Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 4n
Sutra: 2° 2° 4n
22. siječnja 2020.
Alohtono vs. autohtono

Što ovčari i poljoprivredni stručnjaci s Cresa i Lošinja zamjeraju novom Zakonu o otocima?

Franko Fučić, Dubravko Devčić i Danijel Kučica / Snimio Walter Salković
Franko Fučić, Dubravko Devčić i Danijel Kučica / Snimio Walter Salković
Autor:
Objavljeno: 24. lipanj 2018. u 15:10 2018-06-24T15:10:18+02:00

Stav otočana je da ne treba postaviti pitanje je li se strana vrsta prilagodila novom ekosustavu, već koje i kolike štete trpi ekosustav, uključujući i čovjeka, zbog nazočnosti strane vrste

CRES Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a pripremilo je nacrt novog Zakona o otocima i stavilo ga na e-savjetovanje te time omogućilo da ga komentiraju svi koji smatraju da neke odredbe treba popraviti. Ovčari, ali i poljoprivredni stručnjaci s cresko-lošinjskog otočja, kao najveći nedostatak novog zakona ističu činjenicu da se izjednačavaju alohtone vrste divljači s autohtonima, što će znatno otežati nastojanja da se divlje svinje, jelene lopatare i muflone ukloni s otoka. Svoje su stavove javnosti iznijeli na konferenciji za novinare održanoj u Cresu, a prisustvovali su Dubravko Devčić, predsjednik cresko-lošinjske udruge uzgajivača ovaca Lesa, Franko Fučić, predstavnik Poljoprivredne zadruge Cres, te Danijel Kučica, predsjednik ovčarsko-lovačke udruge Pramenka.

»Udomaćili« se

U sada važećem Zakonu o otocima izričito je zabranjeno unošenje i uzgoj divljači koja od prirode ne obitava na otoku. Te se životinjske vrste mogu smatrati stranima prema Zakonu o sprječavanju unošenja i širenja stranih vrsta pa ih je Ministarstvo zaštite okoliša uvrstilo u Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske te donijelo naredbu o uklanjanju divlje svinje iz otočnih ekosustava kako bi se zaštitila bioraznolikost Republike Hrvatske.

Tako je bilo do sada, no u nacrtu novog zakona stav zakonodavca se u potpunosti mijenja, istaknuto je na press konferenciji, te se sada smatra da dosadašnje nepoželjne životinjske vrste mogu biti dio otočnog sustava pa se izjednačavaju s autohtonim vrstama divljači. Novi stav usklađen je s tezom, koju već dulje vrijeme promovira Lovački savez Primorsko-goranske županije, da su se divlje svinje i jeleni lopatari tijekom vremena »udomaćili« na otocima. Radi se, međutim, o klasičnom izvrtanju teza jer se u ovom slučaju ne treba postaviti pitanje je li se strana vrsta prilagodila novom ekosustavu, već koje i kolike štete trpi ekosustav, uključujući i čovjeka, zbog nazočnosti strane vrste.
Uzgajivači ovaca posebno su ogorčeni te polako dižu ruke od ovčarstva koje je stoljećima bilo glavna gospodarska djelatnost na otocima. Poznata je izreka »ovca nas je prehranila, oblačila i školovala« jer se nekad od ovce sve koristilo, a danas je glavni njezin »proizvod« poznata creska janjetina. Ukoliko se ovce više neće moći uzgajati na tradicionalan, ekstenzivan način, kad one slobodno pasu na otočnim pašnjacima bogatim aromatičnim biljem, izgubit će kvalitetu koja je čini najboljom hrvatskom janjetinom.
Ugrožena opstojnost

Uvjerenje da će predložene odredbe dodatno ugroziti opstojnost creske ovce, Dubravko Devčić je ilustrirao konkretnim brojkama.

– Prije 15 godina na cresko-lošinjskom otočju bilo je 25-30.000 ovaca, a danas ih ima oko 12.000. Do sada smo barem imali zakonske mogućnosti da pokušamo izloviti alohtonu divljač, a ipak je broj ovaca drastično smanjen. Ukoliko se divljim svinjama prizna isti »status« kao autohtonoj divljači, zečevima i fazanima, za 15 godina ovce više neće biti. Umjesto velikih stada od nekoliko stotina ovaca, opstat će samo one koje će ljudi držati uz svoje kuće, maksimalno desetak njih, za vlastite potrebe – rekao je Devčić.

Danijel Kučica ponovio je više puta izrečen stav otočnih ovčara da je jedino rješenje koje će jamčiti opstanak creske ovce kao izvorne pasmine potpuno izlučenje alohtonih pasmina s otoka.

Sudionici tiskovne konferencije podršku su dobili od Otočne razvojne agencije te od Grada Cresa i Primorsko-goranske županije koji su stavili svoje konkretne i detaljno obrazložene komentare na e-savjetovanje, a Devčić je izrazio stav da bi to trebao učiniti i Grad Mali Lošinj.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.