Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 22° 22° 1
25. kolovoza 2019.
Implementacija Bolonjskog procesa u EU

S faksa u konobare: U Hrvatskoj previše preškolovanih radnika, spremni na bilo kakav posao

S faksa u konobare: U Hrvatskoj previše preškolovanih radnika, spremni na bilo kakav posao
S faksa u konobare: U Hrvatskoj previše preškolovanih radnika, spremni na bilo kakav posao
Autor:
Objavljeno: 20. svibanj 2015. u 7:42 2015-05-20T07:42:00+02:00

Postotak prekvalificiranih radnika u Europi kontinuirano raste od 2010. godine i to ne samo zbog ekonomske krize, već i zato što su radnici danas sve skloniji prihvatiti poslove ispod svoje kvalifikacije

ZAGREB Hrvatska je jedna od europskih država s najvećim udjelom studenata koji se odlučuju na diplomski studij, ali im to ne jamči bolju poziciju na tržištu rada: suočeni su s većom stopom nezaposlenosti od svojih vršnjaka koji nisu studirali, a postotak visokoobrazovanih koji rade poslove za koje su prekvalificirani, sve je veći. Ovakvo stanje iščitava se iz novog izvješća Europske komisije o implementaciji Bolonjskog procesa u državama uključenima u taj model studiranja, gdje je Hrvatska po broju visokoobrazovanih mladih ljudi prekvalificiranih za posao koji trenutačno rade na samom vrhu ljestvice, odmah iza Srbije i Slovačke. 

Teško do posla

Postotak prekvalificiranih radnika u Europi kontinuirano raste od 2010. godine i to ne samo zbog ekonomske krize već i zato što su radnici danas sve skloniji prihvatiti poslove ispod svoje kvalifikacije. Takva je praksa najčešća u državama u kojima je stopa nezaposlenosti mladih s diplomom visoka, što govori da su u takvim okolnostima spremniji prihvatiti i poslove koji ne traže visoku stručnu spremu. Ako se tome doda podatak da smo četvrti po duljini čekanja na posao među državama koje su ušle u Bolonjski proces, ne čudi što su mladi spremni prihvatiti bilo kakav posao. Samo 30 posto diplomiranih u dobi od 20 do 34 godine u Hrvatskoj pronađe posao u roku od tri godine, dok je u Sloveniji takvih 14 posto, u Poljskoj 11, a u Njemačkoj tri posto. 

Iako smo među državama koje ulažu u profesionalno usmjeravanje studenata i njihovo povezivanje s tržištem rada, nema sustavnih istraživanja o zapošljivosti visokoobrazovane radne snage, kvaliteti posla kojim se bave, vremenskog roka u kojem su se zaposlili, usklađenosti vještina koje su stekli studiranjem i očekivanja poslodavca... Većina europskih država provodi takva sustavna istraživanja, a Hrvatska je među onima koje ih rade sporadično. 

Na dnu ljestvice

Hrvatska je među državama gdje studenti nakon prvog ciklusa studiranja, odnosno preddiplomskog studija, u pravilu upisuju diplomski studij jer se na natječajima za posao niži stupanj studija rijetko traži. Od 157.000 studenata, njih 105.000 odlučuje se za sveučilišni studij, a 50.000 za stručni studij s tendencijom nastavka školovanja. Osim što im Bolonjski proces nije osigurao lakše i brže zapošljavanje, nije povećao ni mobilnost hrvatskih studenata: i ovo izvješće potvrđuje da smo u samom dnu ljestvice i daleko ispod europskog prosjeka u svim oblicima mobilnosti studenata.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka