Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 6
Sutra: 17° 17° 6
17. studenoga 2019.
Druga strana

Krčki čelnici odgovorili Mareniću i tvrde: 'Voda neće poskupjeti'

Krčki čelnici odgovorili Mareniću i tvrde: 'Voda neće poskupjeti'
Krčki čelnici odgovorili Mareniću i tvrde: 'Voda neće poskupjeti'
Autor:
Objavljeno: 4. rujan 2019. u 9:51 2019-09-04T09:51:51+02:00

Krčki gradonačelnik objasnio je da će umanjenja u potporama iz Kohezijskog fonda EU-a, dođe li do njih, biti pokrivena iz naknada za razvoj koje i sad plaćaju svi korisnici vodnih usluga na Krku

KRK - Niti je postotni udio pa tako ni definitivan novčani iznos »penalizacija« iliti umanjenja bespovratnih potpora kojim se iz EU fondova sufinancira projekt izgradnje otočnog sustava kanalizacije konačan, niti tako velik koliko ga spominje Marević, niti je uzrok koji je do toga doveo nestručnost otočnih komunalaca, a ni »općinara«, niti će zbog toga u konačnici za korisnike Ponikvinih usluga voda poskupiti. Bili bi to u najkraćim crtama zaključci jučerašnje tiskovne konferencije koju su, kao odgovor na navode koje je samo dan ranije na »presici« iznio krčki gradski vijećnik Goran Marević, jučer upriličili gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić, direktor Ponikava Ivica Plišić i Marinko Žic, načelnik Općine Punat.

– Penalizacija, o kojoj se i kod nas na Krku, ali i na razini cijele Hrvatske u svim sličnim projektima već neko vrijeme naveliko govori, niti u jednom od takvih infrastrukturnih projekata, a posebice ne ovom krčkom, nije rezultat postupanja ili nepostupanja predstavnika lokalnih komunalnih društava – kao korisnika tih sredstava, a niti lokalnih samouprava – ustvrdio je Vasilić, podastrijevši nam niz do sad na tu temu objavljivanih novinskih članaka u kojima se po tom pitanju u više navrata očitovala i Grupacija vodovoda i kanalizacija (GVIK) koja okuplja sva domaća komunalna odnosno vodovodna poduzeća.

Apsurdna odluka

Činjenica jest da je Hrvatska do sad iz raspoloživih EU izvora uspjela »povući« samo četvrtinu od za taj posao ukupno alociranih 4,3 milijardi eura, ali je jednako tako i činjenica da su u svim projektima koji su se iz europskih izvora počeli financirati te u konačnici i izvoditi došlo do spomenutih penalizacija, nastavio je krčki gradonačelnik. Iako lokalna komunalna poduzeća u samim postupcima pripreme dokumentacije potrebne za odabir najpovoljnijih izvođa kao ni dokumentacijskoj pripremi projekata zapravo nisu bila u poziciji da su mogla samostalno odlučivati o tim postupcima već su sve radnje organizirala i provodila državna tijela i državne tvrtke, ugovorima o dodjeli tih sredstava određeno je da se za sve nepravilnosti, odnosno neprihvatljive i nepredvidive troškove, naposljetku penaliziraju njihovi korisnici – vodovodne tvrtke. To jest pomalo apsurdno, ali u nas je jednostvno tako, nastavlja u uredu krčkog gradonačelnika jučer okupljeni trojac, napomenuvši da je tako bilo i u slučaju Ponikava. Na takve okolnosti »distribucije odgovornosti«, otočni lokalni čelnici kao ni komunalci nisu mogli utjecati, čak ni posredstvom svoje Grupacije koja je po tom pitanju već neko vrijeme prilično glasna.

– Zbog takvih okolnosti svi koji su, baš kao što su to učinile i otočne lokalne samouprave, ušli u projekte EU sufinanciranja izgradnje kanalizacija sad su suočeni sa sličnim problemima penaliziranja »nepravilnosti« do kojih nije došlo niti njihovom krivnjom, niti uz njihovo sudjelovanje – ističe Vasilić, podsjetivši da je u tom smislu sa sličnom mogućnošću uskraćenja dijela ugovorenih EU potpora suočen cijeli niz hrvatskih gradova odnosno aglomeracija, pa tako i Poreč, Rovinj, Jastrebarsko, Šibenik i Vukovar. Zbog toga se dio čelništava većih hrvatskih gradova sad i nećka oko donošenja odluka hoće li uopće pristupiti takvom modelu financiranja golemih i iznimno financijski »teških« zahvata na koje se naša zemlja obvezala prigodom ulaska u Europsku uniju, ustvrdili su Vasilić, Plišić i Žic, napomenuvši i da je istim tim ugovorima definiranao da će sve one obalne aglomeracije koje do 2023. godine ne budu pročišćavale sve svoje otpadne vode barem u drugom stupnju (dakle, mehanički i biološki, op.a.) biti prisiljene plaćati nemale ekološke penale.

