Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 3
Sutra: 15° 15° 3
17. listopada 2019.
Primitivna pojava

'Oni govore kao dvogodišnjaci': Što stoji iza nastupa političara koji o sebi govore u - trećem licu

'Oni govore kao dvogodišnjaci': Što stoji iza nastupa političara koji o sebi govore u - trećem licu
'Oni govore kao dvogodišnjaci': Što stoji iza nastupa političara koji o sebi govore u - trećem licu
Autor:
Objavljeno: 24. lipanj 2019. u 7:20 2019-06-24T07:20:12+02:00

Kad govorite o sebi u trećem licu, distancirate se od onog što ste sami rekli. Nerijetko su to ljudi koji vole lagati, koji prije ili kasnije uđu u sukobe s medijima. Svako propitkivanje onoga što oni rade, doživljavaju napadom, a to naravno najčešće nije slučaj, govori Ankica Mamić

Kad čujemo nekoga odraslog kako govori o sebi u trećem licu, može nam odmah biti jasno s kim imamo posla. Rijetko se prevarimo u procjeni da se radi o ljudima koji žele pridati sebi neku veliku važnost koja na koncu bude i smiješno prenapuhana, neki si žele pripisati povijesnu, čak i mesijansku ulogu. Nekad se u toj procjeni prevarimo i to onda kad je riječ o evidentno primitivnim ljudima koji svoj i naš jezik nisu najbolje svladali ali u stvari nemaju loše namjere da manipuliraju, da nam nešto mute ili uzdižu sami sebe tamo gdje to ne zaslužuju.

Ali je u javnom životu prava poplava onih koji o sebi govore u trećem licu, ponajviše su to političari, a ima ih i u estradi i u sportu. Čini nam se čak da ih je sve više. Nerijetko ih se i tereti za nešto, za neko nedjelo, pa njihov govor o sebi u trećem licu može biti i njihov pokušaj obrane, misle valjda da se tako lakše može obraniti neki njihov autoritet, integritet, dostojanstvo, što li. Slušati nekog odraslog kako o sebi govori u trećem licu, za onog koji sluša može biti iritantno i može biti razumljiv povod za ismijavanje tog govornika.

Bandić kao Luj XIV

Najmanju djecu se na početku uči da govore o sebi u trećem licu jer je to normalno za njihov intelektualni razvoj. Tako im tepaju i uče ih mame, tate, djedovi i bake. Pojava ima i svoje ime – ileizam (»il« je na francuskom »on«), pojam koji definira govor o sebi u trećem licu.

Kad zagrebačkog gradonačelnika pitaju želi li on počasni doktorat koji mu rektor Damir Boras hoće dodijeliti, onda on odgovara smišljenim sloganom: »Samo budale pričaju o sebi. Bandiću ne trebaju nagrade, nego nagrade trebaju Bandića«, odgovorio je. Eto, neće on pričati o sebi nego o nekom trećem - o Milanu Bandiću.
Na pitanje hoće li se ispričati zbog izjava o ženama gradonačelnik Milan Bandić je odgovorio u trećem licu. »Bandićev altruizam koji živi cijeli život je širok i velik. Oni koji se ne mogu uklopiti u taj altruizam, ja im nisam kriv. Tko se prepoznao u tome, prepoznao se, tko nije - Bože moj«, rekao je Bandić.

Ili, »jel vi znate da Bandić svima da? Ja da sam žensko bio bi najbolje žensko!«

Ili, »napisali ste puno članaka o Bandiću, a Bandić je najjednostavniji čovjek u Hrvatskoj«. »Milanu Bandiću reći da se boji medija je kao ribi reći da ne zna plivati«.
Prije nekog vremena je psiholog Ivan Modrušan ovu neobičnu pojavu lijepo opisao. Modrušan je povukao paralelu s francuskim kraljem Lujem XIV. »Luj XIV. je rekao ‘država to sam ja’. Dakle, kada se obraćate meni obraćate se državi, a ne pojedincu.

Ali, Bandić kaže da on nije kao Luj XIV. Evo: »Nije Milan Bandić grad, nisam ja Luj XIV. L’etat, c’est moi. Tim ljudi koji je Milan Bandić stvarao i zajedno s njima pobjeđivao je tim na koji ja računam«, ustvrdio je gradonačelnik.

Profesor Modrušan tumači da je u mnogim jezicima to skretanje forme bilo običaj. U Zagorju kad se mlada osoba obraća starijoj onda joj se obraća u trećem licu. Npr., ‘kaj su babica rekli’, ta osoba ne pita direktno ‘bako što si ti rekla’.

Šuker je brand

Ta distanca je na neki način dio običaja i služi nekoj svrsi. Ona je ponajprije potrebna onome tko čuva svoj položaj, pa Bandić, u skladu s tom psihologijom ili običajima, kad govori o Bandiću zapravo govori o nekome tko je kultura, autoritet i moć, a ne o samom sebi, tvrdi Modrušan.

