RIJEKA  Sveučilište u Rijeci u protekle je četiri godine povuklo 360 milijuna kuna iz europskih fondova, što je jednako nekoliko sveučilišnih proračuna, a za dva su projekta sredstva osigurana putem Europskog fonda za regionalni razvoj.

Jedan od tih projekata je »Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)«, a riječ je o projektu čija vrijednost iznosi 178 milijuna kuna i koji je više nego udvostručio studentske smještajne kapacitete – istaknula je na jučerašnjem zaključnom predstavljanju projekta studentskog smještaja rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija.

Zaključno predstavljanje projekta TRIS i obilazak studentskih paviljona okupili su jučer u Kampusu predstavnike Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, a prvi put je Kampus razgledala i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac koja je istaknula da je uz riječko Sveučilište iz EU fondova izgrađen ili moderniziran studentski smještajni kapacitet na 12 hrvatskih visokih učilišta te je izrazila nadu da će i druga faza projekta izgradnje riječkog Kampusa zaživjeti kroz EU fondove.

Prijetnje roditelja

Upravo je nastavak gradnje područja Kampusa ono što je riječkom Sveučilištu nužno, jer, kako je pojasnila rektorica, unatoč 754 novih ležajeva u tri objekta broj studentskih postelja na riječkom Sveučilištu još uvijek je nedostatan te je apostrofirala veliku potrebu za nastavkom gradnje studentskog smještaja ocijenivši to prioritetom aktualne uprave Sveučilišta.

– Ove je godine tisuću studenata ostalo bez domskog smještaja. Sadašnji kapaciteti zadovoljavaju tek 15,8 posto potreba za smještajem. U ukupnoj studentskoj populaciji imamo 54 posto studenata iz drugih hrvatskih krajeva, a tu treba dodati i studente koji dolaze iz okolice Rijeke te također imaju potrebu za smještajem – upozorila je rektorica. Na činjenicu da Rijeci nedostaje još domskog smještaja osvrnuo se i ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević ilustrirajući to iskustvima te ustanove ustvrdivši kako bi tek s drugom fazom studentskog smještaja koja predviđa izgradnju osam paviljona kapacitet studentskog smještaja bio dostatan.

– Svakodnevno imamo pozive roditelja, pa čak i prijetnje, jer im djeca nisu primljena u dom. Zovu nas i studenti s prosjekom ocjena 5,0 i nije im jasno kako nisu primljeni. Redovito primamo i upite stranih studenata koji su zainteresirani za Erasmus razmjenu, a ove smo godine morali odbiti tisuću zahtjeva studenata za smještaj – kazao je Jurjević.

Veća dostupnost

Međutim, iako smještajnih kapaciteta još uvijek nedostaje, s izgradnjom tri nova paviljona omogućena je veća dostupnost visokog obrazovanja studentima slabijeg socioekonomskog statusa, studentima s invaliditetom i drugim ranjivima skupinama, jer kako je istaknula voditeljica TRIS projekta, prof. dr. Nevenka Ožanić do unatrag godinu dana niti jedan ležaj na Sveučilištu nije bio prilagođen studentima s invaliditetom.

– Također imali smo samo 649 ležajeva te smo godišinje morali odbijati 1.500 studenata. Izgradnjom paviljona smanjeni su troškovi studiranja reduciranjem potrebe za stanovanjem u privatnom smještaju te je povećana razina studentskog standarda jer paviljoni nisu samo sobe. Oni su podrazumijevali izgradnju prateće infrastrukture, ambulante, trim kabineta, sobe za vježbanje, učionica, čitaonica te šetnica – kazala je prof. dr. Ožanić.

Ocjenjujući »TRIS« projekt strateškim projektom riječkog Sveučilišta državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Branka Ramljak, ustvrdila je da to Ministarstvo ulaže značajne napore i sredstva u podizanje studentskog standarda u svim dijelovima Hrvatske te je kao jedan od prioritetnih ciljeva istaknula socijalnu dimenziju visokog obrazovanja. Visoka razina studentskog standarda prema mišljenju zamjenice primorsko-goranskog župana Marine Medarić razlog je što studenti iz cijele Hrvatske dolaze u Rijeku na studij, dok je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel napomenuo da bi projekt izgradnje Kampusa bilo teško ostvariti bez sinergije Sveučilišta i Grada, ali i velike potpore nekoliko hrvatskih Vlada te ministarstava zaključivši da je još puno toga ostalo neostvareno.