Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
10. prosinca 2019.
Fade In i Romski resursni centar

foto Izložba u Kortilu: Priče Roma ne govore samo o njima, već o svima nama

Snimio Sergej DRECHSLER
Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 26. svibanj 2019. u 12:29 2019-05-26T12:29:51+02:00

Premda međusobno različite, kao što se razlikuju osobnosti, iskustva i životi osoba koje ih pričaju, ove priče, okupljene u cjelinu izložbe, pružaju direktan uvid u suvremeni život i probleme zajednice, a format postava - koji uz kratke priče uključuje i dojmljivu portretsku fotografiju, osobne predmete te video-zapis - izrazito je atraktivan i moderan. Jedna je od glavnih zadaća ove izložbe, kroz osobne priče Roma različite dobi, podrijetla, i iskustva, pridonijeti razbijanju predrasuda i integraciji Roma u širu društvenu zajednicu

Imam 24 godine, nisam se udala. Želim više od života pa sam odlučila ne ići putem kao sve moje vršnjakinje. Za mene je veoma teško biti Romkinja. Kratka je to priča Jovane Petrović, jedna od priča 18 Roma i Romkinja naseljenih u Slavoniji i Baranji koje donosi izložba »Priče Roma«, postavljena do 30. svibnja u riječkoj Galeriji Kortil, a koju potpisuju zagrebačka Udruga Fade In i darđanski Romski resursni centar.

Premda međusobno različite, kao što se razlikuju osobnosti, iskustva i životi osoba koje ih pričaju, ove priče, okupljene u cjelinu izložbe, pružaju direktan uvid u suvremeni život i probleme zajednice, a format postava - koji uz kratke priče uključuje i dojmljivu portretsku fotografiju, osobne predmete te video-zapis - izrazito je atraktivan i moderan.

Autori koncepta su Željka Kovačević, Martina Globočnik i Miroslav Sikavica, uz njih istraživanje vodili su i Morana Ikić Komljenović i Jovica Radosavljević koji je uz Milana Mitrovića bio i važna karika na terenu.

Razbijanje predrasudaJedna je od glavnih zadaća ove izložbe, kroz osobne priče Roma različite dobi, podrijetla, i iskustva, pridonijeti razbijanju predrasuda i integraciji Roma u širu društvenu zajednicu.

Izložba 'Priče Roma' u Kortilu, snimio Sergej DRECHSLER

– Najveću tremu kao autori projekta imali smo oko toga kako će reagirati protagonisti izložbe, na način kako smo ih mi kao umjetnici doživjeli i prezentirali. Rad u polju dokumentarizma uči nas da iako idete s najboljim namjerama, priče koje prezentirate su i vaše priče, čak i više nego ljudi koji su ih ispričali. Težili smo da se ljudi predstave na što autentičniji način – nismo pravopisno ispravljali rečenice iz intervjua, niti ih interpretirali, a sve kako bismo ostali što bliže »stvarnom«. Ono što mi se čini prekrasnim je reakcija ljudi – bili su ponosni na sebe i bilo im je drago što su sudjelovali u projektu. Osobno sam zahvalna protagonistima koji su nam dali povjerenje i sretna što njihovo povjerenje nismo iznevjerili, kazala je Martina Globočnik i dodala:

– Zanimljivo mi je bilo na otvorenju izložbe u Rijeci što je jedan kolega iz romske zajednice rekao da je mislio da izložba neće biti za mlade, ali da mu je drago što jest. Na izložbi u Rijeci bili su naši kolege iz Darede, Jovica Radosavljević i polaznik naših radionica Dario Todorović. Dario nam je rekao da ga zanima kako će reagirati publika u Rijeci, gradu u kojem nikada prije nije bio. Bili su obojica sretni što su im posjetitelji pristupali, htjeli razgovarati. Izložba je zapravo dobar način početka komunikacije romske zajednice s neromskom.Suvremena praksaIzložba ima koncept blizak projektu »Humans of New York« Brandona Stantona koji kroz dojmljive portretne fotografije i kratke osobne priče pripovijeda o širem društvenom kontekstu.

Izložba 'Priče Roma' u Kortilu, snimio Sergej DRECHSLER

Miroslava Sikavicu pitali smo je li bilo izazovno priču jedne manjine ispričati kroz takvu formu, kroz formu kratkih osobnih priča.

