Europi i arapskom svijetu treba bolja koordinacija po pitanju migracija, problema koji dominira odnosima između dva bloka, poručili su čelnici u utorak na skupu EU – Arapski svijet u Ateni, na kojem je sudjelovao i premijer Andrej Plenković.

»Naš najveći izazov su migracije. To je pitanje koje nije ograničeno samo na zemljopis – to nisu samo Sahel, Libija, Sirija, Grčka i Turska. Ono se širi svugdje u svijetu i postalo je ispit naše solidarnosti i ljudskosti, kao i naše spremnosti da se suprotstavimo organiziranom kriminalu i da zaštitimo naše granice«, rekao je u uvodnom govoru grčki premijer Kiriakos Micotakis.

On je domaćin četvrtog po redu skupa između europskih i arapskih čelnika na kojem sudjeluje i premijer Andrej Plenković. Ondje su premijeri Albanije Edi Rama, premijerka Srbije Ana Brnabić, ciparski predsjednik Nikos Anastasiades te glavni tajnik Arapske lige, Egipćanin Ahmed Abul Gheit. Osim njih, na skup je stigao niz ministara, dužnosnika i predstavnika poslovnog svijeta iz EU-a i arapskih zemalja.

»Naše povezivanje je odgovor na raslojavanje koje nastaje u svijetu«, rekao je u uvodnom govoru novi grčki konzervativni premijer.

Molim vas, maknite se

Micotakis je poručio kako se Europljani i Arapi trebaju bolje koordinirati kako bi se pronašli izvori migracija te da njegova država »ne može na svojim leđima nositi probleme triju kontinenata«.

Podaci Ujedinjenih naroda pokazuju kako je ove godine u Europu stiglo 78 tisuća migranata i izbjeglica, od kojih je polovica došlo u Grčku. Oko 40 posto njih su obitelji iz Afganistana, a 20 posto su Sirijci, piše Reuters.

Micotakis je naglasio kako se tom »međunarodnom problemu ne smije suprotstaviti fragmentirano«, a aludirajući na Tursku istaknuo je i da »migranti ne smiju biti sredstvo pritiska«.

Da pitanje izbjeglica muči sredozemnu regiju složio se i glavni tajnik Arapske lige i pourčio »onima koji pokušavaju intervenirati u arapski svijet« da to prestanu činiti jer pogoršavaju lošu situaciju.

»Molim vas, maknite se. Dosta smo patili«, rekao je Gheit koji Arapsko proljeće ne smatra »proljećem, nego uništenjem«.

Sredozemlje među hrvatskim prioritetima

Premijer Plenković poručio je u svom govoru kako se danas, 10 godina nakon te krize koja je zahvatila neke zemlje arapskog svijeta, stvara prilika za uređivanje odnosa kojima će se ojačati suradnja.

Hrvatska kao nadolazeća predsjedateljica Europskom unijom snažno mari za dijalog i partnerstvo koje se stvara između EU-a i arapskih država, no kako u njihovom dijalogu često dominiraju teme izazova koji pogađaju oba bloka, posebice migracija, kazao je.

»Ova rasprava usporila je velike ambicije koje smo imali za Uniju za Mediteran. Ona je na čekanju, da ostvari svoj potencijal«, rekao je hrvatski premijer o organizaciji koja okuplja 43 zemlje Sredozemlja.

Poručio je da će i Sredozemlje biti među prioritetima hrvatskog predsjedanja, pa najavio susret koji će se tijekom tog razdoblja održati u Šibeniku posvećen Mediteranskom forumu 2020. godine. Na skup će stići predstavnici iz svih članica Unije za Mediterana.

Plenković je o migracijama razgovarao s grčkim premijerom na bilateralnom susretu prije skupa. 

»Ono što je za nas važno je da se vanjska granica štiti upravo na njenim počecima, a kad gledamo na ovoj istočnomediteranskoj ruti to je granica između Turske i Grčke ili Turske i Bugarske«, rekao je premijer.

»Stoga je bitno da EU sa svim svojim mehanizmima suradnje pomaže Grčkoj u zaštiti te vanjske granice« .

Podsjetio je kako Hrvatska već niz godina u okviru Operacije Posejdon šalje svoje policajce u Grčku kako bi svojim brodom pomagale grčkim vlastima.

»U ovom trenutku postoji određena dinamika dolazaka nezakonitih migranata na grčke otoke, ali se vlada u Ateni još uvijek dobro nosi s tim izazovom«, zaključio je premijer.

Bilateralni susreti

S Micotakisem, čelnikom koji je Novu demokraciju okrenuo centru i dobio apsolutnu većinu na izborima u srpnju, Plenković je razgovarao i o unapređenju ekonomske suradnje, kvalitetnijoj prometnoj povezanosti, posebice onoj pomorskoj. U tom kontekstu su razgovarali o pregovorima između Luke Zadar i grčke luke Igumenica.

Složili su se da dvije države bilježe dobru suradnju u turizmu i poboljšavaju zračnu povezanost, a hrvatski premijer je istaknuo važnost političkog dijaloga između Zagreba i Atene u pripremi zagrebačkog sastanka na vrhu koji će se u svibnju održati na temu proširenja EU-a na zemlje jugoistoka Europe.

Premijer će se kasnije susresti i s grčkim predsjednikom Prokopisom Pavlopulosom, a na marginama skupa sastao se i s albanskim premijerom Edijem Ramom.