»Ne treba se nitko bojati Milijana Brkića. Milijan Brkić nije nikakav vođa struje, niti lijeve, niti desne unutar HDZ-a. Ja bi volio kada bi razgovarali o tome tko je od članova dužnosnika HDZ-a za to da HDZ ide naprijed sa svojim programom i sa svojim aktivnostima, te na taj način da doprinosi kvaliteti života i stabilnosti Hrvatske«, govorio je Milijan Brkić, još nešto prije afere sa sms-ovima koja je izbila u rujnu prošle godine, hapšenjem Franje Varge i Brkićevog vjenčanog kuma Blaža Curića.

»Vrijeme će pokazati je li Brkić falsificirao svoj diplomski rad!«, autoritativno je prije nekoliko godina komentirao Milijan Brkić vijest da mu je Visoka policijska škola zbog plagiranja diplomskog rada poništila stručnu spremu.

»Vi kažete i pozivate državne institucije i službe i kažete - Uskoče, Državno odvjetništvo, policijo, pravna državo, hapsite Mamića! I onda, što nije običaj, jer politika vrlo rado zajaše na valu medija, i politika i pravosudna tijela ne hapse Mamića jer nemaju elemenata da ga hapse! Pa nije vaš posao da zovete državne službe da hapse Mamića! Pa nije vaš posao da pozivate ministarstva kao što je Ministarstvo znanosti i sporta da mijenja zakone o sportu protiv Mamića«, na taj je način Zdravko Mamić spočitavao medijima da propitkuju i kritiziraju njegov posao i huškaju na njega DORH i policiju.

Pojava je skoro učestala kad je riječ o nekim nogometašima iz reprezentacije Ćire Blaževića koja je na Svjetskom prvenstvu 1998. osvojila broncu. Predsjednik HNS-a Davor Šuker za sebe govori: »Davor Šuker je brand« a njegov kolega Igor Štimac da »Igor Štimac nema devet lica, on stoji iza svojih postupaka«. Sličan način izražavanja, dok ga je bilo u javnosti, svojevremeno je upotrebljavao Tomislav Merčep. Zaista legendarni pjevač Mišo Kovač je jednom izjavio »ako imate nekoga tko bolje pjeva od Miše Kovača, onda će se Mišo Kovač povući«. Od političara su tu još Darko Horvat, Željko Kerum a o sebi u trećem licu katkad govori i sindikalist Vilim Ribić.

Manjak dobrog odgoja

Ankica Mamić, komunikacijska stručnjakinja, nam kaže da tako govore u pravilu pojedini ljudi koji obavljaju neku funkciju. Kad jedna grupa ljudi počne govoriti o sebi u trećem licu, smatra se da ti ljudi zapravo sami slute ili znaju da toj funkciji nisu dorasli. To je kao neki entitet iznad njih. U tome ima nesigurnosti u posao koji oni obavljaju, nedostatak samopouzdanja i prihvaćanja sebe u poslu, na funkciji na kojoj su.

»Kad govorite o sebi u trećem licu, distancirate se na neki način od onog što ste sami rekli«, govori nam Ankica Mamić. Tako da bi se moglo vidjeti da su to ljudi koji imaju izvjestan problem s doživljajem sebe na određenoj funkciji. Nerijetko su to i ljudi koji vole lagati. I to su ljudi koji prije ili kasnije uđu u sukobe s medijima. Svako propitkivanje onoga što oni rade, doživljavaju napadom na sebe, a to naravno najčešće nije slučaj, govori Ankica Mamić.

Psihologinja Mirjana Krizmanić nam kaže da je govor o sebi u trećem licu kod nas raširena i trajna pojava. To je jedan soj ljudi koji su i manje obrazovani, jer da su obrazovani onda bi naučili govoriti u prvom licu a ne bi o sebi govorili u trećem. To je vezano uz stupanj obrazovanja i djelomično uz porijeklo. Više se na taj način govori izvan velikih gradova, u manjim mjestima.

»Ti ljudi o sebi toliko dobro misle da si ne mogu govoriti više ‘ti’ nego ‘vi’ pa onda skoro da idu na ‘oni’. Ide to uz neku umišljenost, uz neki doživljaj vlastite veličine. To je primitivni oblik izražavanja i primitivni oblik doživljavanja vlastite važnosti«, kaže Mirjana Krizmanić. Normalno školovani i odgojeni čovjek koji cijeni sebe kao i sve druge i koji ne smatra da je on nešto posebno ne koristi te sintagme.

Smeta kad čovjek čuje takvo izražavanje, govori Mirjana Krizmanić. I ne očekuješ više taj nivo, kaže ona.

Jedna je studija Univerziteta u Michiganu pokazala da kad su ispitanici govorili o nekim za njih dosta lošim događajima iz svoje prošlosti, da su osjećali niži nivo stresa i bolje su kontrolirali svoje emocije kad su o sebi govorili u trećem licu. Možda je i to jedan od mogućih odgovora samoobrane za one koji imaju problema s doživljavanjem samih sebe u javnom životu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.