Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 1
Sutra: 10° 10° 1
23. veljače 2020.
SVIĐA MU SE U RIJECI

DANEIL HAWTIN Mladi australski znanstvenik na Odjelu za matematiku u Rijeci: "Ovdje imam sve što mi treba"

Foto S. DRECHSLER
Foto S. DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 24. siječanj 2020. u 13:01 2020-01-24T13:01:50+01:00

Australski matematičar doktorsku je disertaciju napisao pod mentorstvom prof. dr. sc. Cheryl Praeger, koja je u 2019. dobila Premijerovu nagradu za znanost. Posljednjih devet mjeseci radi na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci gdje se bavi znanstvenim istraživanjem. U svom se radu bavi učinkovitim prijenosom informacija putem različitih kanala ili spremanjem informacija, poznatog i pod nazivom teorija kodiranja

RIJEKA - Na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci već devet mjeseci radi dr. sc. Daniel Hawtin kao poslijedoktorand na HRZZ projektu naziva »Kombinatorički objekti i kodovi« pod vodstvom prof. dr. sc. Deana Crnkovića. Sveučilišno obrazovanje završio je na australskom sveučilištu »The University of Western Australia« gdje je i napisao doktorsku disertaciju pod mentorstvom prof. dr. sc. Cheryl Praeger, koja je u 2019. dobila Premijerovu nagradu za znanost. S Hawtinom smo razgovarali u njegovu uredu na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci te nam je objasnio kako je došao u Rijeku, koji su njegovi akademski interesi te kako se snalazi u novoj sredini.

Možete li opisati svoj akademski put?

- Nakon doktorata na »The University of Western Australia« petnaest sam mjeseci radio kao poslijedoktorand na »Memorial University of Newfoundland« u Kanadi. Ondje sam uglavnom radio s profesorom Robertom Baileyem da bih nakon toga vidio da se otvara mjesto na Odjelu za matematiku u Rijeci, na koje sam se prijavio.

Gdje ste čuli za radno mjesto u Rijeci?

-Ovdje na Odjelu radi jedna jako dobra grupa koja se bavi mojim područjem istraživanja. Nema puno mjesta na svijetu koja istražuju ono što i ja, a koja su imala otvorena radna mjesta. I prije nekoliko godina otvaralo se mjesto ovdje, no tada još nisam bio završio svoju doktorsku disertaciju, što je bio uvjet. Dok sam bio u Kanadi, četvero različitih kolega poslalo mi je informaciju da je mjesto u Rijeci otvoreno. Primili su me i sada već devet mjeseci radim na odjelu. Uglavnom surađujem s Deanom Crnkovićem te Andreom Švob. Trenutačno ne držim predavanja ni vježbe, već sam fokusiran isključivo na znanstveni rad. No, održao sam dva znanstvena seminara, jedan o istraživanju koje sam provodio u Kanadi, a drugi o svojoj doktorskoj disertaciji.

Tema vašega istraživanja je »2–susjedno tranzitivni kodovi u Hammingovim grafovima«?

-Tako je. U mom se radu u neku ruku susreću kombinatorika i teorija permutacijskih grupa. Na »The University of Western Australia« mnogo se istražuje na koji se način može iskoristiti teorija permutacijskih grupa da bi se promatrale različite kombinatoričke strukture. Teorija grupa je, recimo, vrsta matematičkog jezika simetrije, a kombinatorika se bavi raznim strukturama, između ostalih, grafovima. U svom radu uglavnom se bavim učinkovitim prijenosom informacija putem različitih kanala ili spremanjem informacija, poznatog i pod nazivom teorija kodiranja. Uzimajući teoriju permutacijskih grupa, promatram simetrije grafova. Konkretno, smatramo da su kodovi podskupovi skupa vrhova grafa. U grafovima 2–susjedno tranzitivni kodovi daju uvjete simetrije koje primjenjujemo u našim istraživanjima, koristeći rezultate iz teorije grupa, što se iznimno razvija zadnjih 120 godina. Ova tema istraživanja zapravo je nastavak moje doktorske disertacije. To je moje glavno područje rada i njegov nastavak.

Znanstveni radovi

Koji je cilj vašega istraživanja?

- Mi pokušavamo klasificirati različite klase kodove u Hammingovim grafovima, a cilj je jednom napraviti klasifikaciju svih 2-susjedno tranzitivnih kodova. Trenutačno nam je primarna preokupacija objavljivati znanstvene radove na tu temu, no tko zna, možda jednoga dana objavimo i knjigu.

U kojim bi se područjima moglo primijeniti to istraživanje?

-Teorija grafova može se koristiti svugdje gdje postoji konačan broj elemenata te istraživač želi saznati postoji li veza između članova koji čine graf, odnosno mrežu. Na primjer, može se iskoristiti u meteorološkim istraživanjima ili prognozi te informatičkim znanostima.

Kada ste shvatili da se želite baviti matematikom na akademskoj razini?

