Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 26
Sutra: 16° 16° 26
22. rujna 2019.
Kupovna moć

Cijena hrane u Hrvatskoj došla do europskog prosjeka. Problem je samo što su nam plaće triput niže

Foto Z. LUKUNIC/PIXSELL
Foto Z. LUKUNIC/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 26. lipanj 2019. u 22:19 2019-06-26T22:19:50+02:00

Cijene hrane u Hrvatskoj su lani dosegnule gotovo 96 posto europskog prosjeka, dok Nijemac s gotovo tri puta većom plaćom mora pokriti cijene koje su tek oko dva posto veće od tog prosjeka

ZAGREB - Građanin Hrvatske s prosječnom plaćom od oko 802 eura mjesečno plaća hranu po gotovo istim cijenama kao i Nijemac koji prosječno zarađuje 2.270. Prema jučer objavljenim podacima Eurostata cijene hrane u Hrvatskoj su u prošloj godini bile nešto više od prosjeka EU-a, dosegnule su gotovo 96 posto, dok Nijemac s gotovo tri puta većom plaćom mora pokriti cijene koje su tek oko dva posto veće od tog prosjeka. Slovenci imaju cijene hrane koje dosežu 97,5 posto prosjeka EU-a, što znači da su na razini onih u Hrvatskoj, ali njihova je prosječna plaća 200 eura veća. Susjedni Talijani plaćaju hranu 13 posto skuplje od prosjeka EU-a, ali prosječna plaća im je dvostruko veća od one u Hrvatskoj.
Baš su cijene hrane ono po čemu se Hrvatska najviše primakla europskom prosjeku. Puno lakše sa svojom plaćom Hrvati bi, u odnosu na Nijemce, mogli kupovati cigarete i alkohol. Cijena tih proizvoda u Hrvatskoj je 23 posto niža od EU prosjeka, a u Njemačkoj je jeftinija tek oko pet posto. Još bolje se Hrvati mogu nositi s Nijemcima, ako im na kraju mjeseca nešto ostane od plaće, kad su u pitanju hoteli i restorani, jer njihove cijene su u Hrvatskoj 26 posto niže od europskog prosjeka dok su u Njemačkoj za deset posto više od tog prosjeka. To znači da su u Njemačkoj te cijene za 33 posto veće nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je znatno jeftinije stanovanje, prema podacima Eurostata cijene su niže za 57 posto od EU prosjeka.

Električna energija

U to su uključene cijene energenata, vode, popravaka i najma, ali onog koji je službeno prijavljen, a ne onoga koji doista vrijedi na tržištu. I u tim cijenama nema troškova kupnje nekretnina za stanovanje. U Njemačkoj su troškovi stanovanja 11 posto iznad prosjeka EU-a.
Ovi podaci Eurostata, iako prosjek o kojem je riječ nikada ne može razotkriti svaku situaciju, sugeriraju zašto je Nijemcima s gotovo tri puta većom prosječnom plaćom još uvijek primamljivo ljetovati u Hrvatskoj, s obzirom na cijene restorana, hotela ili alkohola, a zašto je Hrvatima, pogotovo onima koji nemaju u vlasništvu stan ili kuću, primamljivo odlaziti raditi u Njemačku.

Sever: S većim plaćama bilo bi lakše

S cijenama koje Hrvatska ima, građani bi se, dodaje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, lakše nosili da imaju veće plaće, a one su moguće samo ako se produktivnost poveća uvođenjem novih tehnologija, jer je dosad uglavnom počivala na niskoj cijeni rada.
- Ništa novo nam nije pokazala jučerašnja objava Eurostata, to je godinama pokazivala i naša košarica i ništa se nije dogodilo nakon što bi je mediji objavili i analizirali. Kakva bi tek bila slika da Eurostatovi podaci u cijenu stanovanja uključe kupnju stanova u odnosu na plaću u Hrvatskoj - kaže Sever. Za kraj se pita kako bi se Hrvati nosili s troškovima da još dobiju dodatno poskupljenje struje, plina i vode, odnosno da se povećaju iznosi koje moraju izdvajati za stanovanje.

Lakše je Nijemcima, ali i gotovo svima ostalima u EU-u, s prosječnom plaćom pokriti i troškove komunikacija, prijevoza, kupnje i održavanja osobnih automobila, jer se cijene th dobara i usluga kreću u Hrvatskoj oko prosjeka EU -a ili desetak posto niže, dok su u državama koje imaju i do 30 ili 40 posto veće cijene plaće dvostruko ili čak trostruko veće, a u onima u kojima su plaće niže od hrvatskih i cijene su znatno niže. Na kraju čini se da Hrvati s prosječnom plaćom u odnosu na ostale stanovnike Unije najmanje zaostaju kad je u pitanju nabava cigareta, alkohola, vode i električne energije.

Svi nas prestižu

Nije to nikakva novost, takvo je stanje, napominje analitičar Željko Lovrinčević od devedesetih godina prošlog stoljeća s time da nam zemlje Europske unije koje su bile ispred nas još više odmiču, a da su nas one koje su zaostajale prestigle sve nas se više primiču i države koje još nisu postale članice.
- Cijene u Hrvatskoj održavaju se tako visokim zbog turizma, što se na kraju prelijeva na domaće stanovništvo, ali i činjenice da se u malo sektora na hrvatskom tržištu razvila konkurencija, jer u brojnim segmentima vladaju oligopoli ili monopoli. Naše je tržište malo i dodatno se smanjuje, dok fiksni trošak ostaje isti, pa se on prelijeva na manji broj kupaca. Nisu velika tržišta ni Slovačke i Češke ili Danske, ali tamo očito postoji konkurencija. Nikako ne treba zaboraviti ni to da su cijene uvijek veće u zemljama u kojima je jača i korupcija, jer one uključuju i plaćanje posrednika. Uz to koliko god nas trgovci zasipaju pričom o snižavanju cijena, u Hrvatskoj su trgovačke marže velike- napominje Lovrinčević. Sve to je, zaključuje, dovelo do toga da Hrvatsku, iako ima nižu prosječnu plaću, po kupovnoj moći prestiže i Rumunjska. Pita se i zašto nikada nitko nije pokušao analizirati zašto mala i srednja poduzeća, kako je to u europskim zemljama koje napreduju, nisu stvorila konkurenciju na tržištu, te procjenjuje da je možda riječ o tome da ona proizvodna nisu uspjela ugraditi modernu tehnologiju, te da takve tvrtke uglavnom postoje na tržištu usluga.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.