Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 26
Sutra: 18° 18° 26
23. rujna 2019.
Sve više oboljelih

Hrvatskom haraju virus Zapadnog Nila i borelioza: Broj zaraženih od uboda insekata raste

Zaprašivanje ulica, jedan od načina borbe protiv komaraca / Foto  D. JAVOROVIC/PIXSELL
Zaprašivanje ulica, jedan od načina borbe protiv komaraca / Foto D. JAVOROVIC/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 9. srpanj 2019. u 21:52 2019-07-09T21:52:47+02:00

Prošla godina bila je rekordna po broju oboljelih od bolesti što ih prenose krpelji i komarci

ZAGREB - Broj oboljelih od Lajmske bolesti, odnosno borelioze što je prenose krpelji, lani se udvostručio u odnosu na prethodnu godinu, pa i na čitavo desetljeće. Groznica Zapadnog Nila, izazavana ubodom komarca, istodobno je bila trostruko učestalija u odnosu na 2013. godinu, s dosad najvećim brojem oboljelih te najviše zabilježenih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj. Tako 2018. godinu možemo nazvati rekordnom po broju oboljelih od bolesti što ih prenose krpelji i komarci, koji su očito sve veća prijetnja zdravlju hrvatskih građana, pokazuje izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o zaraznim bolestima u 2018. godini.
Broj prijava oboljelih od Lyme borelioze ili Lajmske bolesti za 2018. godinu iznosio je 820, dok ih je godinu ranije bilo upola manje, ukupno 429. Za usporedbu, 2005. godine imali smo samo 220 oboljelih od borelioze, što znači da se ova zaraza u zadnjih 15-ak godina čak četverostruko umnožila na našim prostorima.

Aktivni i ove godine

- To je značajan porast u odnosu na prethodno desetogodišnje razdoblje, kada se broj prijava oboljelih kretao u rasponu od 429 do 661, što je u prosjeku bilo petstotinjak godišnje. Do porasta prijava oboljelih došlo je iz više razloga, jednim dijelom zbog veće osviještenosti liječnika koja je utjecala na povećano dijagnosticiranje Lajmske bolesti, a drugim dijelom zbog pogodnih okolišnih klimatskih uvjeta koji su utjecali na pojačanu sezonsku brojnost i aktivnost krpelja - objašnjava Bernard Kaić, voditelj Epidemiološke službe HZJZ-a.
Ako su zaraženi, krpelji mogu biti vektori-prijenosnici uzročnika bakterije borelije, a uvjet širenja bolesti je i izloženost ljudi ubodima krpelja tijekom boravka na otvorenom zbog različitih aktivnosti tijekom rekreacije u prirodi. Borelioza može imati trajne posljedice za ljudsko zdravlje ako se pravodobno ne dijagnosticira i ne liječi. Mjere opreza koje se može poduzeti kako bi se zaštitilo od krpelja poznate su - nanošenje na kožu repelenata koji odbijaju kukce, adekvatna odjeća prilikom boravka u prirodi, te tuširanje, skidanje i pranje odjeće u kojoj smo boravili u prirodi.
- Prošle godine su okolišne klimatske prilike uvjetovale pojačanu sezonsku brojnost i aktivnost komaraca vektora koji su glavni prijenosnici uzročnika, virusa Zapadnog Nila, sa zaraženih ptica na druge nezaražene ptice i druge sisavce slučajne domaćine, među kojima su i ljudi. Višestruki porast broja prijava groznice Zapadnog Nila tumačimo jednim dijelom i većom osviještenosti liječnika o groznici Zapadnog Nila koje je dovelo do pojačanog dijagnosticiranja infekcije virusom Zapadnog Nila - kaže dr. Kaić.
Komarci su, svjedočimo tome, i ove godine iznimno aktivni pa se može očekivati da će virus Zapadnog Nila i ove godine harati Hrvatskom. Na sreću, teški oblici groznice koji mogu završiti i kobno, pogode oko jedan posto zaraženih, a tada se, kako virus zahvaća središnji živčani sustav, u pravilu razvije meningitis ili encefalitis. Najmanje dvoje ljudi u Hrvatskoj umrlo je lani je od komplikacija izazvanih virusom Zapadnog Nila, a više ih je bilo u kritičnom stanju iz kojeg su se, na sreću, izvukli.

Pojava simptoma

Virus Zapadnog Nila u Hrvatskoj se prvi put pojavio 2012. godine, a od tada je zabilježeno više od stotinu oboljelih, najviše u prošloj godini. Godine 2012. krenuli smo sa šest potvrđenih slučajeva zaraze, godinu kasnije bilo ih je 20, zatim po jedan godišnje, da bismo sa osam u 2017. došli do čak 63 laboratorijski potvrđena slučaja zaraze u 2018. godini.
Evidentira se, naime, samo manji dio zaraženih, jer je bolest u pravilu blaga i najčešće prolazi bez simptoma. Procjenjuje se da 80 posto zaraženih uopće nema simptome, a oko 20 posto razvije bolest s blažim simptomima nalik prehladi ili gripi - povišenu temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima, mučninu i povraćanje. Najveći rizik za komplikacije nakon uboda komarca zaraženog virusom Zapadnog Nila imaju stariji od 50 godina i kronični bolesnici.
Brojnosti i širenju komaraca pogoduje rani početak razdoblja visokih temperatura, nakon čega slijede nešto duža kišna razdoblja te potom sušno razdoblje s visokim temperaturama, a time se povećava i mogućnost infekcije ljudi. Osim primjene repelenata, epidemiolozi savjetuju građanima da se štite od komaraca izbjegavanjem boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka, tijekom noći do zore, nošenjem odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, primjenom zaštitnih mreža na prozorima i vratima, primjenom različitih repelenata za prostore i primjenom klima-uređaja za rashlađivanje prostora, što ne odgovara komarcima. Savjetuje se i ukloniti sve stajaće vode s prostora okućnice, kako bi se izbjeglo razmnožavanje komaraca.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.