Mogućnost žalbe

– To je širi kontekst ove priče o penalima, a uži je da su oni do sad po pitanju otoka Krka od strane tijela nadležnih za kontrolu provedbe tog projekta »odrezani« na 60 milijuna kuna, s time da ta obveza još nije konačna niti definitivna jer na nju imamo mogućnost žalbe koju ćemo iskoristiti i to na čak dvije više instance. Još uvijek smo uvjereni da ćemo, unatoč tome što sami, s otočne razine nigdje nismo pogriješili naposljetku ipak uspjeti argumentima, uz pomoć jakih i dobro potkovanih odvjetničkih kuća pobiti razloge zbog kojih nam je određeno uskraćivanje dijela ugovorenih potpora, ako ne u potpunosti, onda barem u jednom njihovom dijelu – ustvrdio je Vasilić.
Plišić je pak ocijenio i da razlozi zbog kojih u svim takvim projektima uopće dolazi do penaliziranja korisnika EU potpora prema svemu sudeći leže ili u »neusklađenosti« naših državnih tijela zaduženih za pripremu tih projekata s onima zaduženim za njihovu kontrolu, ili pak neusklađenosti hrvatskih zakona kojima se raguliraju postupci javne nabave s europskim zakonima. Nikakve nestručnosti s lokalne razine tu nema niti je bilo, to argumentirano tvrdim, rekao je Plišić, napomenuvši da su »slični slučajevi sličnim problemima« rezultirali i u mnogim drugim europskim zemljama.

"Konačni rasplet bit će povoljan za proračune'

Zaključujući da su navodi o lokalnoj krivnji za penalizacije poptuno promašeni i činjenično neutemljeni, Vasilić, Žic i Plišić ustvrdili su i da je prvotno planiranim te sklopljenim ugovorom o sufinanciranju gradnje sveukupno gotovo 650 milijuna kuna vrijednog projekta izgradnje otočne kanalizacije bilo definirano da će se samo 10 posto tog iznosa osigurati iz »lokalne komponente«, odnosno proračuna lokalnih samouprava i Ponikava.

– Čak i da sve ode po zlu te da se naši argumenti ne uvaže, odnosno da nam penali odu do najvišeg mogućeg iznosa, došli bismo do toga da bi nam se udio bespovratnih potpora iz vanjskih izvora smanjio na 80 ili najmanje 70-ak posto. A čak i to, da nam je u početku netko ponudio i obećao, bilo bi nešto na što bismo vjerojatno svi na ovom otoku bespogovorno pristali – zaključili su jučer u Krku okupljeni lokalni čelnici, uvjereni da će konačni rasplet tih »financijskih dilema«, kad se državna tijela poslože i preslože, ipak u konačnici biti bliži onom prvotno planiranome – izuzetno povoljnom po proračune otočnih lokalnih jedinica.

– Poljska je država tako svojevremno odlučila na se preuzeti sve takve troškove odnosno penale koji su ondje, da tako kažem, paušalno vraćeni u EU proračun u udjelu od 3 posto ukupne vrijednosti EU potpora – nastavio je Plišić, ustvrdivši da se naša država, nažalost, nije odlučila preuzimati penale koji, ponovio je, uzrok nikako nemaju u propustima lokalnih komunalnih društava.

Neutemeljeni navodi

Navodi da će s tog osnova »skuplju vodu plaćati genaracije otočana« potpuno su neutemljeni, ustvrdili su pak Vasilić i Žic. Krčki gradonačelnik objasnio nam je da će umanjenja u potporama iz Kohezijskog fonda EU-a, dođe li uopće u konačnici do njih, biti pokrivena iz naknada za razvoj koje i sad plaćaju svi korisnici vodnih usluga na otoku Krku, ali za podmirenje troškova nekih drugih infrastrukturnih projekata. Ukupan iznos tih naknada neće rasti već će se one samo nastaviti naplaćivati u istom iznosu kao i do sad, napominje krčki gradonačelnik.

U Gradu Krku tom se naknadom koja se godinama plaćala u iznosu 3 kune po kubičnom metru potrošene vode i koja je pred neko vrijeme umanjena na 2 kune po kubiku danas podmiruju troškovi izgradnje pročistača slijedom već realiziranog »Projekta Jadran«. Već 2023. godine, naime, s tog će se osnova vratiti sve obveze proistekle iz tog projekta gradnje komunalnih građevina tako da ćemo, ako ostanu ovi odnosi i iznosi penalizacije te obveze podmiriti nastavkom obračunavanja istih iznosa razvojnih naknada koji se i sad obračunavaju.

Plišić je u tom smislu pak napomenuo i da su otočani još do pred koju godinu prilikom priključenja svojih objekata na vodu i na kanalizaciju bili prisiljeni plaćati naknade za priključenje u iznosu od po 7 tisuća kuna. Sad su te naknade ukinute, svi se na te sustave priključuju besplatno pa Plišić zaključuje da je čak i uz potrebu nastavka plaćanja naknade za razvoj ukupan učinak po novčanike korisnika u konačnici povoljniji no što je svima još donedavna bio.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.