Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 2n
Sutra: 17° 17° 2n
19. rujna 2019.
Što smo dobili, a što izgubili u zdravstvu

Godina u EU: Liječenje dostupnije, liječnici "bježe" u Uniju

Snimio Sergej DRECHSLER
Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 30. lipanj 2014. u 15:04 2014-06-30T15:04:29+02:00

U Ministarstvu se hvale višom razinom sigurnosti i kvalitete na brojnim područjima, ali ne mogu se pohvaliti i ugovorima koji bi zdravstvenom sustavu osigurali novac iz EU fondova

ZAGREB Veća dostupnost lijekova, EU zdravstvena iskaznica i mogućnost podizanja lijeka na recept u nekoj od EU država neke su od konkretnih dobrobiti koje su hrvatski pacijenti mogli osjetiti nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Nova prava, međutim, iskoristili su tek malobrojni građani. Kako se liječenje u inozemstvu o trošku HZZO-a i dalje može ostvariti jedino u hitnim slučajevima ili uz prethodno pismeno odobrenje nadležnih službi HZZO-a, broj pacijenata koji koriste prekogranične zdravstvene usluge od srpnja prošle godine nije bitno porastao.

Neki su pacijenti, štoviše, na gubitku jer HZZO sada kod zdravstvenih usluga u inozemstvu priznaje samo trošak koji u toj državi pokriva obvezno zdravstveno osiguranje.

Takva je praksa po džepu udarila parove koji odlaze na medicinski pomognutu oplodnju u Češku, a do ulaska u EU imali su pravo na pokriće svih troškova liječenja u inozemstvu od strane HZZO-a. 

   Olakšana je registracija lijekova i medicinskih proizvoda u Hrvatskoj, jer svi lijekovi registrirani od strane Europske agencije za lijekove automatski se registriraju i u Hrvatskoj. To je skratilo postupak dolaska lijekova na hrvatsko tržište, no o njihovoj poziciji na listama lijekova i dalje odlučuje HZZO.

Pacijentima koji putuju u inozemstvo olakšana je dostupnost terapije, jer se hrvatskim ljekarnicima omogućilo da izdaju lijekove propisane na recept stranog liječnika i obratno, pa se lijek na recept izdan u Hrvatskoj danas može podići u bilo kojoj državi EU. 

   Dok se u Ministarstvu zdravlja hvale višom razinom sigurnosti i kvalitete kod presađivanja organa, proizvodnje krvnih pripravaka i medicinski pomognute oplodnje, te manjom šansom prijenosa zaraznih bolesti, djelovanja toksičnih tvari ili pogrešne dodjele krvi zbog usklađivanja s europskim zakonodavstvom, ne mogu se pohvaliti i ugovorima koji bi zdravstvenom sustavu osigurali novac iz europskih fondova. 

   – Ciljevi projekata koji će se financirati iz strukturnih fondova su unapređenje načina rada u zdravstvenom sustavu te povećanje učinkovitosti i djelotvornosti sustava razvojem informacijskog sustava – vele u Ministarstvu zdravlja, gdje sredstva iz EU fondova, kada ih bude, planiraju utrošiti u reorganizaciju ustroja zdravstvenih ustanova, građevinske preinake bolnica, povećanje energetske učinkovitosti, opremanja bolnice i jačanje preventive. 

   U zdravstvenom sustavu pristupanje EU ima i svoju bolnu točku, a to je odlazak liječnika i medicinskih sestara. Do danas je zeleno svjetlo strukovne komore za odlazak dobilo više od 400 liječnika, a točan broj onih koji je otišao ne zna se. Malo koji od hrvatskih liječnika, međutim, ne zna za barem desetak kolega koji odlaze, a i sam je dobio ponudu inozemnih agencija koje organiziraju zapošljavanje liječnika u inozemstvu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.