– Iskreno, kad smo započinjali naš projekt i konceptualno ga postavljali, nismo bili upoznati, ili barem ja nisam bio upoznat, s fotoblogom fotografa i povjesničara Brandona Stantona. No valja reći da bilježenje osobne povijesti, životnih priča i narativa, dokumentiranje »sadašnjosti« i suvremena života pojedinca, nije Stantonov izum ni novum, već raširena suvremena muzeološka praksa na koju se i naš projekt naslanja. Sve te, bilo »velike« bilo »male«, osobne pripovijesti – o rođenju, djetinjstvu, odrastanju, ljubavi, izboru profesije i poslu, partnerstvu, djeci, bolesti, nesreći, gubitku, starosti, smrti, itd. – funkcioniraju kao svojevrsni »osobni dokumenti« koji nas ponajbolje opisuju, govore tko smo i kako smo postali to što jesmo. S druge strane, osobne pripovijesti i iskustva povezuju ljude, zbližavaju nas. Preko njih se lakše uživljavamo u tuđa emocionalna stanja i okolnosti života. One nas uče razumijevanju i prihvaćanju drugih i drugačijih. No nama kao autorima te Fade In-u nije bio izazov storytelling, ni rad s diskriminiranom i marginaliziranom društvenom zajednicom, već se adekvatno i kompetentno izraziti u za nas novom umjetničkom izričaju i mediju – onom muzejsko-galerijskom, odnosno izložbenom. Zanimalo nas je mogu li se osobni narativi promatrati i tumačiti kao umjetnička djela, kako oni uopće funkcioniraju u muzeju, odnosno galeriji, je li im tamo mjesto, mogu li se obični, svakodnevni, u pojedinim slučajevima čak i banalni predmeti doživljavati kao umjetnički eksponati, može li sve to zajedno biti umjetnički i društveno relevantno, suptilno ispričano, konceptualno zanimljivo, kaže Sikavica.

Izložba 'Priče Roma' u Kortilu, snimio Sergej DRECHSLER

Braniteljska priča

Izložba u Rijeci predstavila je 18 priča, no snimili su ih puno više. Svaka od njih pripovijeda o romskoj manjini u cijelosti, a svaka posebno i o pojedinom aspektu poput zdravstvene skrbi, umjetničkog djelovanja, branitelja...

– Istraživanje je trajalo gotovo godinu dana i obuhvatilo je preko stotinjak osoba različitih dobnih skupina, spolova i društvenog položaja, od istaknutih pojedinaca u zajednici pa sve do posve »običnih«, »malih« ljudi. Svoje priče pričaju Romi i Romkinje, mahom Bajaši naseljeni na području Slavonije i Baranje, ali bilo je i pripadnika ostalih romskih skupina. Sa svakom osobom proveden je opsežan intervju usmjeren na prikupljanje osobne životne priče, s naglaskom na događajima i trenucima koji su obilježili život te osobe. Za izložbu su dizajnerica postava Barbara Blasin i kustosica Kosjenka Laszlo Klemar odabrale 18 priča, koje su razvrstane, odnosno grupirane u određene tematske cjeline - od djetinjstva i obrazovanja do nemogućnosti zaposlenja, bolesti i vjere, koje stavljaju na uvid problematiku suvremenog života romske zajednice u Hrvatskoj, društvenu i ekonomsku marginalizaciju Bajaša: siromaštvo, zavisnost o socijalnoj pomoći, nemogućnost zapošljavanja, neodgovarajuće životne uvjete i nedostatnu zdravstvenu skrb, stereotipe i predrasude. No pojedine priče govore i o rodnoj nejednakosti te dvostrukoj diskriminaciji, onoj koja dolazi iznutra, od strane same romske zajednice usmjerene na pojedince koji se ne uklapaju u sredinu, patrijarhat i očekivanja. Braniteljska priča nam je bila također važna. Hrvatsku su u Domovinskom ratu branili, između ostalih i Romi, a pomagali su i u humanitarnom, logističkom i financijskom obliku. O tome se pisalo malo ili gotovo ništa te im nikada nije dodijeljeno odgovarajuće priznanje, objasnio je Sikavica.

