilima za ‘držanje’ granice šengenskog prostora, da je propusna hrvatska istočna granica, ali je poseban problem »vladavina prava«, zbog hrvatskog odbijanja implementacije presude Međunarodnog arbitražnog suda o hrvatsko-slovenskoj granici.

Slovenska agencija STA je poslije odluke u Strasbourgu objavila da je teško očekivati brzi ulazak Hrvatske u Schengen jer su »skeptične Slovenija, Nizozemska, Francuska i Njemačka«. A slovenska povjerenica u Europskoj komisiji Violeta Bulc je komentirala da je odluka Komisije »jedan od mnogih koraka koji su potrebni za ulazak u šengensko područje, a zadnju riječ imaju države članice, uključujući slovensku vladu pod vodstvom Marjana Šareca«.

Vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati, ali manje-više otvoreno i javno protivljenje hrvatskom ulasku u Schengen zasad je izrazila samo Slovenija. Nizozemska i druge zemlje Beneluxa, kao i Francuska koja već dugo ima negativan stav u vezi ulaska Bugarske i Rumunjske u Schengen, bi se tome eventualno mogle priključiti. Ali, ako Slovenija u protivljenju ostane sama, gotovo sigurno će se povući i ipak omogućiti hrvatski ulazak.

Dimitris Avramopoulos, povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije, sastao se jučer u Banskim dvorima s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem i s ministrima unutarnjih poslova i pravosuđa Davorom Božinovićem i Draženom Bošnjakovićem.
»Nadam se da će hrvatski građani uskoro uživati u dobrobiti članstva u Schengenu. No, smatramo da Hrvatska mora nastaviti održavati visoku razinu nadzora na vanjskim granicama, osobito s Bosnom i Hercegovinom«, poručio je Avramopoulos. »Ulazak Hrvatske, ali i Bugarske i Rumunjske, još je potrebniji sada kada smo suočeni s velikim sigurnosnim izazovima. S hrvatskim pridruživanjem Schengenu bit ćemo još bolje opremljeni i za suočavanje s tim izazovima. A Hrvatska će pridonijeti jačanju šengenskog područja te boljem upravljanju i zaštiti europskih vanjskih granica«, kazao je povjerenik Avramopoulos na konferenciji za novinare poslije sastanka s čelnicima Vlade.
Europski povjerenik istaknuo je da se nada da će države članice poduzeti prave korake da Hrvatska uskoro postane članica Schengena. Ulazak Hrvatske u šengenski prostor je »u interesu Hrvatske, svih susjednih zemalja i EU-a«, rekao je povjerenik Europske komisije i dodao kako se »nada da će do toga uskoro doći«.
Avramopoulos je kazao da je potrebno reformirati Dublinski sustav azila, prema kojemu migranti trebaju zatražiti azil u prvoj članici EU-a te da je potreban novi »pravedniji i balansiraniji Dublinski sporazum«.
Italija i Grčka najviše su kritizirale Dublinski sporazum jer su prve zemlje EU-a u koje ulaze migranti, pa se postavlja pitanje može li doći do proširenja šengenskog prostora, bez reforme sustava prihvata azilanata.
»Sigurnost će biti jedna od glavnih tema hrvatskog predsjedanja Unijom, a dat ćemo svoj doprinos kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje Schengena, komentirao je poslije sastanka Davor Božinović.
Božinović je istaknuo da bi se EU više trebala usredotočiti na balkansku rutu te da je problem s velikim brojem migranata u BiH i činjenicom da »kroz istočnu granicu BiH, po svjedočenjima bosanskohercegovačkih dužnosnika, više manje bez ikakve kontrole ulaze migranti«.
»Jačanje graničnih službi Bosne i Hercegovine jedini način da se taj pritisak smanji«, istaknuo je Božinović i dodao da »što se tiče naše granice nema nikakvih bojazni«.
Nakon pozitivnog izvještaja Europske komisije, slijedi politički dio - potrebno je da ulazak Hrvatske u šengensko područje prihvate sve zemlje članice EU-a.

Optimističan ministar

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih poslova Gordan Grlić Radman jučer je vrlo optimistično izjavio da ne vjeruje i da »nema osjećaj« da će se dogoditi slovenska blokada Hrvatske.

»Mislim da ulazak Hrvatske u Schengen doista odgovara i slovenskim građanima osobito u pograničnim dijelovima gdje je osobito u ljetnim mjesecima veliko zagušenje prometa i to najviše opterećuje lokalno stanovništvo.

Prema tome, slovenska politika će o tome sigurno dobro razmisliti. To su sada određene špekulacije, ali ja nemam taj osjećaj da bi nas Slovenija blokirala«, kazao je jučer Grlić Radman.

Slovenija je u prosincu 2008. bila blokirala otvaranje završnih poglavlja Hrvatskoj za ulazak u EU zbog neriješenog graničnog spora na moru, ta je blokada trajala gotovo godinu dana, a okončana je sporazumom u studenom 2009. koji je postigla tadašnja premijerka Jadranka Kosor sa slovenskom vladom Boruta Pahora s kojim je dogovoreno da će buduću granicu ucrtati Međunarodni arbitražni sud u Haagu. Obje su se države obvezale da će poštovati odluku Suda.

U proljeće 2015. tadašnji slovenski ministar Karl Erjavec sugerirao je kako on ima saznanja da će Slovenija dobro proći na Arbitražnom sudu, a u ljeto te godine zagrebački »Večernji list« objavio je kompromitirajuće tonske zapise dijelova (snimila ih je navodno hrvatska SOA) razgovora Jerneja Sekolca, člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija, i slovenske zastupnice pred Arbitražnim sudom Simone Drenik u kojem su dogovarali manipulaciju sudskom dokumentacijom.

Hrvatski sabor je jednoglasno donio odluku o izlasku Hrvatske iz arbitraže u Haagu, ali Hrvatska nije bila ovlaštena jednostrano prekinuti taj postupak, Arbitražni sud je nastavio raditi i donio odluku da Sloveniji pripada oko 80 posto, a Hrvatskoj 20 posto Piranskog zaljeva.

Hrvatska ne želi prihvatiti pravorijek Međunarodnog suda, a Slovenija inzistira samo na takvom dosuđenom rješenju. Već dvije godine nije bilo nikakvih službenih kontakata predstavnika dviju vlada, samo sporadični susreti na marginama različitih međunarodnih skupova.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.