Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 4
Sutra: 12° 12° 4
7. prosinca 2019.
Već viđeno

Ima li Debeljak potreban novac? Spreman je uložiti kao i Končar, ali samo uz jaka osiguranja

Foto D. Marušić / PIXSELL
Foto D. Marušić / PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 20. veljača 2019. u 9:24 2019-02-20T09:24:00+01:00

Vlada od Brodosplita traži da demonstrira da je spreman uložiti novac u Uljanik. Debeljak je dosad rekao da ne pristaje sanirati prošlost. I plaće i blokade i nezavršeni brodovi su teret prošlosti, pa bi to moglo značiti da će Vlada dobiti odbijenicu

ZAGREB Od Tomislava Debeljaka i Brodosplita Vlada traži da učini isto ono što je učinio Danko Končar i Kermas energija – da u Uljanik i prije nego što su postali strateški partner uloži određeni iznos. Tako bi se naime deblokirao račun »3. maja« i Uljanika, isplatile plaće i završili brodovi i to bez ikakve garancije da će se na kraju dogovoriti oko programa restrukturiranja i da će Debeljak preuzeti i riječki i pulski škver.

Vlada od Brodosplita traži da već sada demonstrira da je spreman uložiti novac u Uljanik.

U samom Brodosplitu jučer su nam kazali da Vladin zahtjev ne žele komentirati, da su Debeljak i ostali čelni ljudi Brodosplita o svojoj ponudi za Uljanik i uvjetima za ulazak rekli sve što su imali reći i da sada slijede razgovori s Vladom. Debeljak je u nekoliko svojih istupa dosad rekao da ne pristaje sanirati prošlost, ali da je spreman snositi, ravnopravno s državom, teret oporavka i restrukturiranja Uljanika. I plaće i blokade i nezavršeni brodovi su teret prošlosti, pa bi to moglo značiti da će Vlada dobiti odbijenicu.

Obostrano ulaganje 

Naši sugovornici bliski i Brodosplitu i Vladi ističu da bez prelaska tih prvih prepreka, neće ostati ništa za restrukturiranje i spašavanje, pa bi Debeljak možda bio sklon tomu da s Vladom sudjeluje u prvim vatrogasnim mjerama, no uz jasnu zaštitu uloženih sredstva. Končar je pozajmicu koju je dao početkom ljeta prošle godine osigurao hipotekom na Uljanikovu zgradu, odnosno bivšu vojarnu, pa bez jakih osiguranja svoj novac neće dati ni Debeljak, samo je pitanje što mu Uljanik može ponuditi.

Naši sugovornici iz Vlade kažu da su svjesni toga da Debeljak ili bilo tko drugi u ovoj situaciji, dok je nejasno kakav mu je status u tom poduzeću, neće olako dati novac, ali objašnjavaju da bi se ta financijska injekcija države i Brodosplita računala kao pomoć u restrukturiranju pa je onda nužno i da obje strane sudjeluju u njoj. Napominju i da je završetak i isporuka brodova u interesu državi jer tako smanjuje pritisak na proračun koji stvaraju obveze po jamstvima. O tome je li poruka Europske komisije da podržava napore da se sadašnjim ulaganjima smanji trošak države za jamstva, možda zeleno svjetlo da cijeli trošak od 600 milijuna kuna pokrije država naši sugovornici iz Vlade nerado govore. Ističu tek da je i to tri puta manji iznos od onog koji bi država platila da na naplatu dođe još 1,8 milijardi kuna jamstva ako se brodovi ne završe. Iako bi to značilo manji trošak time bi se, napominju naši izvori ponovio postupak sličan onome s početka prošle godine, kad je država odobravajući jamstvo za kredit od 96 milijuna eura dala Uljaniku dodatnih pola godine života, što bi otprilike osigurala i najnovija financijska injekcija. Time bi se izbjeglo i otvaranje stečaja u razdoblju prije europskih izbora, što je politički osjetljiv trenutak za Vladu. Bilo da je riječ o 300 milijuna kuna, koje bi država uložila u Uljanik, ili o cijelom iznosu od 600 milijuna kuna, odluku formalno mora donijeti Vlada, i taj bi se novac najvjerojatnije tretirao kao potpora za restrukturiranje.

Rebalans proračuna 

Za takvo nešto država bi teško mogla izbjeći rebalans proračuna, pa iako on ne znači jači potres u državnim financijama, nije nimalo ugodno raditi ga već u veljači ili ožujku. .

Uz to što vremena za dogovor Vlade i Debeljaka oko ulaganja od 600 milijuna kuna ima sve manje, obje će strane, posebice Debeljak, morati procijeniti koliko im je rizično ići u takav dogovor kad još uvijek nisu ni blizu dogovora oko toga koliko će koštati i kako će izgledati program restrukturiranja. Prije same odluke o strateškom partneru, ni uprava Uljanika ni država nisu ispod poslovnih rezultata te kompanije podvukle crtu i iznijele svoje brojke o dugovima i iznosu koji bi Vlada onda kroz proces restrukturiranja morala platiti uz sva jamstva koja je dosad pokrila. No, zato je u javnost izašla procjena Brodosplitovih revizora da bi za pokrivanje svih jamstva i dugova u Uljaniku država trebala izdvojiti gotovo deset milijardi kuna, dok se u Vladi neslužbeno može čuti da nema govora o tolikom iznosu i da on ne bi trebao prelaziti šest milijardi kuna. Sve da se u sljedećih tjedan dana država i Debeljak dogovore oko deblokade, isplate plaća i završetak brodova, ako ne bude dogovora oko konačne cijene restrukturiranja teško da će Uljanik dobiti strateškog partnera. Zato je pitanje zašto bi uz toliki rizik, a da mu Vlada prethodno ne popusti oko nekih drugih stvari, Debeljak u Uljanik uložio početnih 300 milijuna kuna.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.