Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
24. listopada 2019.

24. OBLJETNICA GENOCIDA Tisuće ljudi stižu na komemoraciju žrtvama Srebrenice

foto: REUTERS
foto: REUTERS
Autor:
Objavljeno: 11. srpanj 2019. u 10:10 2019-07-11T10:10:00+02:00

Tijekom dana u krugu potočarskog groblja bit će pokopani ostaci 33 žrtve, čija su tijela proteklih godina pronađena u masovnim grobnicama te naknadno identificirana usporedbom DNK uzoraka iz njihove koštane srži s onima dobivenima iz krvi preživjelih srodnika.

SREBRENICA - Tisuće ljudi pristižu od ranih jutarnjih sati u Srebrenicu u istočnoj Bosni, gdje će tijekom dana biti obilježena 24. obljetnica genocida što su ga nad Bošnjacima tog područja u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba

Stotine automobila i autobusa preplavile su uske ceste koje vode ka ovom gradiću, u kojemu danas, prema službenim rezultatima posljednjeg popisa iz 2013., živi nešto više od 13 tisuća stanovnika, od čega je oko sedam tisuća Bošnjaka, dok je Srba oko šest tisuća. Uoči rata Srebrenica je imala čak 36 tisuća stanovnika, od kojih su 27 tisuća bili tadašnji Muslimani.

Nakon pada zaštićene zone Srebrenice 1995. prijavljen je nestanak 8.372 osobe i ta brojka stoji uklesana na mramornu ploču postavljenu u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima kao trajni podsjetnik na razmjere počinjenih zločina.

Tijekom dana u krugu potočarskog groblja bit će pokopani ostaci 33 žrtve, čija su tijela proteklih godina pronađena u masovnim grobnicama te naknadno identificirana usporedbom DNK uzoraka iz njihove koštane srži s onima dobivenima iz krvi preživjelih srodnika.

Najstarija žrtva koja će biti pokopana na 24. obljetnicu genocida je starica Šaha Cvrk, koja je u vrijeme kada je ubijena imala 82 godine, dok je najmlađa žrtva Osman Cvrk, dječak koji je 1995. godine imao tek 16 godina.

Iz masovnih i pojedinačnih grobnica diljem BiH, ali i Srbije, do sada su ekshumirana tijela 7.119 žrtava. a njih 6.610 već je pokopano u Potočarima.

Neka od ekshumiranih tijela koja još nisu pokopana na zahtjev obitelji čekaju kompletiranje skeleta, jer su pronađeni samo neki njihovi dijelovi.

Agius: Zločini u Srebrenici najmračniji dani ljudske povijesti

U ovogodišnjoj komemoraciji trebao bi sudjelovati i predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmel Agius, koji je uoči dolaska u Srebrenicu u intervju za sarajevski "Dnevni avaz" kazao kako su za njega stravični zločini koji su se dogodili prije 24 godine neki od najmračnijih dana u ljudskoj povijesti.

"To je najgore zvjerstvo koje se dogodilo na europskom tlu od Drugog svjetskog rata. Genocid u Srebrenici karakterizirali su neopisiva brutalnost, surovost i zlo", kazao je Agius.

Poručio je onima koji niječu genocid kako je njihovo ponašanje zapravo završna faza genocida.

Agius smatra kako Srebrenica mora u ostatku svijeta ostati potresnim podsjetnikom na bol i patnju koje oni koji vode druge u ime nasilnih, zlih i destruktivnih ideologija mogu nanijeti nevinima i ranjivima u društvu.

"Srebrenica mora biti podsjetnik da se borba protiv takvih ideologija, a za mir, stabilnost i vladavinu prava širom svijeta, nažalost, nikada ne završava", kazao je Agius podsjećajući koliko je bilo važno suditi počiniteljima i učiniti dostupnima javnosti sve dokaze o karakteru i razmjerama počinjenih zločina.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i MICT koji ga je naslijedio do sada su osudili 15 osoba koje su smatrali najodgovornijima za zločine u Srebrenici 1995., a među njima su i bivši politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su osuđeni na doživotni zatvor.

