Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
20. listopada 2019.
Zakon koji štiti građane

Što dalje sa "Škibolinim zakonom"? 'Vlada mora reagirati ili slijede masovne deložacije i nemiri'

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 25. veljača 2019. u 6:59 2019-02-25T06:59:50+01:00

»Škibolin zakon« jedan je od rijetkih zakona koji štiti građane od nezakonitog poslovanja banaka i drugih kreditnih institucija. On nije »pao« na sudu, nego je negativno ocijenjen jer u manjim elementima nije u skladu s EU pravom, ali je i dalje na snazi

Riječki nezavisni saborski zastupnik autor je zakona kojim se građani štite od ovrha bankarskih zadruga koji je već dobio naziv »Škibolin zakon«, no Sud Europske unije prošlog je tjedna srušio taj zakon.

Sa autorom zakona razgovarali smo o tome zašto je EU tako reagirala, te mogu li ova Vlada i Ustavni sud pomoći da se zakon doradi i ipak provede.

Možete li objasniti što je uopće bio »Škibolin zakon«, odnosno Zakon o ništetnosti, koji je prošloga tjedna pao na Sudu EU? Zašto je on bio bitan, i za koga?

– »Škibolin zakon« jedan je od rijetkih zakona koji štiti građane od pohlepnog i nezakonitog poslovanja banaka i drugih kreditnih institucija. Treba odmah reći da on nije »pao« na sudu EU, nego je negativno ocijenjen jer u manjim elementima nije u skladu s EU pravom, ali je i dalje na snazi. EU sud je mišljenja da zato što ne obuhvaća domaće neovlaštene vjerovnike na neki način diskriminira inozemne neovlaštene vjerovnike. No, činjenica je da se nezakoniti financijski subjekti nemaju pravo pozivati na slobodu kretanja kapitala i usluga. Preduvjet za četiri slobode EU uvijek je zakonitost.

Interesne grupe

Koja je razlika između ovlaštenog i neovlaštenog vjerovnika, što je bilo ključno za njihovo tumačenje?

– Razlika između vjerovnika i neovlaštenog vjerovnika slična je kao između trgovca i dilera. Postoji ovlašteni sudski vještak, postoji ovlaštena službena osoba, isto tako postoji ovlašteni vjerovnik. Onaj koji nije ovlašten ne može se baviti kreditnim poslom jer ne zadovoljava osnovne zakonske propise za poslovanje u RH. »Škibolin zakon« je bitan jer je utvrđen niz problema na hipotekarnim tržištima u Hrvatskoj i EU koji se odnose na neodgovorno kreditiranje i zaduživanje, te potencijalni prostor za neodgovorno ponašanje sudionika na tržištu. Tu spada neprovjeravanje kreditne sposobnosti, krivotvorenje dokumenata, neplaćanje poreza, oštećenje državnog proračuna za neutvrđen iznos itd. EU sud u presudi utvrđuje da nisu imali odobrenja za rad.

Tvrdite da iza svega stoji organizirana interesna grupa u ime stranih banaka, konkretno RBA, a pozvali ste i DORH i Uskok da reagiraju, s obzirom da je sutkinja Mirella Rodin, koja je zatražila ocjenu zakona u EU, ujedno i sama povezana sa slučajem kao korisnik RBA kredita. Imate li dokaze za to, i koje su to interesne organizacije koje su se urotile protiv vas?

– Što se tiče interesnih grupa, to su isti oni koji su dali »zeleno svjetlo« od 2002. do 2010. godine da se davanjem ilegalnih kredita otimaju nekretnine. Od ulaska Hrvatske u EU imali smo samo 12 zahtjeva za prethodno pitanje EU sudu od hrvatskih sudova. Sutkinja Mirella Rodin uputila je pitanja EU sudu u »predmetu Milivojević« gdje pita da li je Zakon o ništetnosti u skladu sa EU pravom. Navedeni zakon pomogao je u dvije godine velikom broju oštećenih građana, i ne mogu još dan danas shvatiti zašto bi netko preispitivao zakon koji dokazano pomaže obespravljenim građanima?! U PGŽ-u najveći broj kredita upravo je plasiran na Rabu gdje je spomenuta sutkinja sudac. Ubrzo nakon upućenih pitanja, oštećenici s Raba dostavili su mi vlasnički list prema kojem njeni uži članovi obitelji imaju kredit upravo kod kreditne zadruge Raiffeisen St. Stefan koja je bila stranka u postupku, i da ona živi u nekretnini koja je opterećena hipotekom te kreditne zadruge. Za mene se čudna i nepojmljiva situacija događa kada se sutkinja Rodin nakon upućenih pitanja EU sudu izuzima iz svih predmeta sa RBA zadrugama pod objašnjenjem da je tužila inicijativu građana za klevete, iako iz mojih razgovora s tim ljudima nitko od njih nije dobio obavijest o kaznenoj prijavi. Nakon takvih saznanja sve je prijavljeno institucijama – DORH-u, USKOK-u, ali i OLAF-u u Bruxellesu koji također radi izvide. Što se tiče pitanja o motivima bankarskih grupacija za dokidanje ovakvog zakona, radi se o ogromnim neutvrđenim financijskim iznosima koje bi bankarski lobiji sačuvali ukoliko anuliraju »Škibolin zakon«.

U ožujku se očekuje i očitovanje hrvatskog Ustavnog suda o tom slučaju. Što je njihova ovlast u takvom slučaju, odnosno što vi očekujete?

– Ne znam kako će se postaviti Ustavni sud, ali znam da je Ustavni sud dobro upoznat s prljavim rabotama regionalnih kreditnih zadruga. Oni su već odlučivali o toj problematici i donijeli rješenje u kojem piše da su ti ugovori sklapani u Republici Hrvatskoj, a ne u Austriji kako tvrde odvjetnici RBA zadruga kako bi izbjegli hrvatsku nadležnost u sporovima.

Institucije zakazale

Pozvali ste i Vladu da reagira – što Vlada sada može učiniti, imate li kakva obećanja premijera Plenkovića po tom pitanju?

– Vlada RH treba ekspeditivno reagirati, inače nas čeka ponovno veliki val deložacija koje će uzrokovati socijalne nemire. Za sada imam informacije da je oformljen tim u Ministarstvu pravosuđa koji analizira presudu. Svakako će ovo biti jedna od važnih tema u budućnosti jer je ogledni primjer koliko su hrvatske institucije zakazale na svim poljima, od detektiranja paralelnog financijskog sustava do njegovog suzbijanja, ali i propuštanja sankcioniranja mogućih kaznenih elemenata koji su u više navrata prijavljivani institucijama.

U Sabor ste ušli kao zastupnik Živog zida, potom ste prešli u nezavisne. Koja je trenutno vaša politička pozicija u odnosu na Vladu? Činite li vi dio HDZ-ove većine u zamjenu za podršku ovom zakonu – samo ponekad ili nikad, i ovisno o čemu?

– Moja politička pozicija jest neovisna, što znači da ostavlja prostor za nametanje ovakvih ključnih problema na površinu putem konkretnih zakonskih rješenja i prijedloga. Ne bavim se ideološkim pitanjima jer smatram da takva pitanja odvraćaju pozornost javnosti od važnih sustavnih problema poput ovog. Neke od tih ključnih reformi su reforma hrvatskog pravosuđa, javne uprave i zdravstva. Ta tri segmenta su teret zbog kojeg Hrvatska stagnira. Sve ono što je prema mojoj prosudbi u interesu građana podržavam, a što nije ne podržavam. Nemam nikakve obveze prema bilo kakvim stranačkim stegama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.