Izložba 'Priče Roma' u Kortilu, snimio Sergej DRECHSLER

Muzej osobnih priča

Izložba je nastala i zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji i prijateljstvu s Jovicom Radosavljevićem iz Romskog resursnog centra.– Na projekt Muzej osobne povijesti Roma, a onda i na izložbu Priče Roma kao rezultat projekta, potaknulo nas je prije svega nepostojanje pisane povijesti Roma u Hrvatskoj. Preko Fade In-a, organizacije u kojoj dugo radim, upoznala sam Jovicu Radosavljevića – predsjednika Romskog resursnog centra iz Darde i već dugi niz godina smo podrška jedno drugom, i kao organizacije i kao ljudi. Mislim da je vjetar u leđa nastanku projekta bila upravo naša suradnja i prijateljstvo te česti razgovori o tome što romskoj zajednici nedostaje. Mnogo puta zaključili smo kako trenutna generacija Roma u Hrvatskoj ne bi smjela propustiti priliku zabilježiti priče onih koji mogu nešto reći o romskoj prošlosti i tradiciji te o današnjoj situaciji u zajednici. Na početku smo maštali o muzejsko-dokumentacijskom centru, no to je bilo preambiciozno. Kada su se u proces uključile i kolege, scenaristica Martina Globočnik i redatelj Miroslav Sikavica, odlučili smo se fokusirati na osobne priče odnosno povijesti, kazala nam je Željka Kovačević.Izložba »Priče Roma« dio je šire priče, odnosno Muzeja osobnih priča koji će zaživjeti unutar Društveno-kulturnog centra Stara Pekara u Osijeku.

Izložba 'Priče Roma' u Kortilu, snimio Sergej DRECHSLER

– Priče Roma govore o najranjivijoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj, a izložbom najavljujemo i skoro otvaranje Muzeja osobnih priča u Osijeku. Izložba »Priče Roma« bit će prvi postav našeg Muzeja. Muzej osobnih priča će biti otvoren u sklopu projekta Štruca kulture kojeg Fade In provodi u partnerstvu s Nansen dijalog centrom iz Osijeka, Romskim resursnim centrom iz Darde, Gradom Osijekom i Hrvatskim društvom kulturnog turizma iz Osijeka. Projekt je financiran putem Ministarstva kulture, sredstvima Europskog socijalnog fonda. Nalazit će se u prostoru Društveno-kulturnog centra Stara pekara, koji će nam ustupiti Grad Osijek. Zamišljen je kao muzejsko-galerijski prostor u kojem će se na urban i suvremen način predstaviti osobne priče građana Osijeka, predstavnika nacionalnih manjina, koje u njemu žive, a kroz Muzej osobnih priča želimo istaknuti da bogatstvo zajednice čine upravo naizgled obični ljudi koji u njoj žive, jer ako nekog isključujemo, onda sami sebi uskraćujemo mogućnost da iskusimo bogatstvo i puninu te iste zajednice. Muzej osobnih priča će interkulturalnost postaviti kao osnovicu identiteta Osijeka i regije, a težit ćemo da Muzej postane prepoznatljiva lokacija na urbanoj, kulturnoj i turističkoj mapi grada Osijeka. Muzej osobnih priča bit će fizički prostor u Osijeku. U njemu će se svake godine izmjenjivati postav koji će povremeno putovati u druge gradove, možda i države, a te iste izložbe paralelno ćemo predstaviti i na virtualnom muzeju tako da ih bilo tko u bilo kojem trenutku gdje god da se nalazio može posjetiti. Virtualni muzej bit će i ujedno jedna vrsta arhive Muzeja, zaključuje Kovačević.Edukativne radioniceTijekom projekta realizirane su edukativne radionice za 16 mladih Roma iz Slavonije i Baranje.

– Bila je namjera da ih podučimo osnovama korištenja dokumentarističkih alata i metoda: snimanje video-kamerom, fotografiranje, vođenje intervjua, osnovu na koji način funkcionira montaža… Ono što je olakotna okolnost je što su danas mnogi mladi ljudi zaljubljenici u svoje mobitele kojima snimaju fotografije, video-zapise. Oni načelno razumiju ulogu zapisa: dokumentiranje i prijenos infomacije, trenutka. Teži je bio dio računati na njihovu strpljivost, koja je nužna kako bi prošli cijeli proces. Kao mladi ljudi više im je »ležalo« fotografiranje nego snimanje intervjua. Ili vođenje intervjua. Njima kao mladim ljudima bilo je teško razgovarati sa često starijim osobama o intimnim stvarima. No pokazalo se da su kroz naš projekt neki otkrivali tko su zapravo njihovi susjedi, ljudi ih njihovih zajednica, kaže Martina Globočnik.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.