U cilju podupiranja razvoja zajednice i inovacija, Gradska knjižnica Rijeka je ostvarila suradnju s riječkim znanstvenikom dr. sc. Davidom Blaževićem. Njegovo zanimljivo predavanje napunilo je prostor knjižnice, a u sat vremena smo mogli naučiti prednosti digitalne poljoprivrede te primjenu tehnologije u stočarstvu. 

Blažević je vrlo kompliciranu temu predstavio na jednostavan način, prikladan za svačije uši. Njegov znanstveno - istraživački projekt "ENTRAP" (Energy Harvesting in Precision Agriculture Applications) osvojio je međunarodnu stipendiju Marie Skłodowske Curie temelji se na pretvorbi energije iz kretanja domaćih životinja u električnu energiju.

Precizni uređaji koji se danas koriste za praćenje zdravstvenog stanja životinja, napajaju se pomoću baterija. Blažević naglašava štetnost baterija u smislu vrlo loše reciklaže uz riječi: "Stanje naše poljoprivrede nije nešto čime se možemo ponositi kao civilizacija, zbog ogromne količine stakleničkih plinova koju stvaramo, te zbog smanjivanja biološke raznolikosti."

Znanstvenik je na originalan način predstavio i koncentraciju ljudi na planeti. "Prema procjenama, do 2050. godine, planetu će nastanjivati 9.7 milijardi ljudi. Danas imamo 7.6 milijardi, a da se svaki čovjek rasporedi na jedan kvadratni metar, zajedno bi pokrivali površinu veličine Hrvatske." Pokazujući na prezentaciji fotografiju globusa, Blažević je ustanovio da je to samo jedna malena crna točkica, koja ima ogroman utjecaj.

Na predavanju je predstavljena potreba za pametnom poljoprivredom te pametnim korištenjem resursa kojima raspolažemo. Odličan primjer primjene tehnologije u pametnoj poljoprivredi je napravljen pomoću drona. "Dron pomoću instaliranog robotskog uređaja za praćenje, temeljem informacija prikupljenih iz termalnih mapa, precizno određuje prostor primjerice polja, na kojem je potrebna voda. Na taj se način pravilno raspoređuju resursi, a voda je usmjerena gdje je zaista i potrebna."

Blažević je spomenuo i zanimljiv projekt virtualnog ograđivanje pašnjaka koje bi omogućilo učinkovit mehanizam „nevidljive“ ograde. Životinje se ograđuju virtualno na kompjuteru, pomoću digitalnih koordinata. Na ogrlici imaju uređaj sa zvukom, vibracijom i električnim šokerom, a postepeno shvaćaju gdje stoji "nevidljiva ograda".

Preciznim stočarstvom se na vrijeme mogu detektirati različite bakterije i virusi, čime se na vrijeme može pomoći bolesnoj životinji. Sistem koji prati zdravstveno stanje životinje, integriran je u njihovim ogrlicama. Takve ogrlice mogu pokazati i je li životinja pod stresom, ali i provjeriti razinu stvaranja stakleničkih plinova koja se onda može smanjiti i staviti pod kontrolu. 

"U Europskoj Uniji danas postoji otprilike 343 milijuna domaćih životinja. Problem je što više od polovice koristi uređaje s baterijama. Moj projekt, inspiriran tijekom rada na istarskoj farmi, svakako bi bio rješenje problema." objašnjava Blažević. Njegovo istraživanje bi omogućilo primjenu autonomnih uređaja u stočarstvu, koji bi se napajali pretvorbom energije kretanja životinja, u električnu energiju.

"Slična su istraživanja rađena na ljudima. Od pametnih ruksaka, do cipela i najnovijeg dostignuća - prvog implantanta za pogon 'pejsmejkera' koji koristi kretanje krvi u žilama da bi proizvodio električnu struju, za što nije potrebna nikakva baterija." objašnjava Blažević, dok knjižnicom odjekuje smijeh njegovih mališana, koji su ponosno stigli podržati tatino izlaganje.

Riječki će znanstvenik istraživanje nastaviti u dalekoj Finskoj. Na Sveučilištu Tampere koje broji 35 tisuća studenata, Blažević će tijekom tri godine pokušati viziju pretvoriti u djelo, te prezentirati proizvod koji bi uvelike olakšao svima - od farmera, pastira, do životinja, a naposljetku i našem planetu kojeg ostavljamo u nasljeđe novim generacijama.

Predavanje je završeno motivirajućim riječima nobelovke Marie Curie: "U životu se ničega ne treba bojati, već razumjeti. Sada je vrijeme da razumijemo više, da se bojimo manje.