Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 1n
Sutra: 19° 19° 1n
19. kolovoza 2019.
Živahno pitanje

USTAV MIJENJAN PET PUTA Hrvatski Ustav je kao ementaler, što više rupa to manje sira

snimio Denis Lovrović
snimio Denis Lovrović
Autor:
Objavljeno: 29. srpanj 2019. u 19:45 2019-07-29T19:45:49+02:00

Iz brojnih ustavotvornih inicijativa može se zaključiti da je Ustav Republike Hrvatske nešto nalik na paradoks ementalera koji glasi »što više sira, to više rupa, što više rupa, to manje sira«

ZAGREB - Ustav je u Republici Hrvatskoj živahno pitanje. Suvremeni Ustav Republike Hrvatske usvojen je 22. prosinca 1990. i nakon toga je mijenjan pet puta. Četiri puta dvotrećinskom većinom mijenjali su ga saborski zastupnici. Prvi puta 1997. godine, posljednji puta 2010. godine kada su ga prilagođavali pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Tada su promijenjene i ustavne odredbe o referendumu pa je od tada ustavom definirano da na referendumu odlučuje većina birača koja mu je pristupila. To konkretno znači da je dovoljan jedan birač (pod pretpostavkom da na referendum izađe samo jedan birač) da bi se promijenio Ustav. Takva je odredba unesena kako bi se spriječio nepoželjan rezultat na referendumu za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali takva, doista veoma manjkava i loša odredba, je od tada u Ustavu. Nakon 2010. Ustav je mijenjan još jednom i to je bio jedini slučaj kada je Ustav mijenjan referendumom građanske inicijative. Bila je to inicijativa udruge »U ime obitelji« koja je uspješnom referendumskom inicijativom brak ustavno definirala kao zajednicu muškarca i žene.

U posljednje vrijeme ponovno se suočavamo s nizom inicijativa za promjenu Ustava. Posljednja u nizu je ona koju je kao predsjednik Kluba zastupnika SDP-a i član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav potpisao Arsen Bauk. Izravni povod za tu inicijativu je nevoljkost parlamentarne većine da sazove izvanrednu sjednicu Sabora na kojoj bi se raspravilo o povjerenju ministru zdravstva Milanu Kujundžiću. Vladajuća većina u Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaključila je da se o tome ne treba raspravljati za vrijeme ustavne stanke u radu Sabora, a ona u ljetnim mjesecima traje od 15. srpnja od 15. rujna (u zimskim od 15. prosinca do 15. siječnja). Dakle, u to doba, sudeći prema stavu parlamentarne većine, ne mogu se sazivati izvanredne sjednice Sabora zbog rasprave o povjerenju pojedinom ministru, iako Ustav jasno propisuje da se rasprava o tome mora provesti, i odluka donijeti, u roku od 30 dana. Kako bi se tako nešto ubuduće spriječilo predloženo je da se u sklopu sveobuhvatne rasprave o promjeni Ustava razmotri i pitanje opravdanosti postojanja ustavnih stanki.

Sjednica Sabora

Ustavne stanke ubuduće ne bi postojale, a bilo bi korigirano i tko sve ima pravo sazivati sjednicu Sabora. Prema sadašnjem Ustavu izvanredna sjednica Sabora može biti sazvana na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Ubuduće ne bi bilo potrebe za izvanrednim sjednicama, a sjednice bi mogao sazivati predsjednik Sabora pri čemu bi ih bio dužan sazvati na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili jedne trećine zastupnika. Ovo smanjenje s »većine« na »trećinu« omogućilo bi i opoziciji da sazove sjednicu Sabora, a većini bi onemogućilo da tako nešto spriječi.

Najviše prašine u javnosti svojim prijedlogom ustavnim promjena izazvao je glazbenik, biznismen, bivši diplomat i bivši saborski zastupnik HDZ-a Miroslav Škoro koji se namjerava kandidirati za predsjednika Republike. On je najavio da će, bude li izabran za predsjednika, njegova prva inicijativa prema parlamentu biti ona za promjenu Ustava. Ako tu inicijativu parlament ne prihvati, on će predložiti predsjedniku Vlade raspisivanje ustavnog referenduma, a ako i on to odbije, onda će pozvati građane na prikupljanje potpisa za provođenje referenduma. Škoro želi da se njemu, bude li predsjednik, bilo parlamentarnim bilo referendumskim izmjenama Ustava povećaju ovlasti. Dakle, on želi postati predsjednik kako bi predsjedniku povećao ovlasti. Većina ustavnopravnih stručnjaka njegove je ideje sasjekla, posebno zbog toga što bi Škoro kao predsjednik htio biti čovjek velike moći i ovlasti, ali ne bi se reklo da želi i toliku odgovornost.

