Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 2
Sutra: 12° 12° 2
10. prosinca 2019.
Komunalije

USTAVNI SUD PRIHVATIO PRIGOVORE Država Gradu Rijeci duguje pola milijuna kuna komunalne naknade

Plaćanje komunalne naknade gradovima i općinama obveza za sve pa i za državna tijela / arhiva NL
Plaćanje komunalne naknade gradovima i općinama obveza za sve pa i za državna tijela / arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 4. listopad 2017. u 17:25 2017-10-04T17:25:01+02:00

Ustavni sud u svojoj Odluci zauzeo stajalište da osporeni članci 19. stavak 1. i 26. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH ne pružaju pravnu osnovu RH za uskratu plaćanja komunalne naknade jedinicama lokalne samouprave

Grad Rijeka pokrenuo je upravni spor protiv dviju organizacija središnjih tijela državne uprave zbog neplaćanja komunalne naknade, a kako sada stoje stvari, gradski odvjetnici bi trebali spor i dobiti budući da je Ustavni sud riješio da su i državna tijela u obvezi plaćati komunalnu naknadu. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel nedavno je upravo tu presudu istaknuo kao primjer da se država ne može ponašati kako hoće kada su u pitanju prihodi jedinica lokalne samouprave.

– U odnosu na Grad Rijeku, za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske komunalnu naknadu plaća većina obveznika, izuzev dviju upravnih organizacija središnjih tijela državne uprave koje su podnijele zahtjev Gradu Rijeci da se stave izvan primjene rješenja kojima su obvezani na plaćanje komunalne naknade i to upravo temeljem članka 19. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Zahtjevi su odbijeni, te se u vezi s tim vode upravni sporovi koje je Grad Rijeka tužbama pokrenuo pred Upravnim sudom u Rijeci. Vezano uz navedenu problematiku i Proračun Grada Rijeke, držimo da će se potraživanja s osnove komunalne naknade za prethodno spomenute subjekte naplatiti po okončanju upravnih sporova. Uz pretpostavku da upravni sporovi budu okončani u korist Grada Rijeke kao tužitelja, a za koje sporove ne možemo predvidjeti do kada će trajati, uplata po osnovi komunalne naknade sa stanjem duga u rujnu 2017. godine iznosila bi ukupno 441.852 kuna, uvećano za zakonsku zateznu kamatu. Inače, tim upravnim organizacijama mjesečna obveza komunalne naknade za poslovne prostore, koja je predmetom spora iznosi ukupno 9.776 kuna odnosno 5.140 kuna, navode u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav.

Pozivanje na zakon koji nije mjerodavan

Ustavni sud navodi u obrazloženju svoje Odluke, iz navoda predlagatelja, ali i iz očitovanja Vlade Republike Hrvatske kako proizlazi da nadležna državna tijela u praksi uskraćuju plaćanje komunalne naknade jedinicama lokalne samouprave pozivajući se upravo na članak 19. spomenutog zakona, zanemarujući istodobno da Ustav i mjerodavni zakoni – Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nalažu suprotno, izuzev u slučajevima u kojima drugačiju odluku donese nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave.

– Stoga Ustavni sud obrazloženje svoje Odluke zaključuje konstatacijom da je u konkretnom slučaju riječ o takvoj praksi državnih tijela koja se provodi uz pozivanje na zakon koji nije mjerodavan i na zakonske odredbe čija opstojnost u pravnom poretku nema razumnog i objektivnog opravdavanja, te da je prema njegovoj ocjeni riječ o normativnom uređenju i o pojavi koja ima značenje i razmjere ozbiljnog narušavanja vladavine prava i pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka i koja sa stajališta odredbi Ustava nije prihvatljiva, zaključuju u Gradu Rijeci.

Podnositelji zahtjeva

Odlukom Ustavnog suda od 11. srpnja 2017. godine pokrenut je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te su ukinuti članci 19. stavak 1. i 26. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u dijelovima koji glase »komunalne naknade«.

– Odluka je donesena u povodu više zahtjeva, odnosno prijedloga kojima se osporava suglasnost s Ustavnom članaka 19. i 26. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, i to podnesenih od Gradskog vijeća Grada Slunja, Hrvatske zajednice županije, Grada Delnice, Općine Čavle i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj. Navedenim člancima propisano je da su Republika Hrvatska i Državni ured, kao i Centar, misli se na Centar za restrukturiranje i prodaju, oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina, poreza na dobit i drugih poreza, komunalne naknade te drugih javnih davanja u odnosu na vlasništvo i upravljanje i raspolaganje državnom imovinom. Osporena oslobađanja od plaćanja određenih javnih davanja, kako se obrazlaže u Odluci Ustavnog suda, propisana člankom 19. stavak 1. i člankom 26. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske nominalno se odnose na državna tijela odnosno na zakonom osnovanu pravnu osobu s javnim ovlastima, to jest na onaj subjekt koji je ovlašten upravljati i raspolagati imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, pojašnjavaju u Gradu Rijeci. U Odjelu gradske uprave za komunalni sustav dodaju da u kontekstu podnesenih prijedloga za ustavnopravnu ocjenu Ustavni sud drži da je relevantna jedino činjenica da je Republika Hrvatska obveznik tih javnih davanja i subjekt koji se na temelju osporenih odredaba oslobađa od obveza.

Mjerodavni zakoni

– U tom smislu Ustavni sud nije smatrao potrebnim razmatrati stavak 2. članka 19, te je ocijenio da se prigovori zbog oslobođenja Republike Hrvatske od plaćanja javnih davanja odnose samo na stavak 1. članka 19. te na članak 26. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Za uređenje komunalne naknade, navodi u obrazloženju svoje Odluke Ustavni sud mjerodavni su Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pojedini predlagatelji tvrde da država pozivanjem na članak 19. stavak 1. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske uskraćuje prihode od komunalne naknade i priječi autonomno odlučivanje jedinica lokalne samouprave o stvarima iz njihovog samoupravnog djelokruga. U konkretnom slučaju zakonodavac je oslobađanje Republike Hrvatske uvrstio u Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske koji nije mjerodavan za pravno područje lokalne i područne (regionalne) samouprave, niti za pravno uređenje instituta komunalne naknade. Stoga je Ustavni sud u svojoj Odluci zauzeo stajalište da osporeni članci 19. stavak 1. i 26. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ne pružaju pravnu osnovu Republici Hrvatskoj za uskratu plaćanja komunalne naknade jedinicama lokalne samouprave, naglašavaju u Gradu Rijeci.

S. DRECHSLER

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.