Mogherini i Hahn pozvali da se prestane nijekati karakter zločina u Srebrenici

Visoki dužnosnici Europske unije i Vijeća Europe danas su također iskazali poštovanje žrtvama genocida počinjenog nad Bošnjacima Srebrenice istaknuvši kako je nužno očuvati sjećanje na sve nedužno ubijene ali i prestati nijekati sudski utvrđene činjenice o naravi tog zločina kojega su 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn oglasili su se zajedničkom izjavom u kojoj su naveli kako tragedija Srebrenice i dalje progoni čovječanstvo unatoč činjenici da je od tada proteklo gotovo četvrt stoljeća.

"Ova tragedija nas još uvijek progoni. Naša srca i misli su sa žrtvama i svima onima čiji su životi pogođeni ovim tragičnim događajima. Naša je zajednička dužnost uvijek se sjećati Srebrenice, jednog od najmračnijih trenutaka čovječanstva u suvremenoj europskoj povijesti", stoji u izjavi.

Mogherini i Hahn dodali su kako zbog svega što se dogodilo u Srebrenici EU ima posebnu odgovornost prema BiH u kojoj treba neprestano raditi na učvršćenju mira i osiguranju stabilnosti za sve ljude koji žive u toj zemlji.

Upozorili su i kako se mora prestati s nijekanjem zločina, a sve počinitelje mora se privesti pravdi.

"Moramo okončati praksu nekažnjavanja i prevladati nasljeđe prošlosti. Nema mjesta zapaljivoj retorici, nijekanju, revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca. Pokušaji revizije povijesti u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugdje su neprihvatljivi", napisali su Mogherini i Hahn.

Povjerenica VE za ljudska prava upozorila na opasne predrasude prema muslimanima

Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović, koja je i sama iz BiH, na Srebrenicu je podsjetila autorskim tekstom u kojemu je istaknula kako je zločin počinjen 1995. neka vrsta ogledala u koje bi se trebala pogledati i današnja Europa suočena s izazovom islamofobije.

"Mnogi misle da je to bilo lokalno pitanje, povijesna slučajnost koja nije relevantna za ostatak svijeta. Takvo razmišljanje nije obojeno samo nezainteresiranošću i relativizmom. Tu se reflektira i prikriveni antimuslimanski osjećaj koji je u Europi postao uobičajen. Nepobitno je da je srebrenički genocid imao vjersku matricu. Ti ljudi su pobijeni samo zato što su bili muslimani. I to se dogodilo uz saučesništvo pasivne međunarodne zajednice koja je znala što se zbiva, ali je odlučila da skrenuti pogled u drugom pravcu", napisala je Mijatović.

Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe upozorila je kako je buđenje nacionalističkih pokreta koji marširaju Europom i sebe proglašavaju braniteljima kršćanstva i tradicionalnih vrijednosti zapravo prijetnja mirnoj budućnost suvremenog društva.

Muslimani su, navodi Mijatović, pri tom ponovo jedna od najlakših meta‚ ne samo za ekstremističke skupine već i za vodeće političare koji uporište nalaze u predrasudama i podozrenju s kojima Europa stoljećima tretira muslimane.

"Srebrenički genocid se nije zbio slučajno, on je počeo davno prije nego je sav njegov užas postao vidljiv. Počeo je kad su se ljudska bića počela odvajati na osnovu identiteta. Uobličen je javnim diskursom koji je dehumanizirao drugoga i marginalizirao kritičke glasove. Konačnu formu je dobio kroz smišljeno djelovanje s ciljem uništenja grupe ljudi – pred zatvorenim očima onih koji su smatrali da ih se ta situacija ne tiče", upozorila je Mijatović dodajući kako majke Srebrenice danas pozivaju Europu da ne upade ponovo u istu tu stupicu mržnje i nasilja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.