Mostov prijedlog o pravu na vodu

Sredinom srpnja u parlamentarnu proceduru Most je uputio svoj prijedlog izmjene Ustava, a taj je prijedlog podržalo 34 zastupnika. Njihov prijedlog tiče se prava na vodu i traže da se u Ustav unese novi članak koji bi to regulirao. Prema tom prijedlogu svatko ima pravo na čistu i pitku vodu, a vodnim resursima kao općim dobrom upravlja država. Definira se i da je opskrba kućanstava pitkom vodom neprofitna komunalna djelatnost, a ta se komunalna djelatnost definira zakonom.

Most takvom ustavnom odredbom želi spriječiti privatizaciju vodnih resursa, posebno distribuciju vode i opskrbu kućanstava pitkom vodom. S obzirom na dosadašnje izjave iz vladajuće većine jasno je da ta dopuna Ustava neće biti usvojena jer vladajući smatraju da je sadašnja razina zaštite i potrošača i vodnih resursa zadovoljavajuća, pa i kao ustavna kategorija.

Škoro bi raspisivao referendum bez suglasnosti premijera (što sada predsjednik Republike ne može), a htio bi i da ima mogućnost raspisivanja zakonodavnog referenduma. Istodobno bi htio imati i pravo privremenog veta na zakone koje usvaja Sabor. Time bi, privremeno do odluke Ustavnog suda, derogirao odluke Sabora, ali bi za sebe htio ovlast zakonodavnog referenduma iako je Sabor najviše zakonodavno tijelo u zemlji. Osim toga, on bi htio i ovlast sazivanja sjednica Vlade, a htio bi Saboru i predlagati suce Ustavnog suda. Sabor njih ne mora prihvatiti, ali Škoro kao predsjednik bi htio Saboru predložiti one ljude koji ga u propisanim okolnostima mogu smijeniti. Dakle, Škoro bi kao predsjednik htio biti veliki gazda pri čemu nije predložio ni jednu promjenu Ustava koja bi ga u tome ograničila i uspostavila kontrolni mehanizam.

Kvorum birača

Referendum i izborni sustav važna su ustavnopravna pitanja, barem se tako može zaključiti iz zbivanja u posljednjih nešto više od godinu dana. Referendumska inicijativa »Narod odlučuje« zamislila je niz ustavnih promjena koje se tiču izbornog sustava. Interesantno je da nisu predložili ni jednu promjenu postojećeg izbornog zakonodavstva. Broj zastupnika u Saboru smanjili bi na najviše 120, pripadnika manjina na šest, uveli bi tri preferencijalna glasa, a kandidati bi bili izabrani isključivo na temelju broja preferencijalnih glasova. Izborni prag bi smanjili na četiri posto, a zastupnici nacionalnih manjina ne bi mogli glasati o povjerenju Vladi i proračunu. Organizatori nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj valjanih potpisa, pa je ova inicijativa propala.

Međutim, zbog te inicijative u svibnju prošle godine SDP je u parlamentarnu proceduru uputio svoj prijedlog pristupanja ustavnim promjenama, prije svega kako bi začepio golemu rupu koja postoji u referendumskom načinu odlučivanja. SDP je predložio dopunu Ustava tako da se propiše o čemu se sve ne može odlučivati na referendumu, predložio je da se za sve odluke za koje je potrebna dvotrećinska većina saborskih zastupnika mora izjasniti više od 50 posto ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a predložen je i kvorum birača za usvajanje organskih i običnih zakona na referendumu.

Iz svih tih ustavotvornih inicijativa može se zaključiti da je Ustav Republike Hrvatske nešto nalik na paradoks ementalera koji glasi »što više sira, to više rupa, što više rupa, to manje sira«, a to daje priliku mnogima da pokreću ustavotvorne inicijative, pa i za one teme koje bi se lako riješile izmjenama zakona.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka