Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
5. prosinca 2019.
Piše Branko Mijić

BRANKO MIJIĆ Je li moglo drugačije

Foto arhiva NL
Foto arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 5. kolovoz 2019. u 16:45 2019-08-05T16:45:50+02:00

Iznenadila nas je Hrvatska radiotelevizija reprizom istoimene serije na dan kada je prije 24 godine počela vojnoredarstvena akcija Oluja, koji je na svim malim ekranima i u svim medijima uobičajeno rezerviran za evociranje pobjedničkih uspomena i iskaza pijeteta za žrtve.

Ne znamo radi li se o sabotaži ili propustu urednika koji je umjesto »Nu2« na godišnjem odmoru 4. kolovoza iz arhiva izvadio »Je li to moglo drugačije«, pa su gledatelji dobili priliku između slika ratnika koji oslobađaju Hrvatsku i onih koji im zbog toga danas odaju počast, sat vremena oživjeti sjećanje i na sve ono što se svih godina rata paralelno događalo, ono što popularno zovemo privatizacijskom društvenog vlasništva, a objektivno pretvorbenom pljačkom.

Na stranu sada što je za četiri nastavka serije HRT platio producentskoj tvrtki Dinaten projekt čak 600 tisuća kuna, nije toliko bitno ni tko je od rukovodećih ljudi javne televizije taj posao za naš novac dodijelio vanjskoj produkciji umjesto mnogobrojnim vlastitim kadrovima, niti to što su autori blisko povezani s nekim od aktera koji se učestalo pojavljuju na ekranu, recimo s omiljenim HDZ-ovim tajkunom Miroslavom Kutlom, koji se u bijegu od hrvatskog pravosuđa sakrio u rezervnu domovinu BiH, a redateljici je nekada davno bio gost na vjenčanju.

Gledati slike onih koji su oslobađali Hrvatsku, a onda slušati obrazloženja onih koji pokušavaju objasniti kako je ona usput i pokradena, pardon pretvorena i privatizirana, i to upravo uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, lice su i naličje 30 godina ove države. S jedne strane oni koji su se žrtvovali, s druge oni koji su profitirali. Na aversu ratnik, na reversu Baja Patak. Hrvatska danas je kovanica, novčić koji stalno i uvijek padne na stranu ovih drugih.

Zato je onaj koji je upravo sada iz arhiva izvukao naslov »Je li moglo drugačije«, bez obzira na to što nakana autora nije bila »rasvijetliti doba od privatizacije i pretvorbe«, već još više zamutiti vodu forsiranjem »istine« onih koji su završili na optuženičkoj klupi, bio svjestan toga ili ne, napravio hrabar urednički potez. Jer, progovoriti o toj drugoj strani rata, čije posljedice i repove i dan-danas živimo, uoči Oluje, medijski je jednako bogohulno kao i spominjanje civilnih žrtava nakon nje.

Slušati iz ustiju onih koji su tada odlučivali o našim sudbinama kako mitovima nazivaju sve ono što loše pamtimo iz devedesetih i pravdaju tajkune, Todorića, Gucića, Kutlu, Rajića, poput Borislava Škegre, ili gledati Ivića Pašalića koji sam sebi glanca spomenik pravednika i poštenjačine, može biti samo ljekovito i trebalo bi to reprizirati svakog 4. kolovoza.

To što nitko ne pita Kutlu kako je to došao u posjed, recimo, »Slobodne Dalmacije« i ostalih »akvizicija«, ili Škegru kako to misli da se u pretvorbi nije dogodilo ništa baš tako strašno nezakonito, i nije nikakvo čudo s obzirom na to tko je cijeli serijal naručio i platio odnosno tko ga je HRT-u isporučio.

Ali, nagrada »The Greatest Shit« prvog nastavka pripala je Iviću Pašaliću, kojeg se nekada spominjalo kao »petog ortaka«, a danas slovi za uglednog, i bogatog, poduzetnika, koji govori kako »Franjo Tuđman nikada nije upravljao gospodarskim procesima«!

Ako je 5. kolovoza 1995. godine Olujom završio Domovinski rat, čiji početak je simbolično označila pogibija Josipa Jovića 31. ožujka 1991. godine na Plitvicama, onda valja napomenuti da je 22. travnja 1991. donesen Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća, dok je Referendum o samostalnosti održan 19. svibnja, da bi 25. lipnja Hrvatski sabor proglasio neovisnost. Toliko o državnim prioritetima.

Zato je repriza jednog lošeg serijala na HRT-u bila dobrodošla i korisna svima koji smo tog 4. kolovoza krenuli u Oluju, i koji tog dana nismo ništa drugo tražili osim vode, jer bilo je paklenski vruće u svakom pogledu, da se i ove i sljedećih godina još jednom upitamo:

– Uistinu, je li stvarno danas moglo biti drugačije?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.