RIJEKA - U Narodnoj čitaonici i knjižnici na riječkom Trsatu (Sušak) u srijedu navečer predstavljena je knjiga pjesama Davida Kabalina Vinodolskog (Novi Vinodolski, 1918.-2012.) pod naslovom „Čilinbeči“.

Riječ je o izboru pjesama poznatog, uglednog Novljanina i antologijskog pjesnika koji je kao malo tko, od Mažuranića do danas, afirmirao svoj rodni grad i njegovu autohtonu čakavštinu, narodnu baštinu i mentalitet. Veći dio života, rada i pjesničkog stvaralaštva proveo je i proživio s obitelji u Rijeci.

Naslov novoformirane zbirke je metafora za pogled na svijet i život kroz višebojne izlomljene krhotine keramike i stakla a o knjizi su govorili, priređivači prof.dr.sc. Milorad Stojević, koji je i autor pogovora, te Vlasta Sušanj Kapićeva, koja je ovdje bila i kao predstavnik sunakladnika, Ustanove u kulturi Ivan Matetić-Ronjgov iz Viškova, te Miljenko Žanić u ime prvog sunakladnika Katedre Čakavskog sabora Novljansko kolo.

Knjiga pjesama „Čilinbeči“ izbor je iz više od dvadeset Kabalinovih zbirki pjesama što ih je objavio za života, u kojem je radio i kao diplomirani inženjer šumarstva, i pomoćnik ministra i načelnik u Ministarstvu šuma i ruda, i ugledni gospodarstvenik!

Riječki čakavski trolist

- David Kabalin pripadao je tzv. riječkom čakavskom trolistu, koji su činili, uz njega, još Zoran Kompanjet i Ljubomir Pavešić, s tim da je Kabalin napisao opus koji se može nazvati univerzalnim, a ne samo intoniran lokalnim obilježjima pjesnikova zavičaja, Novog Vinodolskog i Vinodola. Poezija Davida Kabalina Vinodolskog pripada onoj skupini čakavskih pjesnika prošloga i ovoga stoljeća koje sam nazvao pjesnicima romantičnog antejizma. Antej je u grčkoj mitologiji nepobjedivi i nemilosrdni div koji je snagu u borbi crpio dotičući majku – Zemlju, - rekao je dr. Stojević u pogovoru knjige „Čilinbeči“. – Svladao ga je Heraklo tako da ga je podigao sa zemlje i time mu oteo izvor snage. Na sličan način kao i grčki junak pjesnici čakavskog romantičnog antejizma poticaj za svoje stvaranje crpe iz svog užeg i šireg zavičaja (…).

Stariji riječko-istarski trolist činili su Balota-Gervais-Črnja, - rekao je dr. Stojević. Kabalin je pisao na čakavskom jeziku – naglašava: jeziku! – koji je ravnopravan s ostalim našim jezicima što se nazivaju i dijalektima/narječjima, a samo o pjesniku ovisi kako će taj jezik upotrijebiti u svojem autorskom izrazu. 

Vlasta Sušanj govorila je pjesnikovu naslovnu pjesmu ove knjige „Čilinbeči“.

Izbor Kabalinovih pjesama, bio je iznimno zahtjevan posao, a ova knjiga ima 207 stranica i pjesme su razvrstane tematski i prema ranije objavljenim zbirkama. Među ostalima tu je i njegova „Mornarska“, za koju je Kabalin napisao i tekst i glazbu, još u vrijeme Drugog svjetskog rata kao pripadnik Drugog pomorsko-obalnog sektora.

Mornari, hrabri k`o legende glas…, -početni su stihovi Kabalinove „Mornarske“ (ili pjesme „Mornari“), koja je desetljećima bila uvodna pjesma Emisije za pomorce Prvog programa Radio Zagreba. Ovo je ujedno i jedina pjesma što je u knjigu „Čilinbeči“ uvrštena kao autorovo ostvarenje na književnom standardu.

Poglavlja u knjizi nose sljedeće naslove: Da bi rič našal, Grad gradile, Veli, veli oganj, Leta va jesen teku, Pismu sluša dan, Moru i Zlatna preja.

Knjiga sadrži i rječnik manje poznatih novljanskih riječi i izraza pod nazivom „Ča je ča“ a tu je i popis, bibliografija, Kabalinovih zbirki iz kojih je napravljen izbor za knjigu „Čilinbeči“.

Tradicija

Riječkom predstavljanju prvog posthumnog izbora Kabalinovih pjesama nazočili su i članovi triju naraštaja autorove obitelji, pjesnikovi sinovi Vanja i Miran, koji su i govorili stihove svoga oca, te posredno i unuka Ana Kabalin koja je otpjevala (sa snimke) popularno „Ognjišće“ (stihovi David Kabalin Vinodolski, glazba Adela Dobrić) s kojom je dvojac Kabalin-Dobrić osvojio – u interpretaciji Tonija Kljakovića – prvu nagradu na Festivalu MIK 1971. godine, a 6-godišnja pjesnikova praunučica Lola i praunuk Oskar govorili su njegove stihove. Tradicija se nastavlja u najmlađima.

Zagrebačka šansonjerka i kantautorica uglazbila je također nekoliko Kabalinovih pjesama, pa su se i inserti tih njezinih skladbi mogle čuti s audio-snimke.

U ime Katedre Čakavskog sabora „Novljansko kolo“ govorio je predsjednik Miljenko Žanić, koji je Davidu Kabalinu, kao članu katedre, posvetio svoje stihove a novljanski sopilaši Danko Pipinić i Mislav Smolčić izveli su „Novljansku mantinjadu“.i još nekoliko novljanskih folklornih napjeva, kao i ženski duet, majka i kći Snježana i Dora Kabalin, također članice KUD-a „Ilija Dorčić“ iz Novog Vinodolskog.

U programu su sudjelovale i članice Katedre Čakavskog sabora „Bakarski kraj“ iz Bakra, Gordana Kovačević i Ivana Tablić, također, interpretacijom Kabalinovih stihova.

Posjetitelji su u ispunjenom prostoru velike dvorane Čitaonice na Trsatu srdačno pozdravili sudionike programa predstavljanja knjige „Čilinbeči“ što je priređena u povodu 100. obljetnice rođenja Davida Kabalina Vinodolskog.