Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
19. listopada 2019.
Zaštita Jadrana

ISKLJUČIVI GOSPODARSKI POJAS: Bio je to prvi zaključak ove Vlade, ali nikad ga nisu namjeravali provesti

Nema informacija o kontaktima s pojedinim članicama EU-a o boljoj zaštiti Jadrana / arhiva NL
Nema informacija o kontaktima s pojedinim članicama EU-a o boljoj zaštiti Jadrana / arhiva NL
Autor: ,
Objavljeno: 28. rujan 2017. u 9:26 2017-09-28T09:26:54+02:00

Konzultacije nisu bile održane i nije bilo ni poziva hrvatske strane slovenskoj da se održe – službeni je odgovor iz slovenskog veleposlanstva našem listu. O konzultacijama koje su se trebale obavljati i s Europskom komisijom, zasad nema odgovora iz Bruxellesa, a Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na naš upit o konzultacijama nisu odgovorili niti nakon tjedan dana 

Prvi zaključak prve sjednice Vlade Andreja Plenkovića, održane 27. listopada prošle godine, sudeći po svim dostupnim informacijama ista ta Vlada nije, niti je ikad namjeravala provesti.

»Zadužuje se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u koordinaciji s drugim nadležnim ministarstvima započne konzultacije s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i mogućnost proglašenja te pune primjene isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske«, stoji u prvom usvojenom zaključku Vlade nakon parlamentarnih izbora. Rok za obavješćivanje Vlade o provedenim konzultacijama bio je godinu dana, dakle, istječe idućeg mjeseca.

Donošenjem zaključka o konzultacijama oko moguće primjene isključivog gospodarskog pojasa (IGP) usvojeno je jedno od čuvenih sedam Mostovih jamstava za slaganje nove Vlade s HDZ-om. Točno pola godine kasnije, Andrej Plenković je smijenio Mostove ministre, a tu stranku izbacio iz vladajuće koalicije.

Slovenija: Prvo primjena arbitražne odluke

Hrvatska proglašenjem gospodarskog pojasa ne bi mogla utjecati na izlov ribe u njemu. Kao članica EU-a je, naime, prihvatila da se izlov ribe izvan hrvatskog teritorijalnog mora odvija u skladu sa zajedničkom ribarskom politikom. Ono na što bi, međutim, mogla utjecati je širenje suverenih prava izvan teritorijalnog mora i isključivo pravo uživanja neživih bogatstava u pojasu, što znači morskom dnu i podzemlju.

Koje bi probleme u slučaju proglašenja i pune primjene isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska mogla susresti vidi se i u odgovorima koje je u ime slovenskog veleposlanstva našem listu potpisao zamjenik veleposlanice Republike Slovenije u Hrvatskoj, dr. Marko Rakovec.

»U slučaju proglašenja IGP/ZERP-a Hrvatska bi se morala posavjetovati sa susjednim državama i ujedno poštovati obveze koje je prihvatila u pristupnim pregovorima s EU-om, konkretnije, u poglavljima okoliš i ribarstvo. U ovim pregovorima Hrvatska se, u usmjerenju EU-a, obvezala da do zajedničkog dogovora neće izvoditi nijedan vidik IGP/ZERP-a za članice EU-a te da će također poštovati ovu obvezu sve dok neće biti u cijelosti implementirana arbitražna odluka«, službeni je, dakle, stav Slovenije.

Uz dodatak: »Europska unija je ovu obvezu izričito pozdravila«.

Potraga za duhom

Konzultacije o interesima RH na Jadranu i mogućem proglašenju gospodarskog pojasa, međutim, ni u vrijeme dok su Mostovci sjedili u Banskim dvorima, ni kasnije, nisu postojale.

»Konzultacije nisu bile održane i nije bilo ni poziva hrvatske strane slovenskoj da se održe«, službeni je prošlotjedni odgovor iz slovenskog veleposlanstva našem listu. Za razliku od brzog i jasnog slovenskog odgovora, Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na isti upit tjedan dana nisu odgovorili. O konzultacijama koje su se trebale obavljati i s Europskom komisijom, zasad nema odgovora ni iz Bruxellesa.

