Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 1
Sutra: 2° 2° 1
12. prosinca 2019.
Suvlasničke muke

Zbog neplatiša grijanja u neboderu se smrzavaju svi

Foto: R. BRMALJ
Foto: R. BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 14. veljača 2012. u 7:59 2012-02-14T07:59:00+01:00

Stanari Kumičićeve 41 A u siječnju su dugovali više od 70 tisuća kuna za grijanje pa zbog toga, tvrtka SA-MA neredovito uključuje grijanje

RIJEKA Grijanje plaćam 900 kuna mjesečno, a cijelu zimu se smrzavamo u stanu – priča Adriana Jakšić, stanarka nebodera u Kumičićevoj 41 A o nevoljama koje ona i susjedi proživljavaju s centralnim grijanjem.

Neboder ima vlastitu kotlovnicu iz koje se toplinskom energijom opskrbljuju još dvije zgrade u susjedstvu, na adresama Krimeja 12 i Kumičićeva 57, a problem je u tome, kaže Jakšić, što su im radijatori, čak i tijekom protekla dva, iznimno hladna tjedna, bili češće hladni nego topli.

U stanovima je hladno, ali tvrtka koja upravlja sustavom centralnog grijanja, »SA-MA«, uredno stanarima svakog mjeseca šalje račune za grijanje, kažu Adriana Jakšić i njena susjeda Ivana Magaš.

– Grijanje bi trebalo raditi od jutra do večeri, no u stvarnosti vlasnik te tvrtke ujutro nekad upali grijanje, nekad ne, a kad ga i upali radijatori budu u najboljem slučaju mlaki, nikako topli. Grijanje pojača tek u poslijepodnevnim satima, oko dva i pol, vjerojatno zbog toga što ovlašteni predstavnik zgrade dolazi kući s posla oko četiri popodne. To što mi imamo malu djecu koja se ujutro kući smrzavaju, očito nikog nije briga, kaže Jakšić.  

 Ubundani stanari

Zbog slabog grijanja, stanari su prisiljeni grijati se klima uređajima ili električnim grijalicama, ističe Magaš, što stvara dodatne troškove svakog mjeseca. 

– U stanu je toliko hladno da djetetu moram obući majicu od flisa i podgaće. Moramo upaliti klimu kako bi se koliko-toliko zagrijali, no to znači dodatnih petsto do šesto kuna računa za struju. No ima i mnogo umirovljenika koji si ne mogu priuštiti taj dodatni trošak, nego po kući hodaju u jaknama, kaže Magaš.

U zgradi, kao i u susjedne dvije, objašnjavaju, velik je broj neplatiša, što je istaknuto i u obavijesti na ulazu u neboder, prema kojoj su stanari u siječnju dugovali preko 70 tisuća kuna neplaćenih računa za grijanje.

– Zbog toga, barem koliko nam je poznato, tvrtka SA-MA neredovito pali grijanje. No nije nam jasno zašto svi moramo ispaštati zbog onih koji ne plaćaju račun.

Trima zgradama na Krimeji tvrtka SA-MA već je jednom potpuno isključila grijanje, u siječnju 2009. godine, zbog visokih iznosa neplaćenih računa. Grijanje je tada proradilo nakon nekoliko dana, no očito su opet nagomilani dugovi doveli do novih problema s hladnim radijatorima.

 Umjesto da ovrhama naplati svoja potraživanja, operater centralnoga grijanja jednostavno isključuje grijanje svima, što je nedopustivo, kaže Jakšić, dodajući kako je velik problem i nedostatak informacija, budući da se do ovlaštenih osoba tvrtke SA-MA ne može doći, a nema ni pravih objašnjenja od upravitelja i ovlaštenog predstavnika zgrade.

Objašnjenje što se zbiva s grijanjem u Kumičićevoj pokušali smo dobiti od direktora tvrtke Antona Manestra, no niti nakon višekratnih poziva nije se javljao na telefon.

U Udruzi stanara suvlasnika stambenih zgrada problem grijanja na Krimeji i drugim mjestima gdje je kotlovnica u vlasništvu samih stanara zgrade, dobro je poznat, objašnjava tajnik Milan Jokić, no istodobno i teško rješiv bez dugogodišnjih sudskih parnica.  

 Složena situacija

– Situacija je vrlo složena. S jedne strane ispaštaju stanari koji uredno plaćaju obveze, a s druge strane, ni tvrtka koja upravlja kotlovnicom ne može beskonačno kreditirati one koji ne plaćaju. Isto tako, savjesni stanari u ovakvim situacijama praktički plaćaju grijanje neplatišama.

O tome smo raspravljali u Ministarstvu gospodarstva i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, no jedino što zasad suvlasnici mogu u takvim slučajevima učiniti jest pokrenuti sudski postupak protiv onih koji ne plaćaju. Postoji pravilnik o raspodjeli troškova centralnog grijanja no on se ne odnosi na slučajeve kada su privatne osobe vlasnici zgrade i kotlovnice, osim u slučaju kada suvlasnička zajednica usvoji taj pravilnik, no to je rijedak slučaj.

U konačnici, suvlasnici, ukoliko se problem ne može riješiti na drugačiji način, mogu na sudu pokrenuti i zahtjev za isključenjem iz suvlasničke zajednice po kojemu sud može donijeti rješenje kojima tuženi moraju prihvatiti odluke suvlasničke zajednice ili će, u suprotnom, njihovi stanovi biti prodani putem javne dražbe. Koliko nam je poznato, to se u Hrvatskoj dogodilo tek u jednom jedinom slučaju, no u konkretnom slučaju nebodera na Krimeji, na žalost, nedorečene zakonske odredbe ne nude mogućnost brzog i učinkovitog rješenja problema koji evidentno postoji, zaključuje Jokić

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.