Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 6
Sutra: 11° 11° 6
15. prosinca 2019.
Reakcije na kontradiktorni potez

'Mađari su Inu odavno preuzeli, ovo je tek legalizacija': Štern misli da riječku rafineriju treba ponuditi - Rusima

Foto Denis Lovrović
Foto Denis Lovrović
Autor:
Objavljeno: 21. veljača 2019. u 7:01 2019-02-21T07:01:00+01:00

Vlada je kontradiktorna. S jedne strane, najavljivala je otkup MOL-ovih dionica u Ini, a s druge omogućila MOL-u da u Ini legalizira svoju poziciju i način upravljanja, komentirao je Davor Štern

ZAGREB »Mađari su već preuzeli Inu, ovo je samo legalizacija njihovog, već i dosad većinskog upravljanja. Vlada je jako kontradiktorna, jer s jedne strane preko dvije godina najavljuje otkup MOL-ovih dionica u Ini, a s druge strane izmjenama Zakona o privatizaciji Ine MOL-u omogućava da dokraja u Ini legalizira svoju poziciju i način upravljanja«, komentar je energetskog stručnjaka i nekadašnjeg glavnog direktora i predsjednika Nadzornog odbora Ine Davora Šterna na jučer izglasane izmjene zakona. MOL se, kaže, lako može domoći potrebnih mu dionica s kojima će prijeći vlasništvo od 50 posto, kaže Štern.

S njim se slaže i Tomislav Panenić, nekadašnji ministar gospodarstva, saborski zastupnik Mosta. MOL, kaže on, može legalizirati dionice koje su na skrbničkom računu, i sve ostalo što piše u izmijenjenom zakonu je irelevantno. Kao primjer navodi činjenicu da će država u upravi Ine ubuduće imati svoja dva, umjesto sadašnja tri člana, koja neće imati pravo glasa, ali su i dosad, kaže, naši članovi uprave odluke MOL-a mogli spriječiti samo rušenjem kvoruma.

Tehnološki »suludo« 

Štern ističe ono što je kao svjedok kazao i na suđenju Sanaderu za primanje mita – da se mišljenje hrvatskih članova uprave ni do sada nije uzimalo u obzir. »Kad je u pitanju rafinerija Sisak, hrvatski članovi uprave su uvijek bili protiv njenog zatvaranja, ali nikad nisu imali ulogu u donošenju odluka. Moje je mišljenje da Rafineriju Rijeka treba ponuditi Rusima, kako bi u nju dopremali svoju naftu cjevovodima preko Omišlja, a Sisak pak sredstvima dobivenim od Rusa obnoviti za potrebe domaćeg tržišta nafte. Mađarska bi, uvjeren sam, na našem mjestu sigurno to napravila«, ističe Štern. Podsjeća time na preko godinu dana staru izjavu Igora Sečina, čelnika Rosnefta, ruskog naftnog diva u većinskom vlasništvu Ruske Federacije, koji je kazao kako su zainteresirani za obje hrvatske rafinerije, jer i sisačka, nakon modernizacije, može zauzeti važnu poziciju na europskom tržištu prerade nafte.

Trenutačno se u Sisku domaću naftu samo prikuplja, i to će tako biti do rujna kad će, kaže Panenić, morati biti pokrenute aktivnosti oko zatvaranja tamošnje prerade. Govori se o, kaže nekadašnji ministar, spajanju rafinerije na Janafov cjevovod kako bi nafta iz Siska išla prema Rijeci no to je, napominje, »tehnološki suludo«.

»Da bi nafta iz Siska išla prema Rijeci, prvo je potrebno, svaki put, ispumpati ono što ide u suprotnom pravcu. Zato ta nafta prema Rijeci neće ići«, zaključuje Panenić.

Skuplji ukapljeni plin 

Akademik Mirko Zelić, predsjednik HAZU-ovog Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku te vanjski savjetnik uprave Ine boji se, kaže za naš list, da se izmjenama zakona država, prepuštajući Inu Mađarima, u potpunosti želi riješiti brige oko Ine. »To je porazno, i vodi ka pretvaranju kompanije u običnu distribucijsku, trgovačku tvrtku«, kaže Zelić.

Taj nekadašnji direktor Ininog Naftaplina i bivši član uprave Ine dodaje kako je bilo puno prijedloga zahvaljujući kojima bi položaj Ine na tržištu značajno ojačao, no vlast je sve zanemarivala. »Svojevremeno smo dogovorili i dobavu plina iz sjeverne Afrike sredozemnim cjevovodom, od čega se iz nepoznatih razloga odustalo, a riječ je o daleko boljem rješenju od LNG terminala. Uvijek će ukapljeni plin biti skuplji od onog koji dolazi cijevima. U Vladinom sam Savjetu za Hrvate izvan Hrvatske, puno komuniciram s dijasporom, u kojoj je puno bogatih ljudi, spremnih ulagati u hrvatsku energetiku, no ni za to ovdje nema sluha. Kina, Indija i Irska su procvjetale na dobroj suradnji s dijasporom, a mi to odbijamo učiniti. I Iran nas zove na svoja nova naftna polja, za koja se zapadne kompanije bore rukama i nogama, no ni oko toga ništa nije učinjeno«, kaže Zelić.

»Zatvaranje sisačke rafinerije pokazuje da se odustaje od istraživanja u Hrvatskoj. Sisak ne treba zatvoriti nego treba intenzivirati domaća istraživanja, koja imaju velik potencijal. Prema našim procjenama, naročito u panonskom bazenu, u Dinaridima i u Jadranu ima preko 900 milijuna kubnih metara ekvivalenata nafte. Sigurnost dobave i LNG terminal, koje povezuju naši političari, ne idu ruku pod ruku. INA bi mogla živjeti i bez strateškog partnera, ako se njeno kormilo prepusti struci«, zaključuje Zelić.

Hrvatska lani kupila više od dvije milijarde kubika plina

Prema izvješću ruskog Gazproma o izvozu ruskog plina u Europu u prošloj godini, prenosi portal energetika-net, Hrvatska je lani kupila nešto više od dvije milijarde kubika plina, što je preko dvije trećine potrebnog nam plina. Domaćom je proizvodnjom pokrivena samo jedna milijarda kubika.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.