Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 1
Sutra: 23° 23° 1
17. rujna 2019.
RBA

Krajem ožujka hrvatski vanjski dug iznosio 75,4 posto BDP-a

Foto: S. DRECHSLER
Foto: S. DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 5. srpanj 2019. u 10:09 2019-07-05T10:09:24+02:00

Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju ožujka 39,3 milijarde eura, što je 468 milijuna ili 1,2 posto više nego na kraju prošle godine, dok se njegov udio u bruto domaćem proizvodu zadržao na razini od 75,4 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

No, u odnosu na kraj ožujka prošle godine, vanjski dug bio je u ožujku ove godine manji za 1,3 milijarde eura ili 3,2 posto, dok je udio duga u BDP-u niži za 7 postotnih bodova.
»S podacima za ožujak potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga, uz sporadične iznimke, koji datira od kraja 2015.«, navodi se u osvrtu analitičara RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

Ističu i da je najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao od smanjenja vanjske zaduženosti javnog sektora.

Naime, na kraju ožujka je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 13,5 milijardi eura, što je za 692 milijuna eura ili 4,9 posto manje u odnosu na isti mjesec 2018.
»Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja rezultirao je smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu«, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.

Smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini pridonio je i nastavak razduživanja ostalih domaćih sektora, čiji se bruto inozemni dug krajem ožujka spustio na 13 milijardi eura, što je 2,2 posto manje u odnosu na isti lanjski mjesec.

S druge strane, prekinut je trend razduživanja financijskog sektora, odnosno domaćih banaka. Bruto inozemni dug tog sektora iznosio je na kraju ožujka 4,4 milijarde eura, što je 8,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec.

»Rast zaduživanja bankarskog sektora rezultat je ponovo rastuće potražnje za kreditima, posebice gotovinskih nenamjenskih kredita, ali i stambenih kredita«, navode analitičari RBA, koji i u ovoj godini očekuju pad udjela vanjskog duga u BDP-u, zahvaljujući povoljnim gospodarskim kretanjima i daljnjem razduživanju u pojedinim sektorima.

Tome bi trebali pridonijeti i povoljni uvjeti zaduživanja na međunarodnim tržištima, s obzirom da se očekuje popuštanje monetarne politike od strane Europske središnje banke i američkog Feda.

»U prilog poboljšanju uvjeta financiranja svakako ide i nedavna potvrda investicijskog rejtinga Hrvatske vidljiva i kroz kontinuirano smanjene premije rizika... S druge strane, u slučaju nastavka skromnog napretka Hrvatske u provođenju strukturnih reformi, to će sigurno dovesti do rasta percepcije rizika te posljedično i premije rizika same zemlje«, zaključuju analitičari RBA.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.