-Na različitim razinama obrazovanja, ali recimo da je značajniji impuls bio u prvom razredu srednje škole. Volio sam matematiku i često pomagao kolegama i kolegicama sa zadaćama. Kada sam se upisao na fakultet, prvo sam studirao fiziku i matematiku, no na drugoj godini shvatio sam da mi je matematika mnogo draža od fizike. Profesori su je poučavali na strukturiran način i stvarno se trudili objasniti razmišljanja i logiku iza matematičkih zakona i pravila. Ono što bi objasnili uvijek je bilo opravdano.

Govoreći o profesorima, vaša mentorica na doktoratu nedavno je dobila Premijerovu nagradu za znanost. Jeste li još s njom u kontaktu?

-Da. Baš smo se našli kada sam bio u Australiji preko zimske pauze. Više ne radimo zajedno na nekim konkretnim projektima ili istraživanja, no pročita moje radove kada joj ih pošaljem.

Kako je odjeknula njezina nagrada u Australiji? Cijeni li se znanost?

-Na tom mogu odgovoriti protupitanjem. Kada bi u Hrvatskoj postojale premijerova nagrada za znanost i za nogomet, koja bi više odjeknula? Kod nas je slična situacija, samo što bi riječ bila o australskom nogometu. No, to je prestižna nagrada i profesorica ju je stvarno zaslužila svojim radom i istraživanjima.

Na kojim ste sveučilištima dosad gostovali ili sudjelovali na konferencijama?

-Na početku svoje akademske karijere bio sam dvaput na Sveučilištu u Bristolu jer je tada jedan od mojih mentora dobio zaposlenje ondje. Bio sam i na konferencijama u Njemačkoj i Italiji, a i naravno po Australiji – Sydney, Brisbane, Melbourne te na Novom Zelandu i Novoj Škotskoj u Kanadi. Kada sam bio u Kanadi, držao sam i nekoliko uvodnih kolegija na prvoj godini studija, a bio sam i u Kini gdje sam predavao engleski studentima koji žele otići u Australiju na studij.

Dobra radna atmosfera

Možete li usporediti sveučilišta i fakultete na kojima ste bili s našim Odjelom za matematiku?

- U Kanadi sam imao veliku količinu akademsku slobode da istražujem ono što me zanima, a tako je i u Rijeci. Zadovoljan sam projektom i kolegama; istražujemo područje koje me zanima i radna atmosfera je vrlo dobra.

Kako vam se sviđa u Rijeci?

- Lijepo je, ljudi su vrlo srdačni. Ovdje ima više padalina nego u Australiji, no kod nas u Perthu zna biti toplije preko ljeta, tako da se sve to izjednači.

Kako provodite slobodno vrijeme?

- Nedavno sam počeo ponovo skateboardati. Bavio sam se time dok sam bio tinejdžer, no onda sam neko vrijeme to malo zapustio. Također, u Perthu sam bio u bendu, svirao sam gitaru i klavijature, a i ovdje ima nekih naznaka u tom smjeru. Razgovarao sam s Radoslavom Tičićem, koji studira ovdje na Odjelu za matematiku i svira u nekoliko bendova pa me pozvao da se pridružim. Prijatelj je nekoliko mojih kolega s Odjela pa smo se svi skupa našli.

Znači zadovoljni ste s mogućnostima koje Rijeka pruža?

- Jesam. Posebno mi se sviđa što se mogu prošetati do plaže i u moru biti za deset do petnaest minuta. Jedino imam poteškoća s restoranima jer sam vegetarijanac, tako da zna biti teško pronaći raznovrsniju prehranu u ugostiteljskim objektima. Rijeka je i na dobrom geografskom položaju te je lako putovati. Zagreb i ostatak Europe su vrlo blizu. U Kanadi sam bio u gradu od dvadeset tisuća ljudi pa sam sad iskoristio priliku da putujem te posjetio Ljubljanu, Plitvička jezera, koja su stvarno predivna, Pulu, Zagreb, Krk, Kopar... Kada su moji roditelji došli u posjet, otišli smo i do Italije.

Kako se snalazite s hrvatskim jezikom?

- Naučio sam neke osnovne stvari. Znam naručiti kruh i druge proizvode u pekari, a razumijem i kada me pitaju trebam li još nešto. Možda sam ispočetka bio neredovit u tom pogledu nego što bih želio, no nadam se da ću se uskoro više posvetiti učenju hrvatskog.

Što vam znači matematika?

- Osobno promatram matematiku kao vrstu umjetnosti. No, slažem se i s većinom matematičara koji je smatraju traganjem za istinom.

Imate li već novih planova za daljnja istraživanja?

- Uglavnom samo okvirnih, trenutačno sam koncentriran na ovaj projekt, no mislim da će se moje istraživanje u budućnosti proširiti na općenitija područja konačne geometrije.

Namjeravate li ostati u Rijeci kada rad na projektu bude gotov?

- Imam ugovor do kraja 2022. godine i nešto su mi natuknuli da bih se mogao dulje zadržati. Za sada mi je ovdje dobro, imam sve što mi treba.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.