Da nije bilo slovenskog odgovora, činilo bi se kao da se radi o potrazi za duhom. Sad djeluje kao da duha niti nema, niti ga je ikad bilo.

Priču o gospodarskom pojasu nakon burnih sukoba vezano za proglašenje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) u prošlom desetljeću, kad je pod prijetnjom blokade pregovora o ulasku u EU od strane Slovenije i Italije Hrvatska pristala da ga ne primjenjuje na zemlje Unije, oživio je Most u pregovorima oko sastavljanja Vlade u jeseni 2015. godine. Iz SDP-a su tad naširoko objašnjavali zašto je takav potez nepotreban, jer zemlje EU-a ionako sad mogu loviti u našem moru, no iz Mosta se nisu dali, te su objašnjavali da postoje i drugi gospodarski interesi osim ribolova, te da Jadran treba zaštiti. Na gospodarski pojas su naposlijetku pristali i SDP i HDZ, a Most je otišao u koaliciju sa strankom koju je tad vodio Tomislav Karamarko.

Nakon kraha te koalicije i novih izbora, gospodarski pojas su istaknuli kao jedno od sedam jamstava. Uvjetno prihvaćanje tog jamstva Plenković je nakon pregovora ovako objasnio. »Kada je riječ o gospodarskom pojasu, tu smo se usuglasili da je potrebno započeti proces koji bi uključio konzultacije i s drugim državama i s našim stručnjacima i s Europskom komisijom o tome kada bi i u kojem trenutku bilo primjereno vidjeti mogućnost da se proglasi isključivi gospodarski pojas, odnosno ZERP koji trenutno postoji«.

Kompleksni odnosi

Pa je Vlada na prvoj sjednici donijela i zaključak o konzultacijama, o kojima do danas ne postoji ni najmanjeg pisanog traga. Osim odgovora slovenskog veleposlanstva našem listu da ih nikad nije ni bilo.

U lipnju, kad je Most već bio oporbena stranka, saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja se u parlamentu prisjetio gospodarskog pojasa i kazao kako je u tijeku pregovora o sastavljanju Vlade Davor Ivo Stier (tad budući, a sad već bivši HDZ-ov ministar vanjskih i europskih poslova) bio sklon proglašenju pojasa, a Plenković se tome protivio.

»Ja malo dulje pamtim naše aktivnosti u vanjsko političkom smislu nego vi kolega Grmoja«, odgovorio mu je zatim Plenković i podsjetio na rasprave sa Slovenijom i Italijom iz prošlog desetljeća na tu temu. »A s druge strane sjećam se malo i dalje. Da li se vi sjećate koji je to državnik posjetio Zagreb 16. siječnja 1992. godine? Nije to nebitno. To je bio tadašnji talijanski predsjednik Cossiga, taj njegov posjet u tom trenutku dakle dan nakon što je EU, odnosno zajednica u tom trenutku kolektivno priznala Hrvatsku nije bio slučajan, on je odredio stav hrvatskog državnog vrha u tom desetljeću prema proglašenju IGP-a na koji smo imali pravo. Ovo što se događalo kasnije bio je plod vrlo kompleksnih međunarodnih odnosa koje smo imali, a o ovoj temi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ima zadaću da radi ne nužno na razini šefova država odmah nego na razini kontakata i aktivnosti naših diplomatskih predstavništva«, kazao je tada Plenković.

Čekamo odgovor

Pitanje – znači li ovo da je Vlada odustala od proglašenja gospodarskog pojasa i što je s konzultacijama, naš list postavio je i u lipnju, ali ni tada nismo dobili odgovor. Neslužbeno, dalo se doznati kako je formirana međuresorska skupina i da je bilo kontakata s pojedinim članicama EU-a o boljoj zaštiti Jadrana.

Informacija o tim kontaktima i njihovom ishodu, međutim, nema.

U Mostu danas kažu da sve što se događalo oko priprema za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa pokazuje da HDZ nikad nije imao ozbiljnu namjeru napraviti nešto po tom pitanju, nego im je cilj bio tek sastaviti Vladu nakon prošlogodišnjih izbora. Kao još jedan dokaz tome služe im i izmjene Zakon o HNB-u na koje je HDZ pristao, a sad izbjegava da se te promjene dogode.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.