Da bi testirali teoriju postoji li razlika u mozgu između žena i muškaraca, znanstvenice Joel sa sveučilišta u Tel Avivu  i njezini kolege tražili su razlike u skeniranju mozga od 1400 osoba u dobi od 13 do 85 godina. Ukupno, skupina je identificirala 29 regija mozga što uključuje hipokampus, koji je uključen u pamćenje i donji frontalni gyrus, za koji se smatra da ima ulogu u averziji rizika.

"Ovaj dokaz da se ljudski mozak ne može kategorizirati u dvije različite skupine je potpuno nov, uvjerljiv i nekako radikalan", kaže Anelis Kaiser sa Sveučilišta u Bernu. Ideja da ljudi imaju ili "ženski" ili "muški" mozak je stara", naglašava Joel. "Teorija kaže da kad fetus razvije testise, oni izlučuju testosteron koji maskulinizira mozak. Da je to istina, postojale bi dvije vrste mozga.", objašnjava Joel za New Scientist. 

Kada je grupa znanstvenika pogledala svaki pojedini sken mozga, otkrili su da vrlo malo ljudi ima sve značajke mozga koje bi se mogle očekivati, na temelju njihovog spola. U cijelom uzorku, između 0 i 8 posto ljudi imalo je “sve muške” ili “sve ženske” mozgove, ovisno o definiciji. "Većina ljudi je u sredini", kaže Joel. To znači da u prosjeku za mnoge ljude postoje spolne razlike u strukturi mozga, ali pojedinačni mozak vjeruje da će biti upravo to – pojedinac  s mješavinom značajki.

Njihovi nalazi sugeriraju da svi ležimo uz kontinuitet onoga što se tradicionalno smatra muškim i ženskim karakteristikama. "Studija je vrlo korisna u pružanju biološke podrške za nešto što smo znali već neko vrijeme - da spol nije binaran", kaže Meg John Barker, psiholog na Otvorenom sveučilištu u Milton Keynesu u Velikoj Britaniji, za New Scientist. 

„Rezultati će i dalje biti iznenađenje za mnoge, uključujući i znanstvenike“, kaže Bruce McEwen na Sveučilištu Rockefeller u New Yorku. "Počinjemo shvaćati složenost onoga što smo tradicionalno smatrali " muškim "i" ženskim ", a ova studija je prvi korak u tom smjeru. Mislim da će to promijeniti um ljudi", objašnjava McEwen.

Usprkos još jednom stereotipu, istraživanje dokazuje da djevojke nisu lošije od dječaka u prirodoslovlju i matematici. "Ljudi se vežu za ideju da je biti muškarac ili žena vrlo predvidljiva za različite sposobnosti ili izbor karijere", kaže Margaret McCarthy, koja proučava spolne razlike u mozgu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Maryland u Baltimoreu. "Ova se studija bori protiv ideje da se ovi ishodi temelje na biološkim razlikama, za razliku od kulturnih očekivanja." dodaje McCarthy za New Scientist. 

Alexandra Kautzky-Willer, voditeljica Odjela za rodnu medicinu na Medicinskom sveučilištu u Beču u Austriji, slaže se da stvari nisu tako jednostavne. "Postoje razlike između muškaraca i žena kada gledate u velike skupine, a one su važne za dijagnozu i liječenje", kaže Kautzky-Willer. “Ali uvijek postoji više razlika među spolovima. Uvijek moramo pogledati kulturu, okoliš, obrazovanje i ulogu osobe u društvu “. Ako bi neuro znanstvenici dali nečiji mozak bez njihovog tijela ili bilo kakvih dodatnih informacija, vjerojatno bi još mogli pogoditi je li pripadao muškarcu ili ženi. Mozgovi muškaraca su, na primjer veći, i vjerojatno će imati veći broj "muških" obilježja. No, novi rezultati upućuju na zaključak da je nemoguće predvidjeti kakvu mješavinu mozgovnih značajki osoba vjerojatno ima na temelju samog spola, nadodaje.

Joel zamišlja budućnost u kojoj pojedinci nisu rutinski klasificirani samo na temelju spola. "Mi cijelo vrijeme odvajamo djevojčice i dječake, muškarce i žene", kaže ona. "To je pogrešno, ne samo politički, već i znanstveno